Praćenje metaboličkog profila i kvalitete ovčjeg mlijeka tijekom laktacije u ekološkoj proizvodnji

Zvonko Antunović, Josip Novoselec, Marcela Šperanda, Zvonimir Steiner, Suzana Ćavar, Nika Pavlović, Kristina Valek Lendić, Boro Mioč, Nikola Paćinovski, Željka Klir

Cilj istraživanja bio je utvrditi metabolički profil ovaca i kvalitetu ovčjeg mlijeka tijekom laktacije u ekološkoj proizvodnji. Istraživanje je provedeno na 32 ovce Merinolandschaf pasmine u trećoj laktaciji 20., 60. i 100. dana laktacije. U mlijeku je utvrđen udjel suhe tvari bez masti, sadržaj mliječne masti, bjelančevina, laktoze, koncentracija ureje, broj somatskih stanica (SCC) i ukupan broj mikroorganizama (CFU), kao i koncentracija masnih kiselina, aterogeni (AI) i trombogeni (TI) indeksi te indeksi aktivnosti enzima Δ9-desaturaze. U serumu ovaca utvrđene su koncentracije minerala (Ca-kalcij, P-anorganski fosfor, Mg-magnezij i Fe-željezo), biokemijskih pokazatelja (urea, glukoza, kolesterol, HDL-kolesterol, LDL-kolesterol, trigliceridi, ukupne bjelančevine, albumin, globulin, NEFA-neesterificirane masne kiseline, BHBA-beta-hidroksibutirat) i aktivnosti enzima (ALT-alanin aminotransferaze, AST-aspartat aminotransferaze, ALP-alkalne fosfataze, CK-kreatin kinaze i GGT-γ-glutamil transferaze). Utvrđene su značajne razlike u kemijskom sastavu mlijeka, odnosno povećanje udjela mliječne masti i smanjenje koncentracije ureje, kao i promjene masnokiselinskog sastava mlijeka s napredovanjem laktacije. Broj somatskih stanica i ukupan broj mikroorganizama u mlijeku su rasli s napredovanjem laktacije. Osim toga, vrijednosti AI i TI bile su odgovarajuće u svim stadijima laktacije, što je rezultiralo povoljnoj kvaliteti ovčjeg mlijeka iz ekološke proizvodnje. Utvrđene koncentracije pojedinih biokemijskih pokazatelja (NEFA, triglicerida, VLDL kolesterola, Ca i Fe) u krvi ovaca u ekološkoj proizvodnji ukazuju na slabiju opskrbljenost energijom 20. dana laktacije, kao i smanjenje koncentracije Ca i Fe u krvi, zbog njihovog izlučivanja mlijekom. Prema navedenome, metabolički profil se može koristiti kao pokazatelj hranidbenog i zdravstvenog statusa ovaca u laktaciji u ekološkoj proizvodnji.

Izvorni znanstveni članak

Broj somatskih stanica u sirovom ovčjem mlijeku u mljekarskoj praksi: učestalost distribucije i mogući učinak na količinu i sastav mlijeka

Vladimír Tančin, Štefan Baranovič, Michal Uhrinčať, Lucia Mačuhová, Martina Vršková, Marta Oravcová

Cilj rada bio je analizirati broj somatskih stanica (SCC) individualnih uzoraka ovčjeg mlijeka ovaca na farmama. Prikupljeno je ukupno 2159 uzoraka s četiri farme tijekom travnja, svibnja, lipnja i srpnja. Ovce su bile podijeljene u pet SCC skupina na temelju pojedinačnih SCC vrijednosti: niska = <200.000 stanica.mL-1, srednja = između 200.000-400.000 stanica.mL-1, viša = između 400.000-600.000 stanica.mL-1, visoka = 600.000-1.000.000 stanica.mL-1, mastitis = >1.000.000 stanica.mL-1). Postotak distribucije pojedinačnih uzoraka mlijeka u SCC skupinama bio je kako slijedi: 71,79 %, 10,24 %, 5,05 %, 4,03 % i 8,89 %. Tako je 82,03 % svih ispitivanih uzoraka sadržavalo manje od 400.000 stanica mL-1, a samo je 8,89 % sadržavalo više od 1.000.000 stanica mL-1. Pasmina Lacaune imala je veći postotak uzoraka mlijeka u skupini “Mastitis” u usporedbi s ostalim pasminama ili križancima. Faktor SCC utjecao je na smanjenje prinosa mlijeka u skupini, dok je značajna razlika zabilježena kod ovaca svrstanih u “Mastitis SCC“ skupinu (419 ±13 mL-1) u usporedbi s ovcama u “Niska SCC“ skupini (503 ± 6 mL). Visok postotak ovaca u prve dvije “SCC skupine” značajno pridonosi mogućem razvoju graničnih vrijednosti broja somatskih stanica za definiranje kvalitete ovčjeg mlijeka.

Izvorni znanstveni članak

Učinak temperamenta na količinu mlijeka, broj somatskih stanica, kemijski sastav i fizikalna svojstva pasmine Lacaune ovaca

Gábor Tóth, Péter Póti, Enikő Hamar Abayné, László Gulyás, Akos Bodnar, Ferenc Pajor

Istražen je utjecaj temperamenta na količinu mlijeka, duljinu laktacije, fizikalno-kemijska svojstva i broj somatskih stanica Lacaune pasmine ovaca. Istraživanje je provedeno na farmi ovaca u županiji Győr-Moson-Sopron. Temperament 106 ovaca pasmine Lacaune određivan je tijekom mužnje pomoću temperament testa s ljestvicom od 5 stupnjeva (1 = jako nervozne, 5 = vrlo tihe). Nadalje, 42 ovce nasumično su odabrane iz stada koje je sačinjavalo 106 životinja za analizu sastava mlijeka (masti, proteina i laktoze), pH, električne vodljivosti te broja somatskih stanica. Utvrđeno je da temperament ima značajan utjecaj na duljinu laktacije i proizvodnju mlijeka u laktaciji, laktozu, električnu vodljivost i broj somatskih stanica. Smirene ovce imale su značajno dulju laktaciju (4 boda: 220,7 dan, 5 bodova: 201,4 dan), kao i veću proizvodnju mlijeka (4 boda: 207,9 kg, 5 bodova: 193,3 kg) u usporedbi s temperamentnim životinjama (2 + 3 bodova: 166,5 dan i 135,5 kg, P<0,05). Sadržaj laktoze bio je znatno niži (4,32 %) u temperamentnijoj skupini, dok je električna vodljivost bila veća (4,81 mS cm-1) u usporedbi sa smirenim životinjama (4,69 % i 4,16 mS cm-1). Dodatno, značajne razlike utvrđene su u broju somatskih stanica u mlijeku različitih temperamentnih kategorijama. Smirenije ovce imale su manji broj somatskih stanica u mlijeku (5,17 log cm-3) od onih temperamentnih (5,67 log cm-3, P<0,05).

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj nehranidbenih čimbenika na razinu uree u mlijeku i njezina povezanost s parametrima mliječnosti i plodnosti u mliječnih stada u Vojvodini

Ksenija Čobanović, Denis Kučević, Miroslav Plavšić, Vladan Bogdanović

Svrha rada bila je utvrditi odnos između uree mlijeka i plodnosti mliječnih krava na temelju terenskih podataka. U radu je utvrđen utjecaj okolišnih čimbenika na razinu uree u mlijeku (MU) te odnos između MU i dnevne količine mlijeka, mliječne masti i bjelančevina. Podaci su prikupljeni na 11 mliječnih farmi u Vojvodini. Reproduktivni podaci i mjerenja MU utvrđeni su u krava koje su se telile od lipnja 2013. do listopada 2015. godine, a koje su imale uspješnu oplodnju nakon teljenja. Statistička obrada podataka provedena je primjenom metode General Linear Model u programskom paketu Statistica 13. U modelu su kao fiksne varijable uključeni redoslijed laktacije, sezona teljenja, sezona kontrole mlijeka i farma. Značajne razlike u razini MU utvrđene su između farmi (P<0,01), sezona (P<0,01) i redoslijeda laktacije (P<0,05). Utvrđeni su vrlo značajni (P<0,01) pozitivni odnosi između razine MU i proizvodnje mlijeka, sadržaja mliječne masti i bjelančevina, te servisnog razdoblja. Krave s MU<10 mg dL-1 imale su najkraće servisno razdoblje (135,59 dana), dok su krave s razinom MU >35 mg dL-1 imale najdulje servisno razdoblje (163,18 dana). Nadalje, krave s najnižim prosječnim MU vrijednostima (<10 mg dL-1) imale su najkraće servisno razdoblje (72,62 dana), dok su krave s prosječnom vrijednosti MU 20,01-25,00 mg dL-1 imale najdulje servisno razdoblje (161,78 dana). Rezultati ovog rada ukazuju da povećanje razine MU negativno utječe na plodnost mliječnih krava.

Izvorni znanstveni članak

Analiza metaboličke aktivnosti bakterija mliječne kiseline i kvasaca u modelnim uzorcima kefira pripravljenim od kozjeg mlijeka i mješavina kozjeg i kobiljeg mlijeka na temelju promjena električne vodljivosti i otpora

Dorota Cais-Sokolińska, Jacek Wójtowski, Jan Pikul, Małgorzata Lasik-Kurdyś

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati metaboličku aktivnost bakterija mliječne kiseline i kvasaca na temelju promjena u električnoj vodljivosti i otporu izmjerenim tijekom fermentacije kozjeg mlijeka i mješavina kozjeg i kobiljeg mlijeka (1:1, 1:2). Uslijed fermentacije električna vodljivost povećala se 1,4 puta. Vodljivost kefira napravljenog od mješavine kozjeg i kobiljeg mlijeka u omjeru 1:2 (6,210 Ω-3∙cm-1) bila je manja u usporedbi s električnom vodljivosti kefira pripravljenog samo od kozjeg mlijeka (7,242 Ω-3∙cm-1), odnosno od mješavine kozjeg i kobiljeg mlijeka u omjeru 1:1. Tijekom fermentacije utvrđena je statistički značajna ovisnost između električne vodljivosti i pH vrijednosti (0,970 ≤ r ≤ 0,993). Dodavanje kobiljeg mlijeka kozjem mlijeku značajno usporava rast bakterija mliječne kiseline (Δλ = 0,8 h) i kvasaca tijekom proizvodnje kefira.

Izvorni znanstveni članak

Kvaliteta otvorenog konzumnog mlijeka tijekom hladnog skladištenja u kućanstvu

Aneta Brodziak, Jolanta Król, Zygmunt Litwińczuk, Agnieszka Zaborska, Tomasz Czernecki

Cilj istraživanja bio je utvrditi učinak trajanja skladištenja otvorenog konzumnog mlijeka (pasterizirano, mikrofiltrirano i UHT) u uvjetima hlađenja u kućanstvu na pokazatelje njegove svježine (kiselost, ukupan broj bakterija), nutritivnu vrijednost (sadržaj masti, proteina, laktoze, suhe tvari, ne-denaturiranih proteina sirutke i slobodnih masnih kiselina) i organoleptička svojstva. Hlađenje je pokazalo da je otvoreno mikrofiltrirano i pasterizirano mlijeko prikladno za konzumaciju 4 dana, a UHT mlijeko najmanje 7 dana. Značajne promjene u svojstvima kvalitete proteina i frakcija masti nisu bile utvrđene do 7. dana skladištenja. Najveće promjene u sadržaju proteina sirutke utvrđene su u mikrofiltriranom mlijeku, što se očitovalo kroz smanjenje udjela pojedinih frakcija proteina u iznosu od 20 %. Pasterizirano mlijeko bilo je najosjetljivije na lipolizu, što je rezultiralo najvećom količinom slobodnih zasićenih masnih kiselina. Lipolitičke promjene utjecale su na kiselost proizvoda i time dovele do neznatnih promjena u njezinom mirisu i okusu.

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj sezone teljenja na reproduktivne karakteristike Jersey krava

Ercan Soydan, Mehmet Kuran

Tijekom 16 godina s jedne državne farme prikupljeni su podaci o mliječnosti 462 Jersey mliječne krave koji su sadržavali 1269 zaključenih laktacija. Također, prikupljeni su podaci o reproduktivnim karakteristikama krava. Prosječne vrijednosti laktacijske proizvodnje mlijeka, intervala teljenja, servis perioda, intervala od teljenja do prvog osjemenjivanja, duljine laktacije, duljine graviditeta i duljine suhostaja iznosili su: 3195,7±20,2 kg, 366,6±1,7 dana, 92,9±1,6 dana, 78,0±1,3 dana, 301,7±1,1 dana, 275,2±0,2 dana i 69,3±0,8 dana. Utvrđen je utjecaj sezone teljenja (zima, proljeće, ljeto i jesen) na reproduktivne karakteristike visoko, nisko i umjereno proizvodnih mliječnih krava. Sezona teljenja utječe na dane od teljenja do prvog osjemenjivanja kod visoko i umjereno mliječnih krava (P<0,001), dok nije utjecala na nisko mliječne krave. Ljeti je servis period krava s visokim proizvodnjom bio 35 dana dulji u odnosu na zimsku sezonu (P<0,001), jednako kao i kod umjereno mliječnih krava (P<0,01). Kod visokomliječnih krava, interval teljenja bio je 18 dana dulji tijekom proljeća u odnosu na zimsku sezonu teljenja. Sezona teljenja također je utjecala na stopu prvog uspješnog osjemenjivanja kod visokomliječnih krava (P<0,05). Indeks osjemenjivanja u jesen bio je manji nego tijekom ostalih sezona (P<0,001). Zaključno, visokomliječne krave trebaju više pažnje u ljetnoj sezoni kada je riječ o stanju kondicije, omjeru energije i proteina u obroku, zdravlju maternice i eliminacije toplinskog stresa, kako bi se ostvario veći profit na mliječnoj farmi.

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj dodatka ekstrakta maslačka, saharoze i starter kulture na viskoznost, sposobnost zadržavanja vode i pH jogurta

Shuwei Yao, Siyu Xie, Lianzhou Jiang, Liang Li

Ekstrakt maslačka je tradicionalni kineski lijek, a također ima i značajnu nutritivnu vrijednost. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati optimalne uvjete fermentacije za dodavanje maslačka u jogurt korištenjem pojedinih faktorskih eksperimenata i ortogonalnog eksperimenta. Rezultati ove studije pokazali su da dodavanje ekstrakta maslačaka utječe na viskoznost, sposobnost zadržavanja vode i pH jogurta. Optimalni uvjeti za dodavanje maslačka u jogurt na temelju viskoznosti, vremena inkubacije, pH i senzorskog rezultata bili su 10 % saharoze, 0,3 % starter kulture, vrijeme inkubacije od 6,5 sati i dodatak 3 % ekstrakta maslačka. U ovoj studiji pripremljena je nova vrsta jogurta s dodatkom maslačka karakteriziranog visokom viskoznošću, dobrom sposobnošću zadržavanja vode i dobrim okusom.

Prethodno priopćenje