Izvor: PKS
Datum: 23.02.2010.

Bez priznavanja da smo agrarna zemlja i bez odlučne pomoći države od izvoznika hrane postaćemo njen uvoznik. To znači da je potrebna strategija koja će se primenjivati više decenija, a ne da se menja dolaskom svake nove vlade

Poljoprivreda Srbije ima izuzetno mesto i ulogu u ukupnom privrednom razvoju zemlje, posebno u procesu usklađivanja ekonomskih mehanizama za realizaciju određenih društvenih ciljeva, na sprovođenju reformi i tranzicije, a pre svega, na ublažavanju uticaja svetske ekonomske krize, koja ozbiljno ugrožava oporavak i razvoj privrede. Dokaz tome je da agrar u uslovima krize direktno donosi petinu bruto društvenog proizvoda zemlje, a sa pratećim delatnostima to iznosi i do 50 odsto! Međutim, iz budžeta zemlje on će ove godine dobiti tek tri odsto sredstava što mu nije dovoljno za podsticaje koji treba da doprinesu prostoj reprodukciji u ovoj privrednoj grani. Jer, ona je i najveći izvoznik iz Srbije, prošle godine je u svetu prodato hrane za 1,95 milijardi dolara i uvezeno za oko 1,3 milijardi dolara pa je ostvaren suficit sa svetom od 637 miliona dolara. Ovakvi rezultati postignuti su u ekstenzivnoj proizvodnji, bez dovoljne podrške države, pa preti opasnost da se proizvodnja iz godine u godinu smanjuje. Dokaz takvog stanja je da stočarstvo u bruto društvenom proizvodu poljoprivrede učestvuje samo sa 30,5 odsto što je karakteristika nerazvijenih zemalja. Uz sve to stočarstvo opada po godišnjoj stopi od dva do tri odsto, a samim tim i proizvodnja i potrošnja mesa, pa nam nacija postaje pothranjena. Ovo je između ostalog istaknuto na sednici Odbora Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije (PKS).

Sekretar Udruženja za poljorpivredu PKS Milan Prostran je naglasio da i u tako teškim uslovima poljoprivreda obezbeđuje dovoljno hrane za domaće potrebe, relativno veliku uposlenost prerađivačke industrije, i mogućnost izvoza žita, voća i povrća, kao i konditorskih proizvoda. To znači da smo prošle godine, kada je privreda imala pad proizvodnje, u agraru je bio rast od 2,5 odsto, a ukupna vrednost proizvodnje iznosi 5,5 milijardi evra. Po rečima Prostrana Srbija ima za izvoz 467.555 tona pšenice, 1.706.262 tona kukuruza, 240.000 tona šećera i 110.000 tona jestivog ulja. Prema mišljenju predsednika Odbora Udruženja za agrar PKS dr Lazara Turubatovića posledice višegodišnjeg pada proizvodnje u stočarstvu su da mi od odobrenog izvoza ,,bebi-bifa’’od 8.875 tona, po najnovijim podacima prošle godine u EU smo izvezli tek oko 1.200 tona! Uzrok je što nemamo dovoljno stoke u tovu! Da bi se podstakao taj izvoz formiran je klaster.

Pomoćnik ministra za poljoprivredu u Vladi Srbije mr Miloš Milovanović je izneo da će u ovoj godini Agrarni budžet zemlje iznositi oko tri odsto ukupnog budžeta, što nije dovoljno za siromašan agrar, ali da država nema više novca. On je još naglasio da će se taj novac raspodeliti, pre svega, na ona siromašnija gazdinstva. Pored toga, on je još podvukao da predstoji donošenje dvadesetak uredbi za raspodelu kako će se trošiti Agrarni budžet. To je izazvalo i nezadovoljstvo velikih proizvođača. Tako je direktor firme ,,BD – Agro’’ Ljubiša Jovanović negodovao na takvu agrarnu politiku. Jer, po njegovim rečima, ova firma sa 2.000 krava mlekulja izmiruje sve obaveze prema državi, ulaže sopstveni novac u obnovu stočnog fonda, ali od nje ne dobija nikakve stimulacije.

Sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Vojvodine Đorđe Bugarin je naglasio da komorski sistem mora da stane u odbranu i malih i velikih proizvođača. Ondosno, on je rekao da pred Vladom i državnom politikom, svi oni moraju biti jednaki i da svi koji ispunajvaju uslove moraju dobijati podsticaje, a ne da se to radi selektivno. Po njegovim rečima uredbe koje donosi vlada samo ,,gase požar’’, a problemi trajno ostaju. On je ukazao i na lošu zemljišnu politiku po kojoj će u našoj zemlji stranci za samo četiri godine moći da postaju vlasnici prirodnih bogatstava, odnosno zemlje. To se, po njegovim rečima, tako neradi nigde u svetu!

Na Odboru je zaključeno da nije dobra zemljišna politika koja se trenutno vodi, a sa njenom promenom, znatno možemo da povećamo i izvoz. U ovoj grani teško stanje je i posledica loše urađene privatizacije. Tu treba tražiti i uzroke zašto nam umire selo, a sa njim i Srbija. Bez priznavanja da smo agrarna zemlja i bez odlučne pomoći države od izvoznika hrane postaćemo njen uvoznik. To znači, zaključeno je na sednici Odbora, potrebna je strategija ili nacionalni plan koji će se primenjivati više decenija, a ne samo da zavisi i da se menja dolaskom svake nove vlade.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">