Izvor: PKS
17. mart 2010.

Ukoliko bi Srbija u potpunosti eksploatisala sve svoje resurse, ispoštovala standarde vezane za bezbednost hrane i tehnološke procese do 2015. godine mogla bi da ostvari više od tri milijarde dolara u prometu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa svetom i značajno veći spoljnotrgovinski suficit

Stanovništvo u Srbiji troši bezbednu, odnosno zdravu hranu. Ovo je između ostalog istaknuto na savetovanju u beogradskom hotelu ,,Continental’’, čija tema je bila ,,Bezbednost hrane – rizici i izazovi’’, odnosno primena Zakona o bezbednosti hrane, izvozni potencijali hrane proizvedene u Srbiji, značaj sertifikacije proizvodnje i poštovanje propisa. Sa skupa kome je prisustovalo više od 200 učesnilka, a koji su organizovali USAID i udruženje novinara za poljoprivredu ,,Agropress’’, poslata je poruka da bezbedna hrana znači siguran plasman na tržišta kojima težimo.

Ministar poljoprivrede u Vladi Srbije dr Saša Dragin izjavio je da će svaki prehrambeni proizvod čije poreklo nije poznato biti uklonjen sa tržišta, bez obzira na njegov izgled i svojstva. Sistem bezbedenosti hrane koji Srbija gradi usklađen je sa najstrožim evropskim normama i ne bi ga se postidele ni najrazvijenije zemlje sveta, podvukao je Dragin. On je kazao da Zakon o bezbednosti hrane, kao krovni zakon iz te oblasti koji je usvojen sredinom prošle godine, treba uskoro da bude kompletiran usvajanjem podzakonskih akata. Znači, dodao je Dragin, sistem bezbednosti hrane biće, upotpunjen i pratećim aktima koji definišu proizvodnju određenih prerađevina, alkoholnih pića i zaštite bilja. On je naglasio da je u Srbiji lane obavljeno 170.000 inspekcijskih kontrola proizvođača, prometnika i trgovaca hranom i izrečeno više od 6.000 vrsta kazni.

Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Miloš Bugarin je istakao da Srbija raspolaže sa blizu 5,1 miliona hektara poljoprivrednih površina, a od toga je 4,2 miliona hektara obradivih njiva (ili 0,56 hektara po stanovniku, dok taj prosek u Evropi iznosi samo 0,3 hektara po stanovniku), uz naglasak da sve to treba iskoristiti na pravi način. Zato je uvođenje upravljanja sistema bezbednosti hrane jedan od primarnih ciljeva koje Srbija mora da ispuni. Bugarin je podvukao da taj podatak govori u prilog činjenici da bi Srbija, ukoliko bi u potpunosti iskoristila sve svoje potencijale i kapacitete, bila ozbiljna agrarna zemlja i proizvođač hrane na međunarodnom tržištu. Po njegovim rečima, ukoliko bi Srbija u potpunosti eksplatisala sve svoje resurse, ispoštovala standarde vezane za bezbednost hrane i tehnološke procese, do 2015. godine mogla bi da ostvari više od tri milijarde dolara u prometu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa svetom i značajno veći spoljnotrgovinski suficit.

Ambasador Holandije u Beogradu Ronald Van Dartel ukazao je da će Srbija, sticanjem punopravnog članstva u EU, dobiti veći pristup zahtevnom evropskom tržištu, ali će se istovremeno suočiti i sa većom inostranom konkurencijom na domaćem tržištu. On je naglasio, da je iz tog razloga neophodno usklađivavnje domaćih propisa iz te oblasti sa postojećim evropskim aktima i dosledno sprovođenje novih propisa posle njihovog usvajanja. Zamenik šefa misije Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Merilin Šmit je rekla da je bezbednost hrane pitanje od ključne važnosti za sve, jer od nje direktno zavisi život i zdravlje ljudi, i ukazala da u Srbiji, kao zemlji koja se oslanja na izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, ono ima i naročiti ekonomski i privredni značaj.

Direktor generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede Vlade Srbije Dušan Pajkić je podvukao da je hrana koja se proizvodi i troši u Srbiji – bezbedna. Govorećo o Zakonu o bezbednosti hrane, Pajkić je naglasio da je on jedinstven, ekonomičan, praktičan i stabilan.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">