Nadgornjavanje Zapada i Rusije povodom ”spora” u Ukrajini, nakon oštrog duela na tržištu nafte i gasa, ove sedmice je na Ist riveru prošireno i na hranu. Preciznije, na teren moguće svetske nestašice ukrajinskih žitarica, ruske hrane i đubriva, kao i beloruskog potaša (važnog sastojka prirodnog đubriva), i na pronalaženje političkih vinovnika najavljene skore ”prehrambene apokalipse”. Arena najnovijeg sučeljavanja je u Savetu bezbednosti UN, kojim ovog meseca predsedavaju Sjedinjene Američke Države

”Ruska vlada izgleda misli da će joj korišćenje hrane kao oružja pomoći da ostvari ono što njena invazija nije uspela – da slomi duh ukrajinskog naroda. Snabdevanje hranom miliona Ukrajinaca i mnogo više miliona ljudi širom sveta sada je bukvalno talac”, ocenio je šef američke diplomatije Entoni Blinken u četvrtak, tokom dvodnevnog zasedanja SB UN, posvećenog sada već izglednoj globalnoj krizi hrane, preneo je Rojters.

Nakon Blinkenovog izlaganja, Linda Tomas Grinfild, američki ambasador u UN, saopštila je da administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena razmatra s američkim farmerima kako da „obezbedi više američkih žitarica na međunarodnom tržištu, preneo je briselski portal „Euraktiv”.

Moskva je oštro uzvratila. „Mi nismo idioti”, reagovao je iz Moskve, nakon Blinkenovog izlaganja, Dmitrij Medvedev, zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije (i njen nekadašnji predsednik).

”Rusija neće izvoziti hranu na račun sopstvenog tržišta”, poručio je on na svom nalogu na ”Telegramu” u četvrtak, kako je javio Tas. Visoki ruski zvaničnik pritom je napomenuo da je Rusija ”spremna da u potpunosti ispuni svoje obaveze, ali i da očekuje saradnju od svojih partnera, uključujući i na međunarodnim platformama”. Prema Medvedevu, „sve ispada nelogično: s jedne strane nam uvode sulude sankcije, a s druge traže da isporučujemo hranu. Ne radi se tako, nismo mi idioti. Ponoviću: nema izvoznih pošiljki na račun sopstvenog tržišta. Hrana za ruski narod je od najveće važnosti”, poručio je.

Šta će se na leto i jesen dešavati sa snabdevanjem svetskog tržišta žitaricama? Do ovog proleća Ukrajina i Rusija su decenijama bile ključni oslonac, od Avganistana i Somalije do Latinske Amerike i dobrog dela Evrope. Prema procenama generalnog sekretara UN Antonija Guteresa, 36 zemalja (od Libana i Sirije do Jemena i DR Konga), od kojih su mnoge među najsiromašnijima na svetu, do juče je više od polovine žitarica za svoje tržište nabavljalo iz Rusije i Ukrajine.

Međutim, blokada ukrajinskih luka na Crnom moru, preko kojih je do 24. februara išlo 90 odsto izvoza ukrajinske pšenice, suncokreta i kukuruza, ali i posle brojnih zapadnih sankcija protiv Rusije, dovode u pitanje predstojeće snabdevanje sveta žitaricama, ali i prehrambeni izvoz dva ključna svetska poljoprivredna snabdevača – Ukrajine i Rusije. I ne samo to, već i dalje nesmetane isporuke svetskom tržištu potaša – gde je Belorusija, koja je takođe pod lepezom zapadnih sankcija, doskora imala status značajnog snabdevača.

U međuvremenu, prebrojavanje prehrambeno ugroženih (od Nigera do Velike Britanije, na primer), neuhranjenih, onih koji gladuju i ”nasmrt izgladnelih”… poduhvat je kojim agencije UN ovih dana iznose na videlo zastrašujuće podatke. Početkom 2022, pre rusko-ukrajinskog „spora”, 276 miliona ljudi širom sveta već se suočavalo s ”akutnom glađu”, procenio je Svetski program za hranu. Ali, ako se konflikt u Ukrajini nastavi, broj „akutno gladnih” porašće za još oko 47 miliona, ponajviše u Podsaharskoj Africi, navodi isti izvor. Kad se tome doda vrtoglavi skok cene pšenice (22 odsto) i kukuruza (oko 20 odsto) za samo nekoliko meseci na svetskim berzama, ne čudi da je u UN zazvonio „crveni alarm” – ko će stotine miliona ljudi bez dovoljno namirnica za život podmirivati hranom i pod kojim uslovima. Tim povodom, Antonio Guteres je ove sedmice objavio početak intenzivnih kontakata s Rusijom, Ukrajinom, Turskom, SAD, EU i nizom drugih ključnih zemalja (Maroko je uz Rusiju, na primer, jedan od ključnih globalnih izvoznika đubriva) kako bi se izbegla dalja eskalacija „gladi širom sveta u novom porastu”, kako je to opisao generalni sekretar UN.

”Rusija mora da omogući bezbedan izvoz žita iz silosa u lukama Ukrajine. Hrana i đubrivo iz Rusije moraju imati neograničen pristup na svetskom tržištu bez ikakvih indirektnih smetnji”, naglasio je Guteres, odbivši da otkrije kako teku ”intenzivni kontakti”.

Koliko ima vremena i političke volje, pre letnje žetve, da se akteri najnovijih pregovora UN usaglase s Guteresovim predlozima, živo zanima ne samo gladna usta širom sveta i moćni globalni biznis koji kontroliše kretanje žitarica i hrane, već, izgleda, i neke lukave berzanske špekulante.

Naime, posmatrači svetskih poljoprivrednih tržišta upozoravaju da postoji pretnja krizom hrane, treća u poslednjih 15 godina, kao i da svet nije mnogo naučio iz dve prethodne (posebno iz one 2008–2009). Ekstremne klimatske promene (suše, poplave, talasi vrućina…) već godinama pogađaju brojna plodna polja i prinose od SAD i Evrope do Indije i Kine. Uz to, preterani oslonac brojnih država na snabdevanje žitaricama od malog broja izvoznika dovodi do krhkosti globalnih lanaca snabdevanja. A tu su i berzanski špekulanti koje u UN ove sedmice niko nije pomenuo.

Naime, nakon izbijanja ”spora” u Ukrajini, cena pšenice na berzama u jednom trenutku je skočila za čitavih 54 odsto. „Postoje dokazi da su finansijski špekulanti skočili na tržište sirovina i sada se klade da će hrana biti sve skuplja, gurajući najsiromašnije širom sveta u sve veću glad. Države nisu uspele da obuzdaju preterane špekulacije oko zaliha hrane i tržišta sirovina”, upozorila je nedavno Dženifer Klap, zamenica predsednika UN panela eksperata za globalnu bezbednost hrane.

Razloga za optimizam da bi svet mogao da izbegne „najveću krizu hrane u modernoj istoriji”, kako je opisao Entoni Blinken, možda ima i na drugoj strani. U slučaju najgoreg scenarija Ukrajina i dalje očekuje da će ostvariti oko 60 odsto lanjskog izvoza žita, preneo je „Volstrit džornal”.

U međuvremenu, potraga za vinovnicima dramatičnog rasta globalnih cena žita, kukuruza, suncokreta… mogla bi da se okrene i ka moćnim špekulativnim berzama razvijenog sveta.

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">