Prerađivači mleka suočeni sa manjkom sirovina, pa su rezerve pojedinih proizvoda na minimumu. Na zalihama već nema dugotrajnog mleka, jer su prioritet dnevne isporuke.

MLEKARE na zalihama već sada, kako “Novosti” saznaju, nemaju dugotrajnog mleka, a na jesen neće biti ni dovoljno sirovina za preradu dnevnog i ostalih mlečnih proizvoda. Ozbiljnije nestašice sirovina za mlečnu industriju očekuju se za par meseci, što bi moglo da dovede do prave “eksplozije” cena za već ionako paprene mlečne proizvode. Tome kako navode stručnjaci, pored desetkovanog stočnog fonda, doprinosi i veliki udeo takozvanog “sivog” tržišta.

Nestašica će, predviđaju, potrajati, jer je zbog suše drastično poskupela stočna hrana, pa stočari slabije hrane ili uništavaju goveda zbog čega je osetno smanjen i dotok sirovog mleka u mlekare. S druge strane, u mlekarstvu raste udeo nezvaničnog tržišta, što je nedavno u svom izveštaju potvrdila i Komisija za zaštitu konkurencije.

– Na ukupnom tržištu sirovog mleka u Srbiji, neformalno tržište ima visok udeo, što je otežavajuća okolnost prilikom kontrole bezbednosti i kvaliteta sirovog mleka – ističe Komisija za zaštitu konkurencije.

TRŽIŠTE OD 201 MLEKARE
U SRBIJI je registrovana 201 mlekara – 29 industrijskih mlekara sa dnevnim prerađivačkim kapacitetima većim od 20.000 litara mleka, 97 mlekara sa srednjim kapacitetima prerade do 20.000 litara mleka dnevno i 75 malih zanatskih mlekara kojima je dnevni kapacitet prerade do 3.000 litara. Tržište otkupa sirovog mleka u Srbiji karakteriše izrazito niska elastičnost, kako na strani ponude, tako i na strani tražnje.

Osim toga, dolazi period godine kada je inače smanjen prinos po grlu. Nije bez uticaja ni cena, jer sa postojećom otkupnom cenom proizvođačima, kako tvrde, više se ne isplati da predaju mleko industrijama. To je poslednjih meseci dovelo do stvaranja “novog” tržišta. Izmenjeni su kanali prodaje i distribucije mleka, a zbog toga gubitke ima ne samo mlekarska industrija, već i sama država. Sve je više prodavaca svežeg mleka na pijacama, ispred velikih marketa, stambenih zgrada, a cene su malo niže.

– Kada je u pitanju sveže mleko, litar tog napitka košta od 65 do 85, dok je dugotrajno od 72 koliko staje mleko privatnih robnih marki pa do najčešće 98 dinara – kažu u trgovinskim lancima. – Potrošači za litar jogurta zavisno od dobavljača izdvajaju od 85 do 120 dinara. Litar i po “balans” jogurta dostiže i do 146 dinara. Već krajem sledeće nedelje mleko, jogurt, pavlaka će poskupeti za nekoliko dinara, dok se glavni udar očekuje krajem jeseni.

Najveći domaći snabdevač mleka i mlečnih proizvoda, beogradski “Imlek” tvrdi da je, uz dodatne napore, i pored velike suše obezbedio dovoljno mleka za preradu.

– Zasada nema oscilacija u isporučenim količinama sirovog mleka – kaže za “Novosti” Svetlana Glumac, direktor korporativnih komunikacija “Salforda”, u okviru kog radi i “Imlek”. – Kada je reč o povećanju cena, otkupna cena mleka koju “Imlek” plaća proizvođačima sada iznosi 36 dinara za litar, a nakon njenog povećanja od 1,5 do dva dinara doći će i do neznatne korekcije maloprodajne cene naših proizvoda.

Najviše su ove godine poskupeli punomasni tvrdi sirevi, tako kilogram “gaude” staje 900 do 920 dinara, gotovo za sto odsto više nego lane. Kilogram feta sira sve je bliži ceni od 500 dinara. To ne znači, tvrde mlekari, da će se cena tu i zadržati.

Autor: D. MARINKOVIĆ
Izvor: Novosti

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">