Prema procenama Privredne komore Srbije (PKS), u našoj zemlji ima oko 30.000 individualnih sakupljača sekundarnih sirovina, čiji bi rad mogao da bude legalizovan otvaranjem 30 „zelenih fabrika“ sa po hiljadu radnika, izjavio je danas u Novom Sadu savetnik predsednika PKS Siniša Mitrović.
To bi bilo „30 novih Fijata sa po 1.000 zaposlenih, odnosno najveća domaća fabrika pod otvorenim nebom“, rekao je Mitrović na drugoj konferenciji „Poslovna kapija-pokretanje Srbije“, koja je na Petrovaradinskoj tvrđavi okupila privrednike, predstavnike lokalnih samouprava, ambasada, organizacija i institucija kao iz zemlje i dijaspore. Predstavljajući projekat PKS za legalizovanje tog „sakupljačkog biznisa“, Mitrović je objasnio da bi ti radnici, koji sada deluju preko neformalnih asocijacija ili pojedinih sindikata, bili identifikovani kroz sistem Poreske uprave, čime bi bila obavljena njihova „puna socijalna i ekonomska inkluzija“.

„Zelena ekonomija“ je velika šansa Srbije ne samo za privredni razvoj i nova zapošljavanja, nego i da bismo rešili veliki problem eko-kriminala, koji našem društvu nanosi ogromne materijalne štete i ugrožava živote, rekao je Mitrović, napominjući da su od krađa radi prodaje metala i drugih materijala otpadima „Železnice Srbije“ za pola godine imale štetu od 180 miliona dinara a EPS 100 miliona.

On je istakao da je taj ekološki kriminal u Srbiji u porastu i dodao da postoji više od 2.000 „divljih“ otpada, preko kojih se obavlja taj nekontrolisani otkup sekundarnih materijala.

Zato bi to tržište, koje prema procenama PKS vredi oko milijardu evra, trebalo staviti pod kontrolu i uvesti u legalne tokove, čime bi se tim sakupljačima pomoglo da dobiju zaposlenje, socijalno, zdravstveno i penziono osiguranje, a, s druge strane, biće smanjene velike štete i povećana bezbednost.

Mitrović je naglasio da bi stavljanje sakupljačke delatnosti, odnosno tokova otpada pod punu kontrolu doprinelo i jačanju naše reciklažne industrije, koja u poslednje tri godine beleži rast od 15 odsto godišnje, ali nema dovoljnu infrastrukturu, koja je, uglavnom, u vlasništvu lokalnih samouprava.

Zato bi, kako je poručio učesnicima skupa, država trebalo da podstiče lokalne samouprave da znatno brže i efikasnije podižu te infrastrukturne kapacitete kako bi resursi otpada bili dostupniji reciklažnoj industriji, jer se ona suočava sa ozbiljnim nedostatkom sirovina.

PKS će nastojati i da naše tržište bude otvorenije za upravljanje bezopasnim otpadom u regionu, što znači da bi Srbija mogla da postane centar reciklažne industrije u regionu Zapadnog Balkana, istakao je Mitrović i naglasio da bi to sigurno donelo novi kapital, profit i nova radna mesta.

Predsednik za Srbiju Međunarodnog poslovnog kluba „Dijaspora grupa“ Miša Ćirić rekao je da su naši ljudi u rasejanju širom sveta itekako zainteresovani za ulaganja u Srbiji, ali je problem što „decenijama između dijaspore i matice nije bilo prave komunikacije i kvalitetnih informacija“.

Te kontakte bi, kako je naglasio, trebalo unapređivati po ugledu na Kinu, Nemačku, Francusku, Italiju, Rusiju, Indiju i druge zemlje koje veoma dobro komuniciraju sa svojom dijasporom jer su shvatili da su ti ljudi najbolji i najjevtiniji ambasadori.

Naše ljude u rasejanju interesuju ulaganja u ekologiju, obnovljive izvore energije, turizam, proizvodnju hrane i u intelektualne usluge, napomenuo je Ćirić.

On je dodao da Srbi biznismeni širom sveta sada mnogo traže mlade obrazovane programere u Srbiji, koji bi mogli da rade za njihove firme a da ne idu iz zemlje, zahvaljujući globalizaciji i mogućnostima Interneta.

On je učesnicima skupa poručio da Srbija nikako ne bi smela da „izgubi“ predstavnike najmlađe generacije iz dijaspore, već da sa njima ostvaruje kontakte na najbolji način, što je od obostrane koristi.

Konferencija „Poslovna kapija-pokrenimo Srbiju“ promovisala je ideju ekonomskog optimizma na osnovu koje bi trebalo da, kako je rekao autor tog projekta Epicentra Đorđe Mojić, udruženim snagama budu vrednovani resursi i ostvarene dobre konkretne ideje u najrazličitijim oblastima.

Izvor: Tanjug

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">