Privrednici očekuju pad prodaje u naredna tri meseca, rast rizika u poslovanju, visok nivo nelikvidnosti, kao i ponovni nedostatak sirovina iz uvoza kao najveći problem u poslovanju.

Očekivanja privrednika najgora su u poslednje dve godine kada je reč o poslovanju, pokazala je najnovija anketa biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT). Privrednici očekuju pad prodaje u naredna tri meseca, rast rizika u poslovanju, visok nivo nelikvidnosti, kao i ponovni nedostatak sirovina iz uvoza kao najveći problem u poslovanju. Takodje su pokazali veliki pesimizam i po pitanju priliva stranih investicija, rečeno je na konferenciji za novinare u beogradskom Ekonomskom institutu prilikom prezentacije MAT-a. Poslovna klima, ne samo da se nije promenila u poslednjih godinu dana nego se čini da srednjoročno stagnira. Gotovo da nema države u Evropi koja je manje konkurentna. Uz to predstoji nam tri godine negativnog saldo priliva i odliva sa inostranstvom.

Koordinator istraživačkog projekta Stojan Stamenković ocenio je da će minus u tekućem saldu biti oko 2,5 milijardi evra, što mora da se pokrije stranim direktnim investicijama i doznakama iz inostranstva. On je dodao da smo u 2011. godini imali priliv od 1,6 milijardi evra, koliko je „Delez“ platio „Maksi“, a slična investicija nam je kako kaže potrebna i ove godine.

,,Strane direktne investicije iznosile su pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je minimum koji moramo da održimo u narednih nekoliko godina. Ako se to ne desi, nivo deviznih rezervi bi pao, a to bi dovelo do nerealnog pada vrednosti dinara, što sa sobom vuče inflaciju. Postoje dva rizika za rušenje fiskalne discipline u 2012. godini, a to je da deficit državnog budžeta bude veći od planiranog i da bude probijena granica javnog duga od 45 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) Srbije do kraja prve polovine ove godine. Smatram da je prihodna strana budžeta precenjena, pre svega, očekivani prihodi od poreza na dodatu vrednost’’, upozorio je Stamenković. On je još iskazao bojazan da će u naredne tri godine uslediti ,,negativni saldo dugoročnih novčanih odliva po osnovu veće otplate kredita u inostranstvo’’, odnosno da će otplate kredita biti veće od uzimanja novih pozajmica. Stamenković je još istakao da je kod nas, trenutno, stopa servisiranja dugova (odnos plaćanja kamate i glavnice) oko 35 odsto, a da je prema prihvaćenim evropskim standardima ta granica 25 odsto. On je ocenio da tako visoka stopa može biti prisutna godinu ili dve, ali ne duže i dodao da je zbog takvih očekianih kretanja, moguć minus u kreditnom saldu. On je ukazao da se sa reformama ne sme više čekati, ukazujući na još uvek prisutne velike troškove države. Kao primer naveo je da mi danas imamo preko 150 agencija, a najveći broj agencija u jednoj evropskoj državi je 22! Ekonomista Stojan Stamenković ocenio je da je uredba o ograničavanju marži za odredjene prehrambene proizvode retrogradna, te da bi mogla dovesti do rasta zaliha i sužavanja asortimana ponude u trgovinama.

Učestvujući u radu prezentacije MAT-a potpredsednica Privredne komore Srbije (PKS) Vidosava Džagić je naglasila da nema stabilnog rasta proizvodnje bez stabilnog rasta izvoza. On je upozorila da je za privrednike velika neizvesnost ta što se ne zna šta će biti sa kursom. Po njenim rečima, privrednicima je potreban predvidljiv kurs, kako bi mogli da planiraju proizvodnju. Po rečima potpredsednice PKS više od polovine firmi se izjasnilo da ima problema sa nelikvidnošću, a to može i da izazove rast cena.

Izvor: http://www.pks.rs

Napravi novu temu u “Aktuelnosti”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">