Leksikon mjernih jedinica, u ovom obliku, namijenjen je širokom krugu čitatelja kako bi im pružio jezgrovitu i kratku informaciju o mjernim jedinicama i osnovnim mjeriteljskim pojmovima. Zato su ti pojmovi opisani kratko i jednostavno te, koliko je bilo moguće, na jednak način.

U knjigama i priručnicima osnovni mjeriteljski pojmovi izloženi su po logičnom, suvislom slijedu. U njima je, osobito nestručnjaku, teško brzo naći tumačenje nekog pojma, naziva jedinice i sl. Zato sam osnovne pojmove: nazive, znakove i definicije jedinica obradio na najjednostavniji, leksikonski način. Tako je čitatelju omogućeno da o pojmu sazna osnovnu informaciju samo na osnovi njegova naziva, bez ikakva popratnog podatka.

Upravo se nalazimo u vremenu intenzivnog usvajanja Međunarodnog sustava mjernih jedinica (SI) i napuštanja mnogih starih i stranih jedinica. Na to nas obavezuje i Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima. Ipak, nije neobično da i onima koji bi, po svojoj struci, morali biti upućeni u osnovne pojmove mjeriteljstva često nije jasno koje su to zakonite mjerne jedinice, da li samo SI-jedinice, ili su osim njih dopuštene još neke, kako se prelazi s nezakonitih na zakonite jedinice, kako se ispravno izražavaju mjerni podaci, itd. Poteškoće nastaju posebno zbog ispreplitanja različitih struka, jer su se u pojedinim strukama razvili osebujni načini mjerenja i navođenja mjernih podataka. Osobito je teško nestručnjacima, jer se i u svakodnevnom životu, od trgovine do sredstava javnog informiranja, često susrećemo s nejasno ili pogrešno navedenim podacima.

Knjiga se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu su sustavno izloženi osnovni mjeriteljski pojmovi, bez kojih bi bilo znatno otežano razumijevanje mnogih definicija i opisa jedinica. Drugi dio je abecedni popis naziva i znakova mjernih jedinica i osnovnih mjeriteljskih pojmova u vezi s jedinicama. U trećem su tablice u kojima su razvrstane mnoge navedene jedinice a i neke koje nisu u abecednom popisu.

Abecedni popis jedinica sadrži nazive, definicije i znakove jedinica te osnovne napomene o njima a osim toga upućuje na slične ili srodne jedinice. Obuhvaćene su i posebno istaknute zakonite jedinice, a to su jedinice Međunarodnog sustava, iznimno dopuštene jedinice izvan Međunarodnog sustava i predmeci za tvorbu decimalnih jedinica. Osim njih obuhvaćene su i mnoge stare i strane jedinice, koje se još mogu naći u literaturi. To je učinjeno zato što bi bila velika pogreška da se, u najboljoj namjeri, pri dosljednom usvajanju Međunarodnog sustava zaborave sve stare jedinice, jer su u njima izraženi podaci mjerenja i istraživanja do našeg vremena, dakle golemo znanstveno i stručno bogatstvo. Obuhvaćene su, nadalje, i stare domaće ili udomaćene jedinice koje su se, osim nekoliko izuzetaka, napuštale još nakon usvajanja Metarskog sustava. No mnoge od njih dio su kulturne baštine, nalaze se u narodnoj i starijoj književnosti, a većinom su nepoznate mlađim generacijama.

Osim mjernih jedinica fizikalnih veličina obuhvaćeni su još neki osnovni mjeriteljski pojmovi, biografski podaci o znanstvenicima po kojima su nazvane imenovane jedinice, te omjerne (brojčane) jedinice. Tako je učinjeno zato da se upotpuni informacija jer će mnogi čitatelj očekivati da nađe upravo te pojmove u ovom leksikonu.

Nazivi jedinica pretežno su pisani fonetski, iako ih poneki autori pišu i izvorno (etimološki). Razlog tome je što nazive jedinica usvajaju ne samo jezici struka nego i živi, govorni jezik, dakle oni postaju dio svakog jezika. To su obično nazivi iz romanskih ili germanskih jezika, strani duhu slavenskih jezika, pa su fonetiziranjem prilagođeni hrvatsko-srpskom književnom jeziku. Samo tako se nazivi jedinica lako dekliniraju i od njih tvore drugi oblici. Fonetizirani su prema postojećim rječnicima i dosadašnjim običajima. Mnoge upotrijebljene mjeriteljske nazive treba shvatiti kao uobičajene ili kao prijedloge, a konačni sud svakako treba da daju jezični stručnjaci.

Od fonetiziranja se odstupilo samo kod izrazito stranih jedinica koje nisu bile, niti će ikada biti, usvojene u hrvatsko-srpskom književnom jeziku, na primjer kod naziva tzv. engleskih i američkih jedinica.

Znakovi jedinica po međunarodnom dogovoru, dani su prema izvornom načinu pisanja naziva. Samo je nekoliko jedinica kod kojih nastupa razlika prema fonetskom načinju pisanja, npr. džul (J), vat (W), kandela (cd). U abecednom popisu navedeni su i izvorni nazivi jedinica, iza kojih se upućuje na fonetski naziv, npr. watt → vat.

Leksikon mjernih jedinica načinjen je u želji da se što lakše i brže usvajaju jedinice Međunarodnog sustava, kao prvi korak prema svjetskom mjeriteljskom jedinstvu.

Zahvaljujem recenzentima M. Brezinšćaku i T. Cvitašu koji su mi pomogli korisnim primjedbama, J. Živkoviću za korisne rasprave o nazivlju, te izdavaču koji se prihvatio izdavanja ovog leksikona upravo u vrijeme dosljednog usvajanja Međunarodnog sustava mjernih jedinica.

U Samoboru, u svibnju 1980.
Dipl. inž. Zvonimir Jakobović

Predgovor drugom izdanju

U razdoblju nakon izlaska prvog izdanja Leksikona mjernih jedinica zbilo se u području mjernih jedinica nekoliko bitnih događaja. Na 17. generalnoj konferenciji za mjere i utege održanoj 1983. godine, prihvaćena je nova definicija metra, osnovana na brzini svjetlosti. To je bilo razdoblje intenzivne primjene Međunarodnog sustava mjernih jedinica i napuštanja mnogih izvansustavnih, „starih” jedinica. Danas se već sa zadovoljstvom može reći da je prilagođavanje na „nove” mjerne jedinice bilo bezbolnije nego što su to mnogi očekivali.

Godine 1984. izašao je i novi Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima, koji je donio neke promjene u zakonitim jedinicama.

Zbog svega toga je Leksikon u nekim pojedinostima postao nesuvremen.
U novo, dopunjeno i nešto izmijenjeno izdanje leksikona unesene su formalne promjene koje slijede iz novog Zakona, dodano je novo poglavlje u kojemu su detaljnije obrađene zakonite mjerne jedinice, ispravljene su pogreške zapažene u prvom izdanju te unesene još neke mjerne jedinice.

Zahvalan sam svima koji su svojim savjetima pomogli da ovo drugo izdanje bude bolje, posebno recenzentima T. Cvitašu i N. Kallayu, a izdavaču Školskoj knjizi što se odlučila na novo izdanje.

U Samoboru, u ožujku 1987.
Dipl. inž. Zvonimir Jakobović

Sadržaj

Predgovor
Predgovor drugom izdanju
Uvod
Postanak mjerenja
Svjetsko mjerno jedinstvo
Mnoštvo mjernih podataka
Osnovni mjeriteljski pojmovi

Veličine, mjerenje, jedinice
Prikazivanje veličina i jedinica
Relativnost izbora veličine i jedinice
Stari mjerni sustavi
Povijest mjernih jedinica
Stare domaće jedinice
Metarski sustav mjernih jedinica
Jedinice vremena
Kalendar
CGS-sustav mjernih jedinica
Tehnički sustav mjernih jedinica
Angloamerički sustavi mjernih jedinica
Giorgijev ili MKSA-sustav mjernih jedinica
Međunarodni sustav mjernih jedinica (SI)
Opća svojstva Međunarodnog sustava
Osnovne jedinice Međunarodnog sustava
Dopunske jedinice Međunarodnog sustava
Izvedene jedinice Međunarodnog sustava

Jedinice Međunarodnog sustava s posebnim nazivima
Zakonite mjerne jedinice
Decimalne jedinice
Iznimno dopuštene jedinice
Seksagezimalni sustavi
Kombinirane jedinice
Brojčane jedinice
Posebne mjerne jedinice
Stupnjevi mjernih ljestvica
Tipografske mjerne jedinice
Navodenje mjernih podataka
Algebarsko navodenje podataka
Označavanje mjernih jedinica nedovoljnim skupom znakova
Tablično navođenje podataka
Grafičko prikazivanje podataka
Abecedni popis mjernih jedinica

Tablice mjernih jedinica
Tablica 1. Osnovne SI-jedinice
Tablica 2. Predmeci za tvorbu decimalnih jedinica
Tablica 3. Nazivi decimalnih brojeva većih od milijuna
Tablica 4. Izvedene SI-jedinice s posebnim nazivima i znakovima
Tablica 5. Iznimno dopuštene jedinice izvan Međunarodnog sustava
Tablica 6. Neke stare jedinice
Tablica 7. Posebni nazivi brojčanih jedinica logaritamskih veličina

Tablica 8. Posebne jedinice
Tablica 9. Astronomske jedinice duljine
Tablica 10. Prastare domaće i udomaćene jedinice
Tablica 11. Angloameričke jedinice duljine
Tablica 12. Angloameričke jedinice ploštine
Tablica 13. Angloameričke jedinice obujma
Tablica 14. Angloameričke jedinice mase
Tablica 15. Neke jedinice mehanike angloameričkoga koherentnog masenog sustava

Tablica 16. Prastare ruske jedinice
Tablica 17. Milje
Tablica 18. Beaufortova skala jakosti vjetra
Tablica 19. Alkoholometrijski stupnjevi smjese alkohola i vode
Tablica 20. Tipografske mjerne jedinice
Tablice prirodnih konstanti
Tablica 21. Osnovne prirodne konstante
Tablica 22. Mase elementarnih čestica u mirovanju
Tablica 23. Standardizirane konstante
Tablica 24. Energetski ekvivalenti

Dodatak
Tablica 25. Neispravni i nezakoniti znakovi nekih mjernih jedinica koji se često upotrebljavaju
Literatura

Abecedni popis mjernih jedinica

U abecednom popisu jedinica upotrebljavaju se, zbog kratkoće izlaganja, neki pojmovi i znakovi u određenom značenju.

Pojmovi:

SI-jedinica — jedinica Međunarodnog sustava;
dopuštena jedinica — jedinica izvan SI koju iznimno i izrijekom dopušta Zakon [3];
stara jedinica — jedinica starih sustava ili jedinica izvan bilo kojeg sustava;
posebna jedinica — jedinica koja se upotrebljava u nekom posebnom području, koja je izvan bilo kojeg sustava ili jedinica što je Zakon izrijekom ne spominje;
prastara jedinica — vrlo stara jedinica, koja ima samo povijesno značenje;
UK-jedinica i US-jedinica— tzv. engleska i američka jedinica;
uobičajen — naziv, znak ili sl. koji nije ničim propisan ali se takav često upotrebljava;
Zakon [x] — zakon koji je u popisu literature
označen brojem x.
Znakovi:
→ — vidi u abecednom popisu naziv koji slijedi iza strelice, pa i ako on u tekstu nije u nominativu
→ tabl. y — vidi tablicu
→ sl. z — vidi sliku z
→ tekst — vidi o tome pobliže 11 uvodnom dijelu leksikona, pod istim ili sličnim naslovom
= — jednako
≡ — identično jednako
= — odgovara
≈ — približno
~ — oko
… — do

A

A, znak osnovne SI-jedinice amper.

Å, znak jedinice → angstrem.

A*-jedinica (znak A*), stara jedinica duljine u spektroskopiji i radijacijskoj fizici kojom se od god. 1965. Nadomještala → X-jedinica, približnog iznosa A*≈10-13m. Standardizirana je valnom duljinom volframove Kα1 linije, kojoj je pridružena vrijednost λ = 0,209 0100 A*.

a, 1. znak predmetka → ato u nazivu → decimalne jedinice;
2. znak jedinice → ar.

ab, predmetak koji se svojedobno stavljao ispred naziva ili ispred znaka tzv. električnih praktičnih jedinica, te se tako dobivao naziv ili znak pripadajuće jedinice CGS-sustava. Na primjer abamper (abA), abfarad (abF), abhenri (abH), abkulon (abC), abmho (abƱ) = absimens (abS), abom (abΩ), abvolt (abV), itd. Ti nazivi nisu nikada bili općenito prihvaćeni. (→stat.)

aj, uobičajen znak → astronomske jedinice.

akov → vjedro.

alkoholometrijski stupanj, jedinica alkoholometrijske skale kojom se iskazuje obujamski Va ili maseni ma udio alkohola u ukupnom obujmu Vu ili ukupnoj masi mu vodene otopine alkohola. Podaci se obično navode pri temperaturi 15°C. Obujamski alkoholometrijski stupanj a maseni (ili težinski) alkoholometrijski stupanj Oba se stupnja iskazuju postocima, rjeđe faktorima. (→tabl. 19.)

Ampère, Andre-Marie [Amper, Andre-Mari] (1775- 1836), francuski fizičar i matematičar, jedan od prvih istraživača električnih pojava, postavio teoriju elektromagnetizma. Po njemu je nazvana osnovna SI-jedinica jakosti električne struje → amper.

amper (znak A), jedinica jakosti električne struje, osnovna Sl-jedinica. Amper je jakost stalne električne struje koja, odražavajući se u dvama ravnim, usporednim vodičima neograničene duljine i zanemarivo maloga kružnoga poprečnog presjeka, koji se nalaze u vakuumu međusobno razmaknuti jedan metar, proizvodi među tim vodičima silu 2-10-7 njutna po metru njihove duljine.

amu, znak → atomske masene jedinice.

angloameričke jedinice (UK-jedinice i US-jedinice), skup jedinica različitih nekoherentnih sustava, nastale, i još se upotrebljavaju, na engleskom go- vornom području. (→ tekst, → tabl. 11. do 15.)

angstrem (ispravnije ongstrem, prema izvornom angstrom; znak A), stara jedinica duljine, nastao je u spektroskopiji kao jedinica valne duljine elektromagnetskog zračenja. Doskora se upotrebljavao. Odnos je angstrema i metra: A = 10-10 m = 0,1 nm.

angström → angstrem.

apostilb (znak asb), stara jedinica svjetljivosti (luminancije) u značenju nit podijeljen sa π, dakle
Apostilib se u SAD zvao blondel. (→ nit, → stilb.)

ar (prema lat. area — ravnina, površina; znak a), iznimno dopuštena jedinica ploštine, iznosi 100m2. Ar je definiran još u prvim danima Metričkog sustava 1795. god. kao ploština kvadrata sa stranicama 10 m.

aršin → lakat.

asb, znak jedinice → apostilb.

astron → parsec.

astronomska jedinica (uobičajeni znakovi aj i AU), iznimno dopuštena jedinica duljine u astronomiji, definirana je udaljenošću Zemlje od Sunca uz standardiziranu Sunčevu paralaksu (πo = 8,794″), iznosi 1,495978 7·1011 m. (→ parsec, → siriometar, → svjetlosna godina.)

at, znak jedinice → tehnička atmosfera.

atm, znak jedinice → normalna atmosfera.

atmosfera → normalna atmosfera, → tehnička atmosfera.

ato (prema dan. atten — osamnaest; znak a), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10-18.

atomska jedinica mase (znak u), iznimno dopuštena jedinica mase za upotrebu samo u fizici i kemiji. Definirana je kao 1/12 mase atoma nuklida 12C, dakle u = 1/12m (12C) = 1,660 540 2 (1 ±0,59 10-6)·10-27 kg. Zove se i atomska masena konstanta (znak mu).

Stara atomska jedinica mase zvana i dalton (uobičajeni znak amu, jam) bila je definirana kao 1/16 mase atoma kisika, kasnije specificirano nuklida 16O, dakle = 1,6600·10-27 kg.

atomska masena konstanta → atomska jedinica mase.

atomske jedinice, razni skupovi jedinica nastali u atomskoj fizici i spektroskopiji, izvedene tako da su se najvažnijim podacima (Planckovoj konstanti h, masi me i naboju e elektrona) pridale jedinične ili jednostavne vrijednosti. Tako su u „prirodnom sustavu atomskih jedinica“, koji se osniva na Bohrovu modelu aloma vodika (Hartree, 1926):

• jedinica duljine bohr [bor] (polumjer prve staze)
• jedinica mase (masa elektrona u mirovanju) me = 9,109 534·10-31 kg
• jedinica vremena (recipročna kutna brzina elektrona na prvoj stazi)
• jedinica energije (potencijalna energija elektrona na prvoj stazi prema jezgri) hartree [hartri]
• jedinica naboja (elementarni naboj) e= 1,602186·10-19C
• jedinica kutne količine gibanja
• jedinica energije rydberg [ridberg] Ry = hcR∞ = 2,179914·10-18 J = 13,6eV

ato → ato.

atü, znak stare jedinice tehnička atmosfera, kada je ona jedinica nadtlaka (prema njem. Überdruck).
AU, uobičajen znak → astronomske jedinice.

B

B, znak jedinice → bel.

b, znak jedinice → barn.

bajt → byte.

bar, iznimno dopuštena jedinica tlaka, sa značenjem 105Pa. Bar je svojedobno bio definiran kao 106dyn/cm2. U praksi se rado upotrebljava jer je po iznosu vrlo blizu starim jedinicama tlaka: bar = 0,986923 atm = 1,019716 at, = 1,019 716 kp/cm2. (→ paskal). Često se upotrebljava i decimalna jedinica → milibar (znak mbar).

barrel [barel] → tabl. 13.

barn (znak b), stara jedinica ploštine, koja se primjenjuje u nuklearnoj fizici, u značenju b=10-28 m2.
baud → bod.

Bauméov stupanj ili bome (znak °Be), jedinica areometarske skale kojom se izražavala gustoća tekućine mjerena aerometrom. Bilo je nekoliko Baumeovih te niz drugih areometarskih skala, od kojih se do našeg vremena zadržala gotovo samo racionalna Baumeova skala iz 1919. god. Baumeovi stupnjevi su različito definirani za tekućine gušće od vode i rjeđe od vode.

Gustoća tekućine gušće od vode izračuna se iz podatka očitanog na areometru N°Be:

a gustoća tekućme rjeđe od vode iz podatka očitanog na areometru n°Be:

Bd, znak posebne jedinice → bod.

°Be, znak za → Baumeov stupanj.

beaufort → bofor.

Becquerel, Henri [Bekerel, Anri] (1852-1908), francuski fizičar, istraživao pojave luminiscencije i tako otkrio prirodnu radioaktivnost. Po njemu je nazvana SI-jedinica aktivnosti → bekerel.

becquerel → bekerel.

bekerel (znak Bq), jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora, izvedena SI-jedinica, definiran je aktivnošću izvora u kojem se događa jedan raspad (pretvorba, prijelaz) u sekundi, dakle bekerel je jedan od posebnih naziva za recipročnu sekundu (Bq = s-1).

bel (znak B), omjerna (brojčana, bezdimenzijska) jedinica za izražavanje logaritma omjera dvaju iznosa iste fizikalne veličine:

gdje je B= 1. Za

Umjesto jedinice bel upotrebljava se njezina decimalna jedinica → decibel (dB), tako da je B= 10dB.

Bi, znak jedinice → biot.

bilijarda, naziv za broj 1015 (milijarda milijuna). U SAD se broj 1015 zove kvadrilijum (quadrillion). (→tabl. 3, → milijun.)

bilijun, naziv za broj 1012 (milijun milijuna). U SAD, a ponekad i u Francuskoj, broj 1012 zove se → trilijun (trillion). (→ tabl. 3, → milijun.)

biot [bu,] (znak Bi), stara, predložena i općenito neprihvaćena jedinica jakosti struje u CGSm -sustavu, iznosa Bi=10A.

bit (prema engl. binarv digit — dvojna znamenka) 1. posebna jedinica informacijskog elementa, u binarnom označavanju znači svako pojedino od dvaju mogućih stanja (0 ili 1, da ili ne). Brzina prijenosa informacije izražava se jedinicom bit u sekundi (znak bit/s, ili bps, prema engl. bit per second); 2. posebna jedinica količine informacije. definirane logaritmom (po osnovi dva) od broja mogućih stanja sklopova. (→ byte, → riječ, → šanon.)

blondel, poseban naziv jedinice → apostilb.

bod (znak Bd), posebna jedinica brzine prijenosa informacije, u značenju jednog infor- macijskog elementa u sekundi (npr. jedan bit u sekundi pri prijenosu binarnog signala), dakle Bd = s-1. (→bit, → byte, → riječ.)

bofor, naziv za stupanj Beaufortove skale brzine vjetra, po britanskom admiralu F. Beaufortu koji je 1806. god. načinio skalu procjene jakosti vjetra na osnovi pojava na moru i jedrima. Skala je podijeljena na 13 stupnjeva. Za svaki stupanj opisane su te pojave. Tek su znatno kasnije definirani nazivi za vjetar određene jakosti i približne brzine, pri kojem se događaju te pojave. Beaufortova skala je međunarodno prihvaćena 1874. god. Tada joj je dodana i skala od 10 stupnjeva (prema Petersenu) za procjenu gibanja mora.
Između srednje brzine vjetra v i broja bofora B može se uspostaviti empirijski odnos:

v ≈ √B3 km/h. (→ tabl. 18)

bohr [bor] atomske jedinice.

bome → Bauméov stupanj.

Bq, znak izvedene SI-jedinice → bekerel.

brodska tona, stara jedinica obujma brodskog prostora, i to u dva iznosa: UK shipping ton = 42 ft3 ≈ 1,19m3 i US shipping ton = 40 ft3 ≈ 1,13 m3, → registarska tona.
broj, osim matematičkog pojma i naziv za omjer dviju veličina istih dimenzija u nekim određenim uvjetima, stanjima itd., pa je to bezdimenzijski podatak, npr. Reynoldsov broj, Machov broj, itd. Savjetuje se naziv karakteristični broj ili značajka.

BRT, uobičajen znak bruto-registarske tone (→ registarska tona).

Btu (engl. British thermal unit — britanska jedinica topline), jedinica topline u engleskom mjernom sustavu, odgovara kaloriji u Metarskom sustavu. Bilo ih je više, kao i kalorija, koje su se međusobno neznatno razlikovale. Najčešće se upotrebljavala Steam Table

British thermal unit (britanska toplinska jedinica parnih tablica), označavana sa BtuST, definirana 1959. god. kao jedinstvena Btu (tada označena B.th.u.), u iznosu Btu = B.th.u.= 1 055,06 J = 1,055 06 kJ, dakle za grube račune približno Btu~ kJ. (→ džul, → kalorija.)

bushel [bušel] → tabl. 13.

bW, stari znak za → var (prema njem. Blindleistung).

byte [bajt], niz susjednih binarnih znamenki koje se obrađuju kao jedinka, nekada se upo- trebljava kao posebna jedinica u računarskoj tehnici, obično je kraći od → riječi. IBM byte ima 8 bitova, dakle to je oktet (→ bit.)

C

C, znak izvedene SI-jedinice kulon.

°C, znak → Celzijeva stupnja.

c, znak predmetka čenti u nazivu → decimalne jedinice.

cal, znak jedinice → kalorija.

candela → kandela.

cc (prema lat. circa [cirka] — oko), oznaka za približnu vrijednost nekog podatka.

ccm, neispravan znak za kubni centimetar, ccm = cm3.

cd, znak osnovne SI-jedinice → kandela.

Celsius, Anders[Célzijus] (1701 – 1744), švedski fizičar i astronom, istraživao Zemljin magnetizam, predložio empiričku temperaturnu skalu. Po njemu se zove SI-jedinica Celzijeve temperature → Celzijev stupanj.

Celsiusov stupanj [Celzijus] → Celzijev stupanj.

celzij → Celzijev stupanj.

Celzijev stupanj, nazivan i stupanj Celzija i celzij (znak °C), jedinica Celzijeve temperature, izvedena SI-jedinica jednak kelvinu (°C = K), poseban je naziv za kelvin kad se iskazuje Celzijeva temperatura. Uslijed razlike u ishodištima skala za termodinamičku i Celzijevu temperaturu, isto je temperaturno stanje iskazano termodinamičkom temperaturom T (u kelvinima) i Celzijevom temperaturom tc (u Celzijevim stupnjevima) različitim za konstantu 273,15 K premarelaciji:

Svojedobno je Celzijev stupanj bio definiran empiričkom temperaturnom skalom kao 1/100 temperaturne razlike između standardnog ledišta vode (obilježenog na skali 0°C) i standardnog vrelišta (obilježenog 100°C). Odnos temperatura na pojedinim skalama prikazan je na sl. 2. (→ kelvin, → Fahrenheitov stupanj).

cent → oktava.

centa (lat. centum — stotina), naziv mnogih prastarih mjernih jedinica koje su sadržavale 100 manjih jedinica. Do naših dana doprla je jedinica mase → metrička centa ili → kvintal, u značenju 100 kg.

centi (prema lat. centimus – stotinka; znak c), predmetak u nazivu decimalne jedinice, sa značenjem 10-2.

centipoaz (znak cP), stara decimalna jedinica dinamičke viskoznosti, cP=10-2 P=10-3 Pa s (→ poaz).

centistoks (znak cSt), stara decimalna jedinica kinematičke viskoznosti. cSt = 10-2 St =

centiton → oktava.

CGS-sustav, sustav mjernih jedinica koji se osnivao na jedinicama duljine → centimetar, mase → gram i vremena → sekunda. Postojali su i podsustavi: CGSc-sustav električkih jedinica i CGSm-sustav magnetskih jedinica. (→tekst.)

Ci, znak jedinice → kiri.

cicero, jedinica duljine tipografskog mjernog sustava, iznosi 12 pt = 4,513 mm. (→ tipografska točka.) Angloamerički cicero (engl. pica) = 12 engleskih točaka (engl. point) = 0,166 in = 4,218 mm.

cikl ili ciklus, neispravan naziv stare jedinice frekvencije → ciklus u sekundi.

ciklus u sekundi (znak c/s, cps), stara jedinica frekvencije, u značenju recipročne sekunde: c/s = s-1 = Hz. Još se susreće u literaturi na engleskom jeziku (engl. cycle per second), te iz nje izvedene decimalne jedinice kilociklus u sekundi (kc/s) i megaciklus u sekundi (Mc/s), ali i, na žalost potpuno neispravne, jedinice kilociklus (kc) i megaciklus (Mc), kojima nedostaje osnovni podatak ,,u sekundi“. (→ herc.)

clausius [klauzijus] (znak Cl), stara jedinica entropije koja nikada nije bila općenito prihvaćena, u značenju kalorija po stupnju, dakle Cl = cal/°C = cal/K = 4,184 J/K.

col → palac.

Coulomb, Charles — Augustin de [Kulon, Šarl Ogisten] (1736— 1806), francuski fizičar, prvi izmjerio silu između naelektriziranih tijela (Coulombov zakon), konstruirao torzijsku vagu. Po njemu je nazvana SI-jedinica količine elektriciteta → kulon.

coulomb → kulon.

cP, znak decimalne jedinice → centipoaz.

cps, znak jedinice → ciklus u sekundi.

crta (linija), prastara jedinica duljine, posljednji put definirana kao 1/12 palca (→ palac, → hvat), u iznosu crta = 0,002195 m = 2,195 mm.

c/s, znak jedinice → ciklus u sekundi.

cSt, znak decimalne jedinice → centistoks.

curie → kiri.

Č

čelo, prastara domaća jedinica vremena, lokalno upotrebljavan i uglavnom zaboravljen, u značenju pola dana (12 sati). Dakle sati (→ dan, → red). Upotrebljavalo se u značenju prirodnih polovica dana, dakle trajanja od jutra do večeri ili od večeri do jutra.

četvorni hvat (bečki; uobičajeni znak čhv), prastara jedinica ploštine zemljišta, austrougarskog porijekla. Iznosi 3,596652 m2, odnosno m2 = 0,278 036 čhv. Izveden je iz jedinice duljine → hvat. Upotrebljavao se kao katastarska jedinica u zemljama Austro-Ugarske Monarhije. U austrijskom dijelu su 1873. god. svi katastarski podaci pretvoreni u metričke jedinice, a u ugarskom dijelu to nije učinjeno, pa u većem dijelu Hrvatske i u Vojvodini mnoge katastarske knjige još imaju podatke u četvornim hvatima i → jutrima.

čhv, uobičajeni znak za → četvorni hvat.

čokanj (riječ nepoznatog porijekla, susreće se u varijacijama u svim balkanskim jezicima), zvan i frakl ili fraklić (njem. frackele), prastara domaća jedinica obujma, u značenju četvrtine → sajtlika, tj. ~ 0,1 decilitar. Uvođenjem Metarskog sustava čokanj ili čokanjčić su nazivi za 0,125, 0,1 ili 0,05 decilitara.

čv, uobičajeni znak jedinice → čvor.

čvor (zvan i uzao, uobičajeni znak čv), jedinica brzine, iznimno dopuštena jedinica u pomorstvu, naziv je za brzinu od jedne → morske milje na sat, dakle čvor = 1852 m/h = 1,852 km/m = 0,514 m/s
Taj se čvor na engleskom zove international knot (znak kn), za razliku od UK knot = 1853,18 m/h.

D

D, znak jedinice → darcy.

d 1. znak predmetka → deci u nazivu → decimalne jedinice → 2. znak jedinice → dan.

da, znak predmetka → deka u nazivu → decimalne jedinice.

dalton → atomska jedinica mase.

dan (znak d), iznimno dopuštena jedinica vremena, jednak 86 400 s. Dan je prirodna jedinica vremena za život na Zemlji jer je to trajanje jednog okreta Zemlje oko osi. Pod tim nazivom misli se na tzv. građanski ili zakonski (dekretni) dan, koji se, zbog relativnosti gibanja i izbora referentne točke u svemiru te nejednolikosti rotacije Zemlje, razlikuje od astronomskih pojmova: zvjezdanog dana, Sunčeva daina, srednjeg Sunčeva dana itd. Dan ima dva prirodna dijela, danji dio dana i noć, koji se pogrešno nazivaju „polovicama dana“. Ti su se dijelovi od davnina dijelili na 12 dijelova, odakle je naslijeđena podjela dana na 24 → sata, sata na 60 → minuta i minute na 60 → sekunda, dakle dan = 24h =1440min = 86400 s.

Odatle je sekunda bila definirana kao 86400-ti dio srednjeg Sunčeva dana.

U hrvatsko-srpskom jeziku, na žalost, ne postoje posebni nazivi za dan (24 h), danji dio dana i dan kao dio kalendara, odakle proistječu mnoge nejasnoće. Stari su nazivi, npr. → red i → čelo, na žalost, zaboravljeni.

Dan je i element kalendara (→ godina, → mjesec, → tjedan, → tekst).

darcy [darsi] (znak D), UK-jedinica permeabilnosti porozne tvari, definirana kao:

dB, znak decimalne jedinice → decibel.

debye [debaj] (znak D), tara jedinica električnog dipoinog momenta molekula, svojedobno definiran kao 10-18esj cm, dakle D ≈ 3,33564·10-30 Cm, → elektrostatska jedinica naboja.
dec, nestandardizirana jedinica kuta, dec = 10° ≈ 0,175 rad.

deca → deka.

deci (prema lat. decimus – desetinka; znak d), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10-1.

decibel (znak dB), decimalna omjerna jedinica koja se češće upotrebljava nego osnovna jedinica →bel. Služi za izražavanje logaritma omjera dvaju iznosa iste fizikalne veličine (npr. dviju snaga, dvaju napona itd.) pa je to brojčana, bezdimenzijska jedinica. Jedan od tih iznosa, npr. snaga Pu obično se uzima kao referentan, pa se taj omjer zove razina L snage P2 prema snazi P1:

gdje je dB = 0,1.

Uvrštavaniem drugih fizikalnih veličina, npr. definicijski izraz za razmu jakosti struje (ako je R1= R2) jest:

i za razinu napona:

Referentni iznos treba uvijek navesti, npr. P1 = 1 W, U1 = 1 µV, I1 = 1 mA. Ako se upotrijebe dogovoreni referentni iznosi, govori se o apsolutnoj razini. U telekomunikacijama su dogovoreni referentni iznosi: snage PO = 1 mW, otpora RO = 600 Ω, pa je referentna razina napona UO = 775 mV a jakosti struje IO = l,2917 mA. U akustici je dogovorena referentna jakost zvuka IO = 10-12 W/m2 i tlak pO = 2·10-5 Pa = 2·10-10 bara, → neper, → tabl. 9, → [38].

decimalna jedinica, veća ili manja jedinica izvedena iz → jedinice s posebnim nazivom množenjem ili dijeljenjem s decimalnim brojem. Nazivi decimalnih jedinica tvore se dodavanjem → predmetka s određenim značenjem ispred naziva jedinice, npr. Kilometar = 1000 metara. Znak decimalne jedinice tvori se stavljanjem znaka predmetka s određenim značenjem ispred znaka jedinice, npr. km = 1000 m. (→ tekst, → tabl. 2.)

deka (prema grč. deka — deset; znak da), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10.

dekada → oktava.

denier [dinie] (znak den), stara jedinica duljinske mase (mase po duijini niti) tekstilnog vlakna i konca, definiran je brojem grama po 9 km duljine niti, dakle

dimi (znak dm), zastarjeli predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10-4.

dim. 1. znak decimalne jedinice decimetar
2. znak zastarjelog predmetka → dimi.

din (znak dyn), stara jedinica sile CGS-sustava. Din je sila koja tijelo mase 1 g ubrza 1 cm/s2, dakle dyn = g·cm/s2 = 10-5 N.

dinamički metar, naziv za kvadrat metra u sekundi (m/s)2 kada je to posebna jedinica dinamičke dubine ili dinamičke visine. Za h = 1 m, hdin = gh ≈ 10 (m/s)2 = 10 dinamičkih metara.

dioptrija (uobičajeni znak dpt), posebna jedinica jakosti optičkih leća, u značenju recipročnog metra (s pozitivnim predznakom za konvergentne, a negativnim za divergentne leće), dakle dpt = m-1. Naš Zakon [3] ne predviđa dioptriju.

dpt, uobičajeni znak posebne jedinice jakosti optičkih leća → dioptrija.

dunum (dulum, dan oranja), prastara jedinica ploštine zemljišta. Iznosi 1000 m2 = 0,1 ha, odnosno ha = 10 dunuma. Dunum je jedinica turskog porijekla, a odmjeravao se kao kvadrat sa stranicama od 40 koraka, što je iznosilo ~ 900m2.

dwt ili DWT (prema engl. deadweight tonnage — korisna tonaža), znak jedinice mase tona = 1000 kg ili UK ton = US longton =22401b= 1016,05 kg, kada se njome navodi korisna nosivost broda. (→ registarska tona.)

dyn izvorni oblik i znak jedinice → din.

DŽ

džul (znak J), jedinica rada, energije i topline, izvedena SI-jedinica, definiran je umnoškom sile jednog njutna i puta jednog metra, za koji se pomakne hvatište sile u smjeru sile, dakle džul je njutnmetar (J = Nm).

E

E, znak predmetka → eksa u nazivu → decimalne jedinice.

eksa (prema grč. heks – šest, tj. (103)6; znak E), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 1018.

elektronvolt (znak eV), iznimno dopuštena jedinica energije, definiran je kao kinetička energija jednog elektrona ubrzanog u vakuumu naponom jednog volta. Iznosi eV ≈ 1,60219·10-19 J. Upotrebljava se samo u posebnim područjima fizike i kemije.

elektrostatska jedinica naboja (znak esj ili esu), svojedobno zvana i statkulon (znak statC), stara jedinica naboja u CGSe-sustavu. Bila je definirana kao onaj naboj koji na jednako toliki naboj djeluje u vakuumu silom jedan din, na udaljenosti jedan centimetar, pa iznosi esj ≈ 3,3356·10-10 C. (→stat, → kulon.)

eman, stara, izvansustavna jedinica koncentracije aktivnosti. Upotrebljavao se u balneologiji za izražavanje aktivnosti radioaktivne vode, blata, plinova itd. u iznosu eman = 10-10 Ci/1 = 3,7 Bq/dm3. (→bekerel, → kiri, → mache).

erg, stara jedinica energije i rada u CGS-sustavu. Erg je rad koji obavi sila 1 dyn na putu 1 cm, dakle erg = dyn cm = 10-7J.

ersted (znak Oe), stara jedinica jakosti magnetskog polja u CGSm-sustavu, iznosa Oe

esj, kratica od elektrostatska je dinica, posebno znak → elektro statske jedinice naboja.

esu (prema engl. electrostatu unit), isto što i → esj.

eV, znak jedinice → elektron-volt.

exa → eksa.

F

F, znak izvedene SI-jedinice → farad.

F, znak → Fahrenheitova stupnja.

f, znak predmetka → femto u nazivu → decimalne jedinice.

fadom → fathom.

Fahrenheitov stupanj [Farnhajt], nazivan i stupanj Fahrenheita i farnhajt (znak °F), stara jedinica Fahrenheitove temperature koja se još upotrebljava na engleskom govornom području, jednak Rankineovom stupnju, odnosno 5/9 kelvina (°F = °R = 5/9 K= 5/9 °C ). Na engleskom se govornom području ponekad Fahrenheitov tupanj naziva neispravno samo degree i označava deg, dok se Celzijev stupanj naziva centigrade. Isto temperaturno stanje iskazano je Fahrenheitovom temperaturom fF (u Fahrenheitovim stupnjevima), Celzijevom temperaturom tC (u Celzijevim stupnjevima) ili termodinamičkom temperaturom T(u kelvinima ili Rankineovim stupnjevima) povezanim relacijama

Svojedobno je Fahrenheitov stupanj bio definiran empirič- kom temperaturnom skalom, prvobitno kao 1/100 temperaturne razlike između fiktivnih temperatura obilježenih na skali 0°F ≅ – 17,78°C i 100°F ≅ ~37°C, a kasnije kao 1/180 temperaturne razlike izmedu standardnog ledišta vode (obiIježenog na skali 32°F ≅ 0°C) i standardnog vrelišta (obilježenog 212°F ≅ 100°C).Odnos temperatura na pojedinim skalama prikazan je na sl. 2. (→ kehrin, → Celzijev stupanj, → Rankineov stupanj).

faktor, naziv za omjer dviju istovrsnih veličina, npr. na kraju i na početku nekog procesa, na izlazu i ulazu nekog uređaja i sl. Bezdimenzijska je veličina. Na primier, faktor naponskog pojačanja faktor strujnog pojačanja itd. Korekcijskim laktorom množi se očitana vrijednost na nekom instrumentu da bi se saznala prava vrijednost. Faktor snage zove se često stupanj djelovanja uređaja, sklopa ili sustava. Faktor se često brka s nazivom → koeficijent (npr. „koeficijent iskorištenja“).

farad (znak F), jedinica električnog kapaciteta, izvedena SI-jedinica, definiran je kapacitetom kondenzatora koji se nabije elektricitetom jednog kulona kad se na njegove elektrode stavi stalan napon jednog volta, dakle farad je kulon po voltu

Faraday, Michael [Faradej, Majkl] (1791 – 1867), engleski fizičar i kemičar, jedan od prvih istraživača električnih pojava. Otkrio zakonitosti električne influencije, elektromagnetske indukcije, elektrolize. Po njemu je nazvana SI-jedinica električnog kapaciteta → farad.

farnhajt → Fahrenheitov stupanj.

fat → hvat.

fathom [fadom] (sežanj, hvat; znak fm), izvedena UK-jedinica i US-jedinica duljine, definiran je kao 2 yarda, odnosno 6 feeta, dakle fm = 2yd = 6ft = 1,8288 m.

feet [fit], plural UK-jedinice i US-jedinice → foot.

femto (prema šved. femton — petnaest; znak f), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10-15.

fermi, stara jedinica duljine, koja se primjenjivala u nuklearnoj fizici, u značenju fermi = 10-15m = fm. Fermi se, dakle, upotrebljavao kao poseban naziv decimalne jedinice → femtometar.

fit → foot.

FL, znak jedinice → footlambert.

fm 1. znak decimalne jedinice femtometar = 10-15 m;
2. znak jedinice → fermi;
3. znak jedinice → fathom.

fon (znak ph), jedinica razine glasnoće, definiran je logaritmom omjera tlaka promatranog zvuka p i referentnog tlaka zvuka po = 2·10-5 Pa:

Do 1937. god. upotrebljavao se stari fon (ph*). Približan omjer razina glasnoće jest Lph:Lph* ≈ 4.

Foot [fut], plural feet [fit] stopa; znak ft, ponekad ‘), izvedena UK-jedinica i US-jedinica duljine, definiran je kao trećina →yarda, dakle ft = 1/3 yd = 0,3048 m.

footcandle [futkendl] (znak ftcd), stara UK-jedinica i US-jedinica osvjetljenja (iluminacije) u kojoj je ploština izražena jedinicom kvadratni foot (ft2), dakle ftcd = 1 m/ft2 = 10,763 9 1 m/m2 =
10,7639 1x (→ luks).

footlambert [futlambert] (znak fL ili ftla), stara UK-jedinica i US-jedinica luminancije (svjetljivosti) u kojoj je ploština izražena jedinicom kvadratni foot (ft2) pa je analogan apostilbu, dakle  3,426 nt. (→ nit, → apostilb.)

fot (znak ph), stara jedinica osvjetljenja (iluminancije). Iznosi ph = 1 m/cm2 = 104 lx (→ lumen, →luks.)

Fr, znak jedinice franklin. frakl → čokanj.
franklin (znak Fr), stara, predložena i općenito neprihvaćena jedinica količine elektriciteta u CGSj-sustavu, iznosa Fr = 3,335 6 ·10-10 C.

ft, znak jedinice → foot.

ftcd, znak jedinice → footcandle.

ftla, znak jedinice footlambert.

funta (prema njem. Pfund) 1. → pound; 2. prastara, udomaćena jedinica mase i težine. Sve do uvođenja Metarskog sustava upotrebljavale su se funte različitih iznosa i obično dijelile na po 12→ unča. Osnova im je rimska funta (lat. libra). ~ 333,3434 g. Do danas se zadržala samo UK i US funta, koja se zove pound, a označava se sa 1b, prema libra, iznosa ~ 453,592 37 g.

U našim krajevima su se upotrebljavale: bečka Ijekarnička funta ~ 333,2125 g do 16. st., a ~353,628 g do 1761. god., koje su se dijelile na po 12 ljekarničkih unča. Godine 1761. uvedena je nova Ijekarnička funta ~ 420g, izjednačena sa 12 trgovačkih unča. Građanska ili trgovačka funta iznosila je 560 g, definirana sa 19 starih ljekarničkih unča, a dijelila se na 16 trgovačkih unča.
fut → foot.

G

G 1. znak predmetka → giga u nazivu decimalne jedinice; 2. znak jedinice → gaus.

g, znak jedinice → gram. g (podignuto slovo g), znak za gon.

Gal, znak jedinice → gal

gal (znak Gal), stara jedinica ubrzanja u koherentnom CGS-sustavu. Gal je ubrzanje 1 cm u sekundi na kvadrat, dakle Gal=cm/s2 = 10-2 m/s2. Primjenjivao se samo za izražavanje ubrzanja sile teže.

gallon[galon] → tabl. 13.

gama (znak λ), stara jedinica mase, koja se upotrebljavala u analitičkoj kemiji ali nikada nije bila općenito prihvaćena. Značila je milijuntinku grama, dakle γ = 10-6 g = ng. Od nje su se tvorile i decimalne jedinice: miligama (znak γγ), u značenju γγ= 10-3 γ= 10-9 g = ng, te mikrogama (znak 777), u značenju γγγ = 10-6 γ = 10-12 g = pg.

gaus (znak G), stara jedinica magnetske indukcije u CGSm-sustavu, iznosa G = 10-4 T. (→ tesla.)

Gb, znak jedinice → gilbert.

gauβ → gaus.

giga (prema grč. gigas — div; znak G), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 109.

gilbert [gilber] (znak Gb), stara jedinica magnetskog napona, potencijala i magnetomotorne sile u CGSm-sustavu, iznosa Gb = 0,795 77 A.

Giorgijev sustav [Đordijev] ili MKSA-sustav, do 1960. god. naziv za → Međunarodni sustav jedinica. (→ tekst.)

godina, prirodna jedinica vremena, jest trajanje jednog obilaska Zemlje oko Sunca. Pod tim se nazivom misli na kalendarsku (građansku) godinu, koja ima cijeli broj dana i razlikuje se od astronomske godine. Godina gregorijanskog kalendara traje 365 dana, a svaka četvrta, osim onih čiji je redni broj djeljiv sa 400, jest tzv. prijestupna godina, koja traje 366 dana. (→ tekst).

godina svjetlosti → svjetlosna godina.

gon (gradus; znak g), iznimno dopuštena jedinica kuta, definiran je kao stoti dio → pravog kuta, dakle (→ radijan). Nekada se gon dekadski dijelio na metričku minutu ili centigon (znak 1c ili 1cg) i metričku sekundu (znak 1cc) u odnosu 1g = 100c= 10000cc.

grad (lat. gradus — stupanj), nekada naziv za → stupanj raznih empiričkih skala.

gradus → gon.

gram (znak g), decimalna jedinica osnovne SI-jedinice mase, u značenju 10-3 kilograma. Kako je naziv kilogram nastao kao naziv za decimalnu jedinicu tisuću grama, to se od kilograma ne mogu tvoriti decimalne jedinice, jer bi se uzastopno dva puta primjenjivao predmetak. Zato se decimalne jedinice mase tvore od grama, dakle:

dekagram (znak dag)=10g = 10-2kg,
miligram (znak mg) = 10-3g = 10-6 kg,
mikrogram (znak µg)=10-6g = 10-9kg, itd.

Gray, Louis Harold [Grej, Lui Herold] (1905-1965), engleski fizičar, istraživao ionizirajuća zračenja, bavio se dozimetri- jom. Po njemu je nazvana SI-jedinica apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja → grej.

gray → grej.

grej (znak Gy), jedinica apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja, izvedena jedinica SI, defmiran je dozom zračenja koje je tijelu mase jedan kilogram predalo energiju jednog džula, dakle grej je džul po kilogramu

gs, znak jedinice → svjetlosna godina.

Gy, znak izvedene SI-jedinice → grej

γ (grčko slovo gama) znak jedinice → gama.

H

H, znak izvedene SI-jedinice → henri.

H 1. znak predmetka → hekti → u nazivu → decimalne jedinice;
2. znak jedinice sat.

ha, znak decimalne jedinice → hektar.

hartlij ili hartley → šanon.

hartree [hartri] → atomske jedinice.

haunsfild (izvorno hounsfield, znak H), posebna jedinica finog razlučivanja gustoće u rendgenskoj tomografiji pomoću računara, defmirana tisućinkom koeficijenta gušenja rendgenskog zračenja u vodi. Na skali finog razlučivanja gustoće vodi je pridružena vrijednost OH.

hecto → hekto.

hektar (znak ha), iznimno dopuštena jedinica ploštine u značenju 100 ara, dakle ha = 100 a = 104 m2 (→ ar).

hekto (prema grč. hekaton – stotina; znak h), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 102.

henri (znak H), jedinica induktivnosti, izvedena SI-jedinica, definiran je induktivnošću strujnog kruga u kojemu struja jakosti jedan amper uzrokuje magnetski tok jedan veber, dakle henri je veber po amperu

Henry, Joseph [Henri, Džozef] (1797- 1878), američki fizičar, istraživao električne i magnetske pojave, otkrio pojavu samoindukcije. Po njemu je nazvana SI-jedinica mduktivnosti → henri.

henry → henri.

herc (znak Hz), jedinica frekvencije, izvedena SI-jedinica, definiran je brojem perioda u jednoj sekundi, dakle herc je jedan od posebnih naziva za recipročnu sekundu (Hz = s-1).

Hertz, Heinrich [Herc, Hajnrih] (1857- 1894), njemački fizičar, pokusom dokazao postojanje elektromagnetskih valova. Po njemu je nazvana SI-jedinica frekvencije → herc.

hertz → herc.

hiljadita (znak m), izvansustavna jedinica kuta, definirana kao 6000-i dio punog kuta, odnosno

Duljina luka takva kuta približno je tisućinka polumjera. Artiljerijska hiljadita je 6400-ti dio punog kuta, odnosno

holba (prema njem. Halbe – polovica), prastara, udomaćena jedinica obujma. Iznosila je 1/2 pinte, dakle bila je različitih iznosa. Mađarska (požunska) holba ~ 0,833 dm3 (stara), te = 3/5 bečke pinte ~ 0,8484 dm3 (nova); bečka holba ~ 0,707 376 dm3. Znatno je veći zagrebački → polić. (→ pinta, → oka.)

horse power [hors paue] (konjska snaga; znak HP), stara UK-jedinica i US-jedinica snage izvan bilo kojeg sustava. To je snaga kojom se u vremenu 1s podigne teret težine 5001b na visinu 1 foot, dakle HP =

Omjer UK-jedimce i US-jedmice te evropske jedinice → konjska snaga (KS) jest

hounsfield → haunsfild.

HP, znak jedinice → horse power.

hvat (fat, sežanj, klafter), prastara domaća jedinica duljine. Posljednji put defmiran je u vrijeme Austro-Ugarske kao bečki hvat u iznosu 1,896 m, odnosno m = 0,527 hvati. Iz hvata su izvedene manje jedinice duljine: → stopa, → palac (col), → crta i → točka, te jedinica ploštine → četvorni hvat.

Hz, znak izvedene SI-jedinice → herc.

I

imenovana jedinica → jedinica s posebnim nazivom.

in, znak jedinice → inch.

inch [inč] (palac, pogrešno zvan i col; znak in, ponekad „), izvedena UK-jedinica i US-jedinica duljine, definiran je kao tridesetšestina → yarda, dakle

inč → inch.

izvedena jedinica, složena jedinica neke fizikalne veličine, izvedena iz → osnovnih, → dopunskih ili drugih izvedenih jedinica onako kako je i ta veličina izvedena iz polaznih veličina.
Neke od izvedenih jedinica imaju posebne nazive (imenovane jedinice) i posebne znakove (→ tekst, → mjerna jedinica, → jedinica s posebnim nazivom).

J

J, znak izvedene SI-jedinice → džul.

jard → yard.

jedinica → mjerna jedinica.

jedinica s posebnim nazivom (imenovana jedinica), osnovna ili izvedena jedinica kojoj je dan poseban naziv ili ime, te većinom i poseban znak. (→ tekst, → osnovna jedinica, → izvedena jedinica.)

Joule, James Prescott [Džul, Džeims Preskot] (1818- 1889), engleski fizičar, istraživao toplinske i električne pojave, posebno toplinski učinak električne struje i pretvaranje mehaničkog rada u toplinu. Po njemu je nazvana SI-jedinica rada, energije i topline → džul.

joule → džul.

jutro (ral), prastara domaća jedinica ploštine zemljišta, iznosi 1600 čhv = 5 754,64 m2 = 0,575 464 ha (→ četvorni hvat). Postoji i manje, madarsko jutro = 1200 čhv = 4 315,98 m2 = 0,431 598 ha.
Jutro je isprva bilo vrlo različitog iznosa, od ~ 2 do ~ 9 tisuća četvornih metara. Standardizirano je tek 1785. god. pod nazivima bečko, donjo-austrijsko ili katastarsko jutro.

K

K, znak osnovne SI-jedinice → kelvim.

k 1. znak predmetka → kilo u nazivu → decimalne jedinice;
2. ponekad znak za → karat.

kalorija (znak cal), stara jedinica topline. Svojedobno je bila defmirana kao toplina potrebna za povišenje tempe- rature vode mase 1 g za 1°C, točnije sa 14,5 na 15,5°C (tzv. kalorija petnaestog stupnja), a 1956. god. definirana je međunarodna kalorija pomoću → džula, i to točno calIT=4,1868 J, odnosno J = 0,238 8cal.

kandela (znak cd), jedinica svjetlosne jakosti, osnovna SI-jedinica. Kandela je svjetlosna jakost u određenom smjeru izvora koji odašilje monokromatsko zračenje frekvencije 540·1012 herca i kojemu je energetska jakost u tom smjeru 1/683 vata po steradijanu.

kantar, prastara domaća jedinica mase (težine), različitih iznosa: turski kantar = 44 oke = 56,3 kg, mladi (jeni) kantar ~100kg. S uvođenjem kilograma ponegdje se kantar navodio kao 44 kg.

karat (ponegdje znak k, Kt) 1. posebna jedinica mase dijamanata, dragulja i pravog biserja, međunarodno dogovorena ali nije SI-jedinica. Odnos karata i SI-jedinice mase jest: karat = 2·10-4 kg = 0,2 g = 200 mg, odnosno kg = 5·103 karata, g = 5 karata. Postojao je i US karat koji je iznosio 0,205 g = 205 mg; 2. omjerna (brojčana) jedinica masenog udjela zlata u slitini, izražena u 24 dijela. Čisto zlato označava se sa 24 karata, 18-karatno zlato sadrži 18 masenih dijelova zlata i 6 dijelova primjesa, itd.

katal (znak kat), nestandardizirani naziv (i znak) jedinice katalitičke aktivnosti, kat = mol/s.

kayser [kajzer] — jedinica valnog broja (zvana i rydberg) = cm-1 = 102 m-1 = (→ recipročni metar.)

kc, neispravan znak stare decimalne jedinice frekvencije kilociklus u sekundi, dakle kc = kc/s = kHz (→ ciklus u sekundi).

kcal, znak decimalne jedinice → kilokalorija.

Kelvin, lord, pravim imenom William Thomson (1824-1907), engleski fizičar, istraživao pojave termodinamike, elektriciteta i magnetizma, uveo termodinamičku skalu apsolutne temperature. Po njemu je nazvana osnovna SI-jedinica termodinamičke temperature → kelvin.

kelvin (znak K), jedinica termodinamičke temperature, osnovna SI-jedinica. Kelvin je termodinamička temperatura koja je jednaka 1/273,16 termodinamičke temperature trojne točke vode.

Trojno stanje znači ravnotežu svih triju agregatnih stanja tvari, za čiste tvari ovisno samo o temperaturi. U faznom dijagramu tlak — temperatura karakterizirano je tzv. trojnom točkom. Za vodu je ispunjeno trojno stanje uz tlak p = 610,6Pa i temperaturu T = 273,16K, pa je ta temperatura standardizirana kao temeljna termodinamička temperatura (sl. 2).

kg, znak osnovne SI-jedinice → kilogram.

kg* (kg s podignutom zvjezdicom), stari znak jedinice → kilopond.

kilo (prema grč. kilioi – tisuća; znak k) 1. predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 103;
2. u računarskoj tehnici predmetak sa značenjem 210 = 1 024 imenovane posebne jedinice.

kilocikl ili kilociklus (znak kc, Kc ili KC), neispravan naziv stare decimalne jedinice frekvencije → kilociklus u sekundi (kc/s), dakle kc = kc/s = kHz (→ ciklus u sekundi).

kilogram (prema grč. kilioi — tisuća i gram — antička mjera; znak kg), jedinica mase, osnovna SI-jedinica, definiran je međunarodnom pramjerom pohranjenom u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu kraj Pariza. Masa tog prakilograma samo se malo razlikuje od mase kubnog decimetra destilirane vode pri temperaturi 277,15 K (4°C). Kilogram je nastao kao naziv za tisuću grama, pa se od njega ne mogu tvoriti decimalne jedinice. Decimalne jedinice mase tvore se od jedinice → gram: dekagram, miligram, itd. Posebno se tisuću kilograma zove → tona.

kilokalorija (znak kcal), stara decimalna jedinica topline, u značenju 103cal (→ kalorija), u iznosu kcal = 4 186,8 J = 4,1868kJ, odnosno J = 0,238 8458·10-3 kcal.

kilopond (znak kp), stara jedinica sile Tehničkog sustava, nekada zvan i „kilogram sile“ i označavan sa kg*, da bi se razlikovao od jedinice mase kilogram. Kilopond je svojedobno definiran kao standardizirana težina jednog kilograma, pa je kp = 9,806 65 N.

kilopondmetar (znak kpm), stara jedinica energije i rada u Tehničkom sustavu. To je rad koji obavi sila 1 kp na putu 1 m, pa je kpm = 9,806 65 J.

kiri (znak Ci), stara jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora, izvan bilo kojeg sustava, definiran je kao 3,7·1010 raspada (ili prijelaza) u sekundi, dakle Ci = 3,7·1010 Bq (→ bekerel).

klafter → hvat.

kn (prema engl. knot), ponekad znak jedinice čvor.

koeficijent, naziv za veličinu kojom se množi neka veličina, a i tako dobije o njoj ovisna nova veličina b = ka. Zato se k = b/a zove koeficijent proporcionalnosti dviju veličina. Na primjer, koeficijent toplinskog istezanja α povezuje relativno istezanje i promjenu temperature Koeficijent se često brka s nazivom → faktor.

konstanta, naziv za podatak koji opisuje neka posebna stanja tvari, ponašanje tvari i sl. Univerzalne prirodne konstante jesu, npr., brzina svjetlosti u vakuumu, gravitacijska konstanta, univerzalna plinska konstanta itd. Posebne konstante tvari jesu, npr., konstanta ravnoteže kemijske reakcije, vremenska konstanta procesa, sklopa itd. Konstanta se često brka s nazivima → koeficijent i → faktor.

konjska snaga (znak KS), stara jedinica snage, izvan bilo kojeg sustava. To je snaga kojom se u vremenu 1 s obavi rad 75 kilopondmetara, dakle odnosno W = 1,359622·10-3 KS.

kp, znak jedinice → kilopond.

kpm, znak jedinice → kilopondmetar.

KS, znak jedinice → konjska snaga.

Kt, ponegdje znak jedinice → karat.

kubik, neispravan, nezakonit i nepouzdan naziv raznih jedinica obujma, npr. za kubni metar (m3), kubni centimetar (cm3) = mililitar (ml), kubni mimilimetar (mm3), kubni inch (cubic inch; cu in = in3), itd.

kubni hvat → prostorni hvat.

kulon (znak C), jedinica električnog naboja (količine elektriciteta), izvedena SI-jedinica, definiran je nabojem koji u jednoj sekundi prode presjekom vodiča kojim teče struja jakosti jedan amper, dakle kulon je ampersekunda (C = A s).

kvad → quad.

kvadrat, neispravan, nezakonit i nepouzdan naziv raznih jedinica ploštine, npr. za četvorni metar (m2), četvorni centimetar (cm2), četvorni milimetar (mm2), četvorni inch (square inch; sq in = si = in2), itd.

kvintal (prema arap. quintar – uteg od stotinu; znak q), prastara francuska jedinica mase, iznosa 100 livre ≅ 49 kg, poslije uvođenja Metarskog sustava (metrički) kvintal ili metrička centa, iznosa 100 kg.

L

L 1. znak jedinice → litra; 2. znak jedinice → lambert.

l, znak jedinice → litra.

la, znak jedinice → lambert.

lakat, prastara domaća jedinica duljine, različitih iznosa u raznim razdobljima, na raznim mjestima i za različite predmete. U nas su se upotrebljavali: dubrovački lakat (51,2 cm), crnogorski lakat (71,05 cm), turski lakat ili aršin (dijelio se na 8 urupa, a urup na 4 greka, a bili su aršini: graditeljski ~ 75cm, trgovački ~ 68cm, krojački, tzv, endazet ~ 65cm), njemački lakat (die Elle) ili rif (mađ. röf) ~ 77,8cm te hrvatski lakat ili ref nepoznatog iznosa.

lambda (znak λ), stara jedinica obujma, koja se upotrebljavala u analitičkoj kemiji ali nikada nije bila općenito prihvaćena. Značila je milijuntinku litre, to jest jedan kubni milimetar, dakle λ= 10-6 1= 10-6 dm3 = 10-3 cm3 = mm3.

lambert (znak L ili la), stara jedinica svjetljivosti (luminacije), upotrebljavo se uglavnom u SAD.
L = 1/π · 104 nt = 1/π · 104 cd/m2. (→nit.)

lanac, prastara domaća jedinica ploštine zemljišta. Iznosi 2000 čhv = 7 193,3 m2 = = 0,719 33 ha, odnosno ha = 1,390 lanaca. (→ četvorni hvat.)
langley [lengli] (znak ly), stara jedinica gustoće energije zračenja, obično se upotrebljavao za izražavanje Sunčeva zračenja, u značenju jedne kalorije po četvornom centimetru, dakle langley = 4,1868·104J/m2.

lb, znak jedinice → pound.

league [lig], stara jedinica duljine, različitih iznosa u raznim zemljama, vremenima i za razne potrebe (kopnena, morska, obična, engleska, španjolska, talijanska itd.) definirana kao dvadeseti (ili dvadesetpeti) dio duljine luka na površini Zemlje što pripada kutu od jednog stupnja, dakle iznosi ~ 4,5 do ~ 5,5km, odnosno oko tri → morske milje.

linija → crta.

litra (prema grč.-lat. litra — rimska jedinica težine i novca, lat. libra — pondus, funta; znak L ili 1), iznimno dopuštena jedinica obujma, definirana je kao naziv za kubični decimetar, dakle 1 = dm3. Litra je jedna od prvih decimalnih jedinica, definirana još 1795. god. Masa litre vode poslužila je kao polazište za određivanje kilograma.

lm, znak izvedene SI-jedinice → lumen.

long ton (long tona; znak L/T ili 1 tn), US-jedinica mase (jednaka jedinici UK ton), definirana je kao 22401b, dakle US long ton = UK ton= 1 016,0467 kg. Ovu jedinicu treba razlikovati od US short ton (znak sh tn), koja je definirana kao 2000 lb, dakle US short ton = 907,1846 kg.

lot 1. prastara jedinica mase (težine), u značenju 1/32 funte = = 1/16 marke; 2. stara jedinica udjela srebra u srebrnoj slitini, u značenju 1/16, a čisto srebro se označavalo kao 16/16 lota. (→ marka, → karat.)

L/T ili ltn, znak jedinice → long ton.

luks (prema lat. lux — svjetlost; znak lx), jedinica osvjetljenja, izvedena SI-jedinica, definiran je kao osvjetljenje plohe kojoj na svaki četvorni metar površine dolazi jednoliko raspoređen svjetlosni tok jednog lumena, dakle luks je lumen no četvornom metru

lumen (prema lat. lumen – svjetlost; znak lm), jedinica svjetlosnog toka, izvedena SI-jedinica, defmiran je svjetlosnim tokom što ga u ugao jednog steradijana odašilje točkasti izvor svjetlosti kojemu je svjetlosna jakost u svim smjerovima prostora jedna kandela, dakle lumen je kandela puta steradijan (lm = Cd sr).

lux → luks.

lx, znak izvedene SI-jedinice → luks.

ly, 1. uobičajeni znak astronomske jedinice → svjetlosna godina,
2. znak jedinice → langley.

λ (grčko slovo lambda), znak jedinice → lambda.

M

M 1. znak predmetka mega u nazivu decimalne jedinice;
2. znak zastarjelog predmetka → mirija;
3. znak jedinice → meksvel;
4. ponekad znak za mol po kubnom decimetru (mol/dm3).

m 1. znak osnovne SI-jedinice → metar;
2. znak predmetka → mili u nazivu decimalne mjerne jedinice;
3. znak izvansustavne jedinice kuta → hiljadita.

mache [mahe], stara, izvansustavna jedinica koncentracije aktivnosti. Upotrebljavao se za izražavanje aktivnosti radioaktivne vode i plinova, u iznosu:

mache = 3,64 emana = 3,64·10-10 Ci/l = 13,47 Bq/dm3. (→ bekerel, kiri, → eman.)

S njom je u vezi decimalna jedinica aktivnosti milistat (znak mSt): mSt = mache litra = 3,64·10-10 Ci = 13,47 Bq. (→ stat).

mah (mach). upotrebljava se ponekad kao jedinica brzine. Potječe od tzv. Machovog broja (prema E. Machu), definiranog omjerom brzine v nekog objekta i brzine c zvuka u tom sredstvu uz jednake uvjete: Ma = v/c. Podatak, npr. Ma=1,5 navodi se ponekad kao y=1,5 maha, pri čemu je mah = c.

makron → parsec.

marka, prastara jedinica mase (težine) zlata i srebra, iznosila je pola → funte, a dijelila se za zlato na 24 karata, za srebro na 16 lota. Odatle je ostao → karat kao jedinica masenog udjela zlata u zlatnoj slitini (1/24) te → lot kao jedinica masenog udjela srebra u srebrnoj slitini (1/16), a vjerojatno i nazivi njemačkog i finskog novca.

maxwell → meksvel.

mazana, prastara domača jedinica obujma. Starohrvatska mazana iz 17. st. iznosila je ~1,5 bečke pinte ~ 2,1225 dm3 (→ pinta).

mbar, znak decimalne jedinice → milibar.

Mc, neispravan znak stare decimalne jedinice frekvencije megaciklus u sekundi, dakle Mc = Mc/s = MHz (→ ciklus u sekundi).

Međunarodni sustav jedinica (znak SI, prema franc. Systeme International d’Unités), sustav mjernih jedinica koji je danas gotovo jedini zakonit u svim kulturnim zemljama. Osniva se na 7 → osnovnih jedinica, 2 dopunske jedinice te za sada sadrži još 19 izvedenih jedinica s posebnim nazivima, od kojih se tvore → decimalne jedinice i izvode sve druge → izvedene jedinice. (→ tekst, → tabl. 1a. i 4.)

mega (prema grč. megas – velik; znak M) 1. predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 106; 2. u računarskoj tehnici predmetak sa značenjem 220 = 1 048 576 imenovane posebne jedinice.

megacikl ili megaciklus (znak Mc, MC ili mc), neispravan naziv stare decimalne jedinice frekvencije megaciklus u sekundi (Mc/s), dakle Mc = Mc/s = MHz (→ ciklus u sekundi).

meksvel (znak M ili Mx), stara jedinica magnetskog toka u CGSm-sustavu, iznosa M = 10-8 V s = 10-8 Wb (→ veber).

mel, jedinica ljestvice subjektivne visine glazbenih tonova u akustici. Osnovne točke su 0 mela pri 50 Hz i 1 000 mela pri 1 000 Hz, sve uz razinu glasnoće 40 ph iznad praga čujnosti, → okta.

metar (prema grč. metron – mjera, duljina; znak m), jedinica duljine, osnovna SI-jedinica. Metar je duljina puta koji svjetlost prijeđe u vakuumu za vrijeme jednog 299 792458-og dijela sekunde. Metar je svojedobno bio realiziran i definiran prametrom koji se i danas čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu kraj Pariza, a do 1983. god. valnom duljinom elektromagnetskog zračenja.

Metarski sustav, sustav jedinica koji se osnivao na jedinici duljine → metar i jedinici mase (prvotno težine) → kilogram, iz kojeg se razvio → Međunarodni sustav jedinica. (→ tekst.)

metrička brodska tona → registarska tona.

metrička centa → kvintal.

metrički karat → karat.

metron → parsec.

mho (znak Ʊ), jedinica električne vodljivosti, upotrebljavao se na engleskom govornom području u značenju recipročnog oma, dakle Ʊ = Ω-1 = S (→ simens). Nastao je obratnim pisanjem izvornog oblika jedinice → ohm.

miero → mikro.

mikro (prema grč. mikros — malen; znak p.), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10-6.

mikron (znak µ), stara jedinica duljine u značenju decimalne jedinice od metra, za koju postoji sustavni naziv mikrometar (µm), dakle µ= 10-6 m = 1 µm. (→ decimalne jedinice.)

mili (prema lat. millesimus — tisućinka; znak m), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10-3.

milibar (znak mbar), decimalna jedinica iznimno dopuštene jedinice tlaka → bar, u značenju mbar = 10-3 bar = 102 Pa.

milijarda, naziv za broj 109 (tisuću milijuna). U SAD se broj 109 zove → bilijun (billion). (→ tabl. 3, → milijun.)

milijun, naziv za broj 106. Nastao je prema imenu istraživača i putopisca Marka Emilija Pola, koji je u svojim opisima upotrebljavao velike brojeve, kasnije po njemu nazvane emilioni. Od milijuna se decimalnim putem tvore nazivi većih brojeva tako da se izrazi koja je to potencija od milijuna: bilijun = (106)2 = 1012, trilijun = (106)3 = 1018 itd. Međutim, u SAD se ti nazivi tvore tako da se izrazi potencija od tisuće koja se uzima tisuću puta, dakle: bilijun= 103·(103)2 = 109, trilijun = 103·(103)3 = 1012 itd. Jedino se još i u Francuskoj 1012 nekada naziva trilijun (trillion). Vidi se da su podaci navedeni tim nazivima nepouzdani. (→ tabl. 3.)

milimetar vodenog stupca (znak mm H2O), stara jedinica tlaka. To je tlak kojim tlači voda najveće gustoće (pri temperaturi 4°C) u tekućinskom manometru pri standardiziranom ubrzanju Zemljine teže. Ta je jedinica gotovo jednaka → kilopondu po četvornom metru, dakle mm H2O ≅ kp/m2 = 9,806 65 Pa.

milimetar živina stupca (znak mm Hg ili Torr), stara jedinica tlaka. To je tlak kojim tlači živa propisane gustoće u tekućinskom barometru pri standardiziranom ubrzanju Zemljine teže. Katkad se ta jedinica zove i → tor (znak Torr), iako je ona bila definirana na drugi način, dakle mm Hg = Torr = 133,322 Pa.

milimikron (znak mp), stara decimalna jedinica duljine, izveden je od → mikrona, u značenju decimalne jedinice od metra (→ manometar; nm), dakle: mµ =10-3 µ= 10 9 m = nm. (→ decimalne jedinice.)

milli → mili.

millier [milje], stara francuska jedinica mase, u značenju tone, dakle millier = tona = 103 kg. (→ tona.)
min, znak jedinice → minuta (vremenska).

minuta, seksagezimalna jedinica, naziv potječe od podjele → sata i → stupnja (lat. pars minuta – manji dio); 1. minuta (vremenska; znak min), iznimno dopuštena jedinica vremena, definirana je kao šezdeset → sekunda, dakle min = 60 s; 2. minuta (kutna ili lučna; znak ‘), iznimno dopuštena jedinica kuta, definirana je kao šezdeseti dio stupnja, dakle (→ ramjan).

mirija (znak M), zastarjeli predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 104. Upotrebljavao se početkom stoljeća za tvorbu decimalnih jedinica mirijametar, mirijagram i mirijalitra.

mjera, naziv za tijelo koje u sebi utjelovljuje neku mjernu jedinicu, npr. mjerni štap utjelovljuje jedinicu duljine, mjerna posuda utjelovljuje jedinicu obujma, uteg utjelovljuje jedinicu mase itd. Zato se ponekad i → mjerna jedinica naziva mjerom i obratno. (→ tekst.)

mjerica, → sajtlik.

mjerna jedinica, kraće jedinica, odabran, dogovoren i obično propisan iznos fizikalne veličine prema kojemu se uspoređuju sve ostale istovrsne veličine. Tijelo koje utjelovljuje neku mjernu jedinicu zove se → mjera te fizikalne veličine. (→ tekst, → osnovna jedinica, → izvedena jedinica).

mjerni sustav ili sustav mjernih jedinica, skup jedinica koje su u nekoj međusobnoj vezi, koje proistječu jedne iz drugih. Mjerni sustav je koherentan (skladan, suvisao) ako jedinice proistječu jedne iz drugih na jednostavan način, npr.: 1W=1A·1V.
Danas je u upotrebi u gotovo cijelom svijetu → Međunarodni sustav jedinica (SI), kojemu je prethodio → Metarski sustav te → Giorgijev, odnosno MKSA-sustav, a do naših dana doprli su → CGS-sustav, → Tehnički sustav te sustavi → angloameričkih jedinica. (→ tekst).

mjerov → vagan.

mjesec, element kalendara, jest vremensko trajanje ~30 dana. Mjeseci gregorijanskog kalendara traju 28, 29, 30 ili 31 dan. „Radni mjesec“ obično se uzima kao 26 radnih dana. Prvobitno je mjesec bio prirodna jedinica vremena, trajanje jednog obilaska Mjeseca oko Zemlje, vidljivo u promjeni osvijetljenog dijela Mjeseca, tzv. Mjesečevim mijenama. (→ tekst.)

MKSA-sustav, naziv za → Giorgijev sustav.

mmH2O, znak jedinice → milimetar vodenog stupca.

mmHg, znak jedinice → milimetar živina stupca.

mol (znak mol), jedinica množine (količine tvari), osnovna SI-jedinica. Mol je množina elementarnih jedinki jednaka množini atoma u 0,012 kilograma ugljika 12. To je tzv. Avogadrova konstanta (znak NA ili L) a iznosi ~ 6,023·1023 mol-1. Jedan mol neke homogene tvari, dakle, sadrži ~ 6,023·1023 jedinki, koje treba navesti, npr. atoma, molekula, iona, elektrona, itd. (→ tabl. 20.)

morska milja (zvana i nautička milja; engl. international nautical mile), iznimno dopuštena jedinica duljine u pomorskom i zračnom prometu. Iznosi 1852 m, odnosno 1,852 km. Morska milja je duljina luka na površini Zemlje, u umjerenim geografskim širinama (cp ~ 45°), koji pripada kutu od jedne kutne minute. Neke zemlje upotrebljavaju tzv. englesku nautičku milju: UK nautical mile = 1853,18 m = 1,000 64 nautičke milje. Morska milja je međunarodno prihvaćena 1928. god., a od 1954. god. i US nautical mile izjednačena je s morskom miljom.

mµ, znak decimalne jedinice → milimikron.

Mx, znak jedinice → meksvel.

µ (grčko slovo mi) 1. znak predmetka → mikro u nazivu → decimalne jedinice; 2. znak jedinice → mikron.

N

N, znak izvedene SI-jedinice → njutn.

n, znak predmetka → nano u nazivu → decimalne jedinice.

nano (prema lat. nanus – patuljak; znak n), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 10-9.

nautička crtica → rumb.

nautička milja → morska milja.

nat → šanon.

neper (znak Np), omjerna (brojčana, bezdimenzijska) jedinica za izražavanje prirodnog logaritma od omjera dvaju iznosa iste fizikalne veličine:

gdje je Np=1.
Za L=1 Np. (→ bel, → decibel, tabl. 9.) Neper se upotrebljava samo u telekomunikacijama za označavanje gušenja signala u vodovima. Općenitije se upotrebljava decibel (dB), a njihov je odnos:

Np = 8,6859 dB,
dB = 0,115 1293 Np.

Newton, Isaac [Njutn Ajzek] (1643— 1727), engleski matematičar, fizičar, astronom i filozof, prvi sustavno postavio fiziku (Newtonova mehanika), formulirao opći zakon gravitacije, otkrio disperziju svjetlosti i, usporedo s G. W. Leibnitzom, postavio osnove diferencijalnog računa. Po njemu je nazvana SI-jedinica sile → njutn.

newton → njutn.

nit (znak nt), jedinica svjetljivosti (luminancije) kandela po kvadratnom metru (cd/m2), koji nije međunarodno prihvaćen te se rijetko upotrebljava. Upotrebljavala se i decimalna jedinica kilonit (knt).

noks (znak nx), stara jedinica osvjetljenja (iluminancije) pri vrlo malim iznosima. (→ skot.) Za Lb = 2 360 K:nx= 10-3lx. (→ luks.)

normalna atmosfera (standardna, fizikalna; znak atm), stara jedinica tlaka. Svojedobno je normalna atmosfera bila definirana kao tlak od 760 mmHg, a posljednja je definicija atm = 101 325 Pa = 0,101 325 MPa.
normirani kubni metar (normalni, normni; znakovi m3n, nm3, Nm3), stara, neispravno nazivana i označavana jedinica množine plina uz V=1 m3 t = 0°C i p = 1 atm ≈ 100 kPa = 1 bar, iznosa m3n = 44,616 mola. Manja jedinica je bila normirana litra (znakovi 1n, n1, Nl) u značenju 1n =10-3m3.

Np, znak jedinice → neper.

NRT, uobičajeni znak neto-registarske tone (→ registarska tona).

nt, znak jedinice → nit.

nx, znak jedinice → noks.

NJ

njutn (znak N), jedinica sile, izvedena SI-jedinica, definiran je silom koja tijelo mase jednog kilograma ubrza za jedan metar u sekundi na kvadrat, dakle njutn je kilogram-metar u sekundi na kvadrat

O

Oe, znak jedinice → ersted.

oersted → ersted.

Ohm, Georg Simon[Om, Georg Simon] (1789-1854), njemački fizičar, istraživao zakonitosti električne struje te odredio odnos napona, jakosti struje i otpora (Ohmov zakon). Po njemu je nazvana SI-jedinica električnog otpora → owi.

ohm → om.

oka, prastara domaća jedinica mase (težine) i obujma turskog porijekla, različitih je iznosa: turska oka = 4 „litre“ (1 „litra“ = 100 drama; 1 dram = 3,2 g) = 1,282 kg; crnogorska oka = 3 „litre“ ≈ 1,5 kg; bečka oka (das Mass, bečka pinta, u Hrvatskoj zvana mjerača ili bokal) = 1,415 dm3.
Oka se u našoj zemlji upotrebljavala i poslije drugoga svjetskog rata kao obujamska jedinica, te se pri trgovanju nekada i hotimično miješala stara (turska) i nova (bečka) oka. (→ pinta.)

okta (lat octo — osam), posebna omjerna (brojčana) jedinica apsolutne razine visine tona u akustici, prema referentnom tonu frekvencije fo= 125 Hz, definirana

(→ oktava, → mel, → decibel, → tabl. 9.).

oktava (lat. octavum — osmi; ponekad znak O), posebna omjerna (brojčana) jedinica frekvencijskog intervala A (u akustici intervala dvaju tonova), definiranoga logaritmom omjera frekvencija

Za logaritamsku osnovu 2 i k = 1 upotrebljava se jedinica oktava, a 1/k manje jedinice jesu: poluton (k = 12), cent (C, k = 1 200), milioktava (mO, k = 1000), centiton (ct, k = 600) i oktavni centimetar, trebalo bi ga zvati centioktava (ocm, k = 100).
Za logaritamsku osnovu 10 i k=l upotrebljava se jedinica dekada, a za k = 1000 jedinica savar (znak σ), (→ tabl. 9.).

oktavni centimetar → oktava.

om (znak Ω), jedinica električnog otpora, izvedena SI-jedinica, definiran je kao otpor vodiča, bez izvora elektromotorne sile, u kojem stalan napon jednog volta između njegovih krajeva uzrokuje struju jakosti jedan amper, dakle om je volt po amperu (→ simens.)

ongstrem → angstrem.

orgia, prastara jedinica ploštine zemljišta, iznosa 1/2000 rala (→ ral, → jutro.).
osnovna jedinica, odabrana mjerna jedinica pomoću koje se izvode jedinice drugih fizikalnih veličina (→ izvedene jedinice) i tako izgrađuju → mjerni sustavi. Medunarodni sustav osniva se na sedam osnovnih jedinica. (→ tekst, → tabl. 1.)

ounce [unca] → tabl. 13. i 14.
Ω (grčko slovo omega), znak izvedene SI-jedinice → om.
Ʊ (obrnuto grčko slovo omega), znak jedinice → mho (recipročni om).

P

P 1. znak predmetka → peta u nazivu → decimalne jedinice; 2. znak jedinice → poaz.

p 1. znak predmetka → piko u nazivu → decimalne jedinice; 2. znak jedinice → pond; 3. ponekad znak jedinice → poaz.

Pa, znak izvedene SI-jedinice → paskal.

palac 1. → inch; 2. prastara jedinica duljine, zvana i col (njem. Zoll), posljednji put definirana kao 1/72 hvata, odnosno 1/12 stope (→ hvat, → stopa), dakle: palac = 0,026 34 m = 2,634 cm = 26,34 mm.

parsec [parsek] (prema paralaksna sekunda; zvan još astron, makron, metron i zvjezdana udaljenost; znak pc), posebna jedinica duljine u astronomiji, primjenjuje se za izražavanje udaljenosti izmedu zvijezda. Definiran je kao udaljenost zvijezde od Sunca, pri kojoj zvjezdana paralaksa iznosi 1″, dakle kutom pod kojim se vidi jedna → astronomska jedinica (aj):

Od parseca se tvore veće decimalne jedinice i → sirius.

Pascal, Blaise [Paskal, Blez] (1623— 1662), francuski matematičar, fizičar, filozof i pisac, konstruirao mehanički računski stroj, istraživao pojave u tekućinama, mjerio atmosferski tlak. Po njemu je nazvana SI-jedinica tlaka → paskal.

pascal → paskal.

paskal (znak Pa), jedinica tlaka i tlačnog naprezanja, izvedena SI-jedinica, definiran je tlakom što ga proizvodi jednoliko raspoređena sila jednog njutna koja okomito tlači ravnu plohu ploštine jedan četvorni metar, dakle paskal je njutn po četvornom metru (Pa = N/m2).

pc, znak za astronomsku jedinicu duljine → parsec.

peta (prema grč. pente — pet, tj. (103)5; znak P), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 1015.

ph 1. znak jedinice → fon; 2. znak jedinice → fot.

phon → fon.

phot → fot.

pica → cicero.

pico → piko.

pièze [pjez] (znak pz). stara francuska jedinica tlaka u sustavu s osnovnim jedinicama duljine metar, mase tona i vremena sekunda, pa pieze znači sthene po četvornom metru, dakle tisuću paskala (pz = sn/m2 = kN/m2 = kPa). (→ sthène.)
piko (prerna tal. piccolo – malen; znak p), predmetak u nazivu decimalne jedinice, sa značenjem 10-12.

pint → tabl. 13.

pinta 1. prastara, udomaćena jedinica obujma, definirana obujmom određene težine vode. Bilo je mnogo pinti različitih iznosa: starohrvatska (zagrebačka) pinta ~3,123 75 dm3 do god. 1733, poslije -3,332 dm3; mađarska (požunska) pinta ~ 1,666 dm3; bečka pinta, mjerača, bokal (Hrv. primorje), koja je do naših dana dospjela pod nazivom bečka oka ~1,414752dm3, od 1761. god. (→ oka); 2. naziv nekoliko UK-jedinica i US-jedinica (→ tabl. 13).

poaz (znak P), stara jedinica dinamičke viskoznosti u CGS-sustavu.

polić, prastara domaća jedinica obujma, oko dva puta veći od raznih drugih holba, media i sl. Zagrebački polić iznosio je 1/2 zagrebačke pinte ~ 1,561 875 dm3 (→ pinta).
pond (znak p), stara jedinica sile Tehničkog sustava, svojedobno je definiran kao standardizirana težina utega od jednog grama pa je zvan i „gram sile“. Od njega je izvedena osnovna jedinica Tehničkog sustava → kilopond, pa je posljednja defmicija ponda bila:

p = 10-3 kp = 9,806 65·10-3N.

pound [paund] (funta; znak 1b), osnovna UK-jedinica i US-jedinica mase, svojedobno je definirana pramjerom (i to kao jedinica težine) a 1963. god. pomoću kilograma, i to točno 1b = 0,453 592 37 kg.

ppm (prema lat. parts per millionem), znak milijuntinke, koja se stavlja iza broja, u značenju „podijeljeno s milijun“, a potpuno je jednaka množeniu sa 10-6, dakle
ppm = 1/(1 000 000) = 10-6 (→ znak)

pravi kut (znak L), jedinica kuta, definiran je kao četvrtina → punog kuta. Dakle (→ radijan).

predmetak (pretiks), riječ koja se stavlja ispred naziva jedinice i tako tvori naziv → decimalne jedinice. Većinom su to riječi grčkog ili latinskog porijekla, a pišu se sastavljeno s nazivom jedinice. Svakom predmetku pripada određena brojčana vrijednost i znak za tvorbu znaka tako nastale decimalne jedinice. Na primjer, kilo je predmetak u značenju 103 imenovane jedinice, znak je k, pa se 1000 metara zove kilometar, odnosno znak je 103 m = km. Predmeci, njihovi znakovi i načini upotrebe međunarodno su dogovoreni i propisani zakonima.
(→ tabl. 2, → tekst.)

prefiks → predmetak.

prm, znak jedinice → prostorni metar.

prostorni hvat, (kubni, metrički) prastara jedinica obujma naslaganih drva. Iznosi 4 prm (→ prostorni metar).

prostorni metar (znak prm), posebna stara jedinica obujma pravilno naslaganih cjepanica drva. Upotrebljava se samo u prometu drva.

pt, znak jedinice → tipografska točka.

puni kut, jedinica kuta, definiran je kao kut između početnog i krajnjeg položaja radijvektora u ravnini, kada se radijvektor poklopi sa svojim početnim položajem. Dakle, puni kut = 2π rad (→ radijan).

punkt → točka.

pz, znak jedinice → pieze.

Q

q, znak jedinice → kvintal.

quad [kvad] (prema engl. quadrillion Btu’s), višekratnik UK-jedinice i US-jedinice energije → Btu, definiran kao 1015 Btu ≈ 1015 1055,06 J ≈ 1018J ≈ EJ.

R

°R 1. znak za → Rankineov stupanj; 2. znak za Réaumurov stupanj.

r i R, znak jedinice → rendgen.

rad 1. znak dopunske SI-jedinice → radijan. 2. rad (znak rd), stara jedinica apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja, svojedobno definiran kao 100 erg/g, dakle rad = 0,01 J/kg = 0,01 Gy. Naziv prema engl. radiation absorbed dose.

raderferd → rutherford.

radijan (prema lat. radius — polumjer, zraka; znak rad), jedinica kuta, dopunska SI-jedinica. Radijan je kut između dvaju polumjera koji na krugu omeđuju luk duljine jednake polumjeru (1 rad=1) (sl. 3).

ral → jutro.

Rankineov stupanj (znak °R), UK-jedinica i US-jedinica termodinamičke temperature. Apsolutnoj nuli pridružena je temperatura 0°R, a ledištu vode 491,67 °R, dakle primijenjena je podjela Fahrenheitova stupnja (jednako kao kelvin i Celzijev stupanj), te je (→ kelvin, → Fahrenheitov stupanj).

rayl, poseban, nestandardizirani naziv jedinice bar s/m kada je to jedinica specifične impendancije, rayl = 10 Pa s/m.

rd 1. znak jedinice → rad; 2. znak jedinice → rutherford.

Réaumurov stupanj [Reomir] (znak °R), stara jedinica Reaumurove temperature, jednak 1,25 kelvina (°R=1,25 K=1,25°C). Isto temperaturno stanje iskazano je Reaumurovom temperaturom tR i Celzijevom temperaturom tC povezanim relacijom

Svojedobno je Reauniurov stupanj bio definiran Reauniurovom empiričkom temperaturnom skalom kao 1/80 temperaturne razlike između standardnog ledišta vode (obilježenoga na skali 0°CR = 100°C). (→ Celzijev stupanj).

recipročna sekunda (znak s-1), posebna jedinica nekoliko fizikalnih veličina: kružne frekvencije, konstante raspada, struje čestica. Posebno je imenovana kao: 1. jedinica frekvencije → herc (Hz = s-1); 2. jedinica aktivnosti → bekerel (Bq = s-1).

recipročni centimetar (znak cm-1) zvan i kayser, ponekad i rydberg, jedinica valnog broja, iznosa cm-1 = 102 m-1. (→ recipročni metar, → atomske jedinice.)

recipročni metar (znak m 1), posebna jedinica nekoliko fizikalnih veličina. 1. U spektroskopiji i atomskoj fizici upotrebljava se kao jedinica valnog broja, u značenju:

odnosno J = hc 5,034 036 5·1024 m-1, eV = hc 8,065 479·105 m-1, gdje je h Planckova konstanta, a c brzina svjetlosti. (→ kayser, → tabl. 21.) 2. U optici se recipročni metar zove → dioptrija.

red, prastara domaća jedinica vremena, lokalno upotrebljavan i uglavnom zaboravljen, u značenju cijelog dana (24 sata). Dakle, red = 2 čela = dan = 24 sata (→ dan, → čelo). Upotrebljavao se u značenju trajanja od večeri do večeri.

registarska tona (uobičajeni znak RT), stara jedinica obujma brodskog prostora koja se primjenjuje samo u pomorstvu, iznosi 2,832m3. Postoji bruto-registarska tona (BRT), kojom se označava ukupni zatvoreni brodski prostor, i neto-registarska tona (NRT), kojom se označava zatvoreni brodski prostor namijenjen prijevozu robe i putnika, koji se u raznim zemljama različito deklarira. Naziv je nastao prema registriranju obujma i nosivosti broda u bačvama (engl. ton ili tun, franc. tonneau), a posljednja definicija oslanja se na UK i US register ton = 100ft3 = 2,831 68 m3. Registarska tona zaokruženog iznosa 2,832 m3 zvala se i → brodska tona ili metrička brodska tona. Registarsku tonu kao jedinicu obujma treba razlikovati od jedinice mase tona = 1 000 kg ili od UK ton = US long ton = 2240 lb = 1016,05 kg, kojima se označava korisna nosivost broda (engl. deadweight tonnage; znak dwt).

Da se izbjegne miješanje registarskih tona kao jedinica tonaže broda i tone kao jedinice nosivosti broda, vlastite mase broda i istisnine, te da se ujednači baždarenje brodova. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) donijela je 1969. Međunarodnu konvenciju o mjerenju tonaže brodova, koja je stupila na snagu 18. srpnja 1982. Po njoj tonaža broda više se ne izražava registarskim tonama, nego korigiranim obujmom u kubnim metrima, posebno za bruto-tonažu, a posebno za neto-tonažu. Obje će se tonaže nadalje iskazivati čistim brojem, bez naznake jedinice.

rem (prema engl. roentgen equivalent man), stara jedinica ekvivalentne doze ionizirajućeg zračenja, rem = 100 erg/g = 10-2 J/kg = 10-2 Sv (→ sivert).

rendgen (znak r i R), stara jedinica ekspozicijske doze ionizirajućeg zračenja. Svojedobno je rendgen definiran kao onolika količina rendgenskog ili y-zračenja koja u 1 cm3 zraka pri normalnim uvjetima (m = 1,293 mg), ionizacijom stvori jednu elektrostatsku jedinicu naboja svakog predznaka. dakle

Reomirov stupanj → Reaumurov stupanj.

rep (prema engl. roentgen equi- valent physical — fizički ekvivalent rendgena), stara jedinica apsorbirane doze, definiran je dozom ionizirajućeg zračenja koje tkivu predaje energiju 98 erga/g = 9,8 µJ/g, dakle rep = 9,8 µJ/g. Naknadno je definirana jedinica → rad, pa je rep = 0,98 rada.

rif → lakat.

riječ, tzv. kompjutorska riječ, posebna osnovna jedinica informacijskog kapaciteta memorije u računarskoj tehnici, gotovo uvijek veća od 8 bita (8 ··· 36 bita). (→ bit, → byte.)

röntgen → rendgen.

RT, uobičajen znak jedinice → registarska tona.

rumb, izvansustavna jedinica kuta, pojavljuje se u dva iznosa: morski rumb (nautička crtica) = 1/8 pravog kuta= 11,25°, meteorološki rumb = 1/4 pravog kuta = 22,5°.

rutherford [raderferd] (znak rd), stara jedinica aktivnosti, nastao je u SAD ali općenito nije bio prihvaćen. Definiran je kao naziv za 106 raspada u sekundi, dakle rd=106 s-1 = 106 Bq = MBq (→ bekerel).

rydberg [ridberg] → atomske jedinice, → recipročni centimetar.

S

S, znak izvedene SI-jedinice → simens.

s, znak osnovne SI-jedinice → sekunda.

sajtlik (prema njem. austr. Seidel – čaša, mjerica), zvan i satljik, maslić (deminutiv od njem. Mass – pinta), mjerica, itd., prastara udomaćena jedinica obujma, prvo je značio četvrtinu → pinte, tj. 3··· 4 decilitra. Uvođenjem Metarskog sustava to je i naziv za → čokanj.

sat (znak h), iznimno dopuštena jedinica vremena, definiran je trajanjem 3 600 s. Nastao je dijeljenjem svake prirodne polovice → dana na dvanaest dijelova. U hrvatsko-srpskom jeziku nema domaće riječi za to trajanje. Upotrebljava se naziv sat, koji je orijentalnog porijekla (saaf), prvobitno preuzet kao sahat, i ura, koja je preuzeta iz germanskih jezika (njem. Uhr), a latinskog je porijekla (lat. hora). U srpsko-hrvatskom jeziku upotrebljava se i riječ čas, koja općenitije znači i trenutak (punctum temporis) i doba (u dobar čas).

Sat i ura upotrebljavaju se i kao nazivi uređaja za mjerenje vremena, a od riječi čas izveden je naziv časovnik.

savar → oktava.

sb, znak jedinice → stilb.

sekunda, seksagezimalna jedinica, naziv potječe od podjele → sata i → stupnja (lat. pars minuta secunda — drugi, manji dio).

1. sekunda (znak s), jedinica vremena, osnovna SI-jedinica, definirana je određenim brojem perioda elektromagnetskog zračenja. Stroga definicija glasi: Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133. Svojedobno je sekunda bila defmirana kao 86400-ti dio srednjeg Sunčeva → dana, a poslije kao određeni dio tropske → godine.

2. sekunda (kutna ili lučna, znak „), dopuštena jedinica kuta, definirana je kao šezdeseti dio → minute, dakle 1“ = (→ radijan).

sežanj → hvat.

Sh, znak jedinice → šanon.

shannon → šanon.

SI, znak za → Međunarodni sustav jedinica.

Siemens, Ernst Werner von [Simens, Ernst Verner] (1816 — 1892), njemački elektroinženjer i izumitelj, izumio električni telegraf s kazaljkom i samopobudni dinamo-stroj. Sa G. Halskeom osnovao je tvrtku „Siemens — Halske“. Po njemu je nazvana SI-jedinica električne vodljivosti → simens.

siemens → simens.

Sievert, Rolf [Siver, Rolf] (1896 — 1966), švedski fizičar, jedan od pionira zaštite od zračenja. Po njemu je nazvana SI-jedinica ekvivalentne doze ionizirajućeg zračenja → sivert.

sievert → sivert.

simens (znak S), jedinica električne vodljivosti, izvedena SI-jedinica, definiran je vodljivošću vodiča kojemu je otpor jedan om, dakle simens je recipročni om, tj. amper po voltu

siriometar, posebna, decimalna jedinica → astronomske jedinice, u značenju milijun astronomskih jedinica, dakle siriometar = 106 aj = 1,496·1017 m.
sirius, [sirijus] višekratnik posebne jedinice duljine u astronomiji — parsec (pc), u značenju: sirius = 5 pc= 1,03 1 324·106 aj = 1,542861·1017 m.

sivert (znak Sv), jedinica ekvivalentne doze ionizirajućeg zračenja, izvedena SI-jedinica, poseban je naziv za džul po kilogramu kada je to jedinica ekvivalentne doze. Sivert je definiran ekvivalentnom dozom od apsorbirane doze 1 Gy, uz faktor kvalitete zračenja 1, → grej.

sk, znak jedinice → skot.

skot (znak sk), stara jedinica svjetljivosti (luminancije) pri vrlo malim iznosima, pri kojima zbog Purkineovog efekta ljudsko oko priviknuto na tamu ima drukčiju osjetljivost nego pri dobroj svjetljivosti (tzv. dnevno i noćno gledanje). Zato se jedinicom skot izražavala tzv. tamna svjetljivost. Jednoznačan odnos između jedi- nica normalne i tamne svjetljivosti može se navesti samo za jednaku temperaturu boje. Za Th = 2360K: sk

sn, znak jedinice → sthène.

son, jedinica glasnoće (subjektivne veličine) koja se dobije uspoređivanjem glasnoća promatranog zvuka i referentnog zvuka (razine glasnoće 40 ph). Ti su odnosi standardizirani. Odnos glasnoće N u sonima i razina glasnoće L u fonima nije linearan, a propisana su dva oslonca pri f = 1 kHz:

N = 1 son za L = 40 ph,

N= 10-3 sona za L = 0 ph.

Glasnoća više zvučnih izvora različitih frekvencija može se algebarski zbrajati, i tako se dobije ukupna glasnoća, što s razinom glasnoće izraženom u fonima nije moguće. Nekoliko odnosa glasnoće i razine glasnoće dano je u tablici:

sr, znak dopunske SI-jedinice → steradijan.

St, 1. znak jedinice → stoks; 2. znak jedinice → stat.

st, znak jedinice → stere.

star (prema lat. sextarius – šestina stare rimske jedinice eontagius), prastara domaća jedinica ohujma žita, upotrebljavao se uz jadransku obalu. U Dubrovačkoj Republici upotrebljavao se u iznosu star ≈111 L= 111 dm3 = 0,111 m3.

stat 1. predmetak koji se svojedobno stavljao ispred naziva ili ispred znaka tzv. električnih praktičnih jedinica, te se tako dobivao naziv ili znak pripadajuće jedinice CGS-sustava. Na primjer, statkulon (znak statC) bio je naziv → elektrostatske jedinice naboja, dakle stat C = esj ≈ 3,3356√10- 10 C. Jednako tako su bili nazivi i znakovi: stat-amper (statA) ≈ 3,3356·10-10A; statfarad (statF) ≈ 1,1126·10-12 stathenri (statH) ≈ 8,9876·1011 H; statmho (statƱ) ≈ statsimens (statS) ≈ 1,1126·10-12S; statom (statΩ) ≈ 8,9876·1011Ω; stattesla (statT) ≈ 2,9979·102T; statveber (statWb) ≈ 2,9979·102Wb; statvolt (statV) ≈ 2,9979·102V; itd. Ti nazivi nisu nikada bili općenito prihvaćeni. 2. (znak St), stara izvansustavna jedinica radioaktivnosti, definirana količinom radona koji uzrokuje u zraku ekspoziciju jedne elektroslatske jedinice naboja u sekundi; stat = 3,64·10-7 Ci = 13,47·103 Bq = 13,47 kBq. (→ bekerel, → kiri, → mache.)

steradijan (znak sr), jedinica ugla (prostornog kuta), dopunska SI-jedinica. Steradijan je ugao stošca s vrhom u središtu kugle, koji na plohi kugle omeđuje ploštinu jednaku ploštini kvadrata određenoga polumjerom kugle (1 sr = 1) (sl. 4).

stère [ster] (prema grč. stereos – čvrst; znak st), stara jedinica obujma naslaganih drva, u značenju → prostornog metra, dakle st = prm = m3. Upotrebljavala se i decimalna jedinica decastere [dekaster], Te su se jedinice upotrebljavale u zemljama francuskoga i engleskoga govornog područja.

sthene [sten] (znak sn), stara francuska jedinica sile u sustavu s osnovnim jedinicama duljine metar, mase tona i vremena sekunda, pa je sthene tisuću njutna (sn = kN). Od jedinice sthene tvorile su se decimalne jedinice.

stilb (znak sb), stara jedinica svjetljivosti (luminancije) kandela po četvornom centimetru (cd/cm2), dakle sb = cd/cm2 = 104 cd/cm2 104nt (→ nit).

stokes → stoks.

stoks (ispravnije stouks, prema izvornom stokes; znak St), stara jedinica kinematičke viskoznosti u CGS-sustavu. Kinematičku viskoznost 1 St ima homogena tekućina kojoj je dinamička viskoznost 1 poaz i austoća 1 g/cm3. dakle (→ poaz.)

stopa 1. → foot; 2. prastara jedinica duljine, posljednji put definirana kao 1/6 hvata (→ hvat), dakle: stopa = 0,3160806m = 31,608 06 cm.

stupanj (znak °) 1. iznimno dopuštena jedinica kuta, definiran je kao devedeseti dio → pravog kuta, odnosno kao 360-i dio → punog kuta, punog kuta (→ radijan). Stupanj, → minuta i → sekunda čine tzv. seksagezimalne jedinice (podjela na šezdesetinke), a potječu još od prastarih kultura Mezopotamije;
2. općeniti naziv za jedinicu (korak) mnogih empiričkih skala.

Sv 1. znak izvedene SI-jedinice → sivert. 2. znak jedinice → svedberg.

svedberg (znak Sv), posebna jedinica sedimentacijskog koeficijenta (vremena), Sv = 10-13s. Primjenjuje se u fizikalnoj kemiji.

svijeća, općeniti naziv starih jedinica svjetlosne jakosti, na primjer Hefnerova svijeća (znak HK) = 0,903 3cd, međunarodna svijeća (znak IC) = 1,019cd, nova svijeća, kako se od 1937. do 1948. god. zvala → candela. Svijeća se u nas nekada u običnom govoru upotrebljavala u značenju jedinice vat pri izražavanju snage žarulja, na primjer: „žarulja od 100 svijeća“ — žarulja snage 100 W.

svjetlosna godina, godina svjetlosti ili urania (uobičajeni znak gs ili ly), posebna jedinica duljine u astronomiji, definirana je udaljenošću koju u vakuumu prijeđe svjetlost u jednoj tropskoj godini, dakle svjetlosna godina = ct = 9,460515·1015m.

šanon (izvorno shannon; uobičajen znak Sh), omjerna (brojčana) jedinica količine informacije HO, definirane logaritmom broja događaja n koji se međusobno isključuju HO = log n.
Za logaritamsku osnovu 2 upotrebljava se jedinica šanon, za logaritamsku osnovu 10 hartlij (hartley), a za logaritamsku osnovu e tzv. prirodna jedinica količine informacije zvana nat. U prijenosu informacija posebno se upotrebljavaju jedinice bit i → bod, → tabl. 7.

T

T 1. znak izvedene SI-jedini → tesla; 2. znak predmetka → tera u nazivu → decimalne jedinice,

t, znak jedinice → tona.

tTNT, znak jedinice → tona trinitrotoluola.

tehnička atmosfera (znak at), stara jedinica tlaka. Definirana je tlakom što ga proizvodi sila jednog kiloponda koja okomito djeluje na površinu ploštine jedan četvorni centimetar, dakle

Tehnički sustav, sustav mjernih jedinica koji se osnivao na jedinicama duljine → metar, sile → kilopond (kilogram sile) i vremena → sekunda. (→ tekst.)

teks (znak tex), iznimno dopuštena jedinica duljinske mase (mase po duljini niti) tekstilnog vlakna i konca, naziv za gram po kilometru niti, dakle tex = g/km.

tera (prema grč. teras — grdosija; znak T), predmetak u nazivu → decimalne jedinice, sa značenjem 1012.

Tesla, Nikola (1856-1943), veliki elektrotehničar i izumitelj, posebno na području izmjeničnih struja, visokofrekventnih struja i visokog napona: višefazni generatori i elekromotori, prijenos električne energije. VF-transformator, radio, medicinska primjena VF-struja. Rođen je u Lici, u selu Smiljanu, a radio je i umro u SAD. Cijelog života ostao je vezan za rodni kraj. Sva dokumentacija iz njegovih laboratorija i njegova urna čuvaju se u Teslinu muzeju u Beogradu. Po njemu je nazvana SI-jedinica magnetske indukcije → tesla.

tesla (znak T), jedinica magnetske indukcije, izvedena SI-jedinica, defmiran je kao indukcija homogenoga magnetskog polja koje djeluje na vodič silom jednog njutna po metru duljine vodiča, ako je vodič okomit na polje i njime teče stalna električna struja jakosti jedan amper, dakle tesla je njutn po amperu i metru

tex → teks.

therm [term] (znak thm), UK-jedinica i US-jedinica topline, thm = 105 Btu (→ Btu).

thm, znak jedinice → therm.

tipografska točka (znak pt), osnovna jedinica duljine tipografskog mjernog sustava, u tzv. Didotovu sustavu iznosi 0,376065 mm. Veća je jedinica → cicero.

tjedan (nedjelja, sedmica), element kalendara, trajanjc sedam uzastopnih dana. Zbog neujednačenosti brojenja nultog, prvog i posljednjeg dana, nije uvijek sigurno da li se radi o 6, 7 ili 8 dana. „Radni tjedan“ obično čak traje 5 radnih dana.

točka (punkt), prastara jedinica duljine, posljednji put definirana kao 1/12 crte (→ crta, → palac, → hvat), u iznosu: točka = 0,1829·103 m = 0,1829 mm, → tipografska točka.
tona (znak t), iznimno dopuštena jedinica mase, definirana je kao naziv za tisuću kilograma, dakle t = 103kg. (→ gram, → kilogram.)

tona trinitrotoluola (zvanog i trinitrotoluen ili trotil; znak tTNT), uobičajena jedinica učinka (razorne moći) eksploziva, posebno nuklearnoga. Pri eksploziji jedne tone trinitrotoluola, uz stalan obujam, oslobađa se energija ~ 230 MJ, uz temperaturu ~ 2 500K. Usporedna tablica nekih eksploziva:

tor (znak Torr), stara jedinica tlaka, definiran je kao 760-i dio standardne (normalne) atmosfere, pa je gotovo potpuno jednak → milimetru živina stupca, dakle Torr = mmHg = 133,322 Pa.

Torr, znak jedinice → tor.
trilijun, naziv za broj 1018 (milijarda milijardi). U SAD se broj 1018 zove kvintilijun (quintillion). (→ tabl. 3, → milijun.)

U

U, znak „stare međunarodne enzimske jedinice“ za katalitičku aktivnost (enzimsku aktivnost) u značenju U = µmol/min.

u, znak jedinice → atomska jedinica mase.

UK-jedinice i US-jedinice, znak za → angloameričke jedinice.

unča (prema lat. uncia), prastara, udomaćena jedinica mase i težine, osniva se na rimskoj unci, koja je iznosila 1/12 rimske funte (libre). Razne funte dijelile su se na različit broj unči; npr. Ijekarnička unča = 1/12 ljekarničke funte, trgovačka unča = 1/16 trgovačke (građanske) funte. Do danas su se zadržale samo razne UK i US unce (ounce). (→ funta, → tabl. 13.)

unificirana atomska masena jedinica → atomska jedinica mase.

urania → svjetlosna godina.

uzao → čvor.

V

V, znak izvedene SI-jedinice → volt.

VA, znak jedinice → volt- amper.

vagan (mjerov), prastara domaća jedinica obujma, različitih iznosa: bečki vagan ~ 61,5 dm3, požunski vagan ~ 62,5dm3. Upotrebljavao se za mjerenje poljoprivrednih proizvoda.

vagon, nekada uobičajen naziv za decimalnu jedinicu mase, u značenju 10 tona = 104 kg.

var, iznimno dopuštena jedinica snage, upotrebljava se samo u značenju vata jalove (reaktivne) snage izmjenične struje, dakle var = W.

vat (znak W), jedinica snage, izvedena SI-jedinica, definiran je snagom kojom se u jednoj sekundi obavi rad jednog džula, dakle vat je džul po sekundi

veber (znak Wb), jedinica magnetskog toka, izvedena SI-jedinica, definiran je kao tok polja magnetske indukcije jedan tesla kroz plohu, okomitu na smjer polja, ploštine jedan četvorni metar, dakle veber je tesla puta četvorni metar (Wb = Tm2).

vjedro (akov), prastara domaća jedinica obujma, različitih iznosa: bečko vjedro ~ 56,6dm3, požunsko (mađarsko) vjedro ~ 54,3dm3, žitnovjedro ~ 51 dm3. Upotrebljavalo se za mjerenje poljoprivrednih proizvoda.

volt (znak V), jedinica električnog napona, potencijala i elektromotorne sile, izvedena SI-jedinica, definiran je naponom između dviju točaka homogenoga, kovinskog žičanog vodiča kojim prolazi stalna električna struja jakosti jedan amper, a utrošena snaga između tih dviju točaka jest jedan vat, dakle volt je vat po amperu

Volta, Alessandro (1745- 1827), talijanski fizičar, jedan od prvih istraživača električnih pojava, konstruirao prvi trajni izvor elektriciteta, tzv. Voltin galvanski element. Po njemu je nazvana SI-jedinica električnog potencijala, napona i elektromotorne sile → volt.

voltamper (znak VA), iznimno dopuštena jedinica snage, upotrebljava se samo u značenju vata prividne snage izmjenične struje, dakle volt-amper je poseban naziv za vat (VA = W).

W

W, znak izvedene SI-jedinice → vat.

Watt, James [Vat, Džeims] (1736— 1819), škotski inženjer, posebno se bavio usavršavanjem i primjenjivanjem parnog stroja. Po njemu je nazvana SI-jedinica snage → vat.

watt → vat.

Wb, znak izvedene SI-jedinice → veber.

Weber, Wilhelm [Veber, Vilhelm] (1804-1891), njemački fizičar, istraživao valove i elektromagnetske pojave, usavršio električni telegraf. Po njemu je nazvana SI-jedinica magnetskog toka → veber.

weber → veber.

X

X-jedinica [iks-jedinica], stara jedinica duljine u spektroskopiji i radijacijskoj fizici, iznosa X-jedinica = 1,00202·10-13m = 0,10002 pm. (→ angstrem.)

Y

yard [jard] (korak; znak yd), osnovna UK-jedinica i US-jedinica duljine, svojedobno je definiran pramjerom, a 1963. god. pomoću metra, i to točno yd = 0,9144m.
Od yarda se izvode sve ostale UK i US-jedinice duljine, ali ne na decimalnom principu. Manje jedinice su → foot (ft) i → inch (in), u odnosu yd = = 3ft = 36 in.

yd, znak jedinice → yard.

Z

znak (oznaka, simbol), dogovoreni, često i propisani znak za skraćeno označavanje fizikalne veličine, mjerne jedinice, predmetka decimalne jedinice i sl. Znakovi jedinica i predmetaka decimalnih jedinica jesu propisana, uspravna, velika i mala slova latinske abecede i grčkog alfabeta, a za neke jedinice još i posebni znakovi (kružić, crtice i sl.). Znakovi izvedenih jedinica bez posebnog naziva sastavljeni su od znakova onih jedinica od kojih su izvedene i znakova algebarskih operacija koje ih povezuju. Zakonom [3] su propisani znakovi za 28 SI-jedinica s posebnim nazivima, za 17 od 20 iznimno dopuštenih jedinica i za 16 predmetaka za tvorbu decimalnih jedinica. Među njima se ponavljaju znakovi: a za jedinicu ar i predmetak ato, d za dan i deci, h za sat i hekto, m za metar i mili, T za tesla i tera (→ tekst).

Neki posebni, neslovčani znakovi:

° (podignuti kružić), znak za → stupanj (kutni) i dio znaka stupnjeva raznih skala (npr. °C).
’ (podignuta crtica) 1. znak jedinice → minuta (kutna);
2. ponekad znak jedinice → foot.
“ (podignuta dvocrtica) 1. znak jedinice sekunda (kutna);
2. ponekad znak jedinice → inch.
L (znak nije slovo L), znak → pravog kuta.
%, znak postotka, koji se stavlja iza broja, u značenju „podijeljeno sa stotinu“, a potpuno je jednak množenju sa 10% dakle

na primjer 30% = 0,3, 120% = 1,2 itd.
‰, znak promila, koji se stavlja iza broja, u značenju „podijeljeno s tisuću“, a potpuno je jednak množenju sa 10-3, dakle

na primjer 5‰ = 0,5% = 0,005 itd.

zvjezdana udaljenost → parsec.