„Poljoprivredni informator“ smo zamislili kao malu strucnu poljoprivrednu enciklopediju, u kojoj će naći svaki poljoprivrednik i poljoprivredni stručnjak objašnjenja za najosnovnije probleme poljoprivrede. To je priručnik, koji će na terenu, u neposrednoj proizvodnji, biti od koristi svima, koji se zanimaju poljoprivredom.

Poljoprivredni stručnjaci, koji su radili na ovoj knjizi, a njih je veliki broj, željeli su dati praksi ono, sto joj najviše treba. Da li su u tome uspjeli? Da li je naš vodeći privredni list „Informator“ i ovog puta izdao za našu poljoprivredu korisnu knjigu? Da li ovaj priručnik treba još nadopuniti i izdati drugo prošireno izdanje, u kojem bi bile obuhvaćene i još neke grane, i još neki stručni detalji?

Na ta i slična pitanja najbolje ćete odgovoriti vi, drugovi s terena, vi, koji ćete se u svakidašnjem životu služiti ovom publikacijom. Zato vas molimo, da dostavite sve svoje primjedbe redakciji periodičnika „Poljoprivredni informator“ Zagreb, Ilica 24/I. Sve vaše primjedbe, pri eventualnom drugom izdanju, usvojit ćemo ukoliko budu opravdane, pa vas pozivamo, da ih dostavite najkasnije do 1. XI. 1954.
Ako se do tog datuma prikupe sve primjedbe s terena i ako za ovaj priručnik bude još veći interes, mi možemo pripremiti drugo nadopunjeno izdanje, a izdavač će ga rado izdali na vrijeme.

Tako bi za nekoliko godina i mi u FNRJ imali mali standardni stručni poljoprivredni priručnik za sve grane poljoprivrede. Vjerujemo, da bi time veoma pomogli podizanju naših kadrova u poljoprivredi. A to nam je i želja i dužnost.

Nadalje, neki drugovi su nam sugerirali, da poslije izlaska ovog priručnika započnemo izdavati periodično priručnike za pojedine uže grane poljoprivrede, pa čak i za pojedine probleme, kao npr. stručni priručnik za povrtlarstvo, vinogradarstvo, upotrebu umjetnih gnojiva, upotrebu strojeva u poljoprivredi, preradu voća, o karantenskim bolestima i štetnicima, o umjetnom osjemenjivanju, svinjogojstvu itd.
U tim posebnim priručnicima za nekoliko godina sakupili bismo cjelokupno znanje iz poljoprivrede i tako stvorili solidnu džepnu stručnu poljoprivrednu biblioteku. No, da bi redakcija „Poljoprivrednog informatora“ udovoljila tome zadatku potrebno nam je vaše mišljenje, dragi čitaoci, pa vas molimo, da nam ga pismeno dostavite što prije.

I na kraju, odlučili smo da „Poljoprivredni informator“ bude periodičnik, tj. izlazit će kada se sakupi materijal za pojedinu knjigu. Već sakupljamo materijal za „Poljoprivredni informator“ br. 2., tu kojem ćemo objaviti sve podatke o poljoprivredi u svijetu. Detaljnije o tome naći ćete na kraju ove knjige.

Zahvaljujemo svim suradnicima i urednicima, koji su pomogli da se izda ovaj priručnik. Posebno zahvaljujemo Izdavačkom odjelu „Informatora“ Hrvatskog stenografskog društva u Zagrebu, koji je s puno razumijevanja i pomoći omogućio da ovaj priručnik bude štampan.

Zagreb, 1. VII. 1954.
Za redakciju periodičnika
„Poljoprivredni informator“
Odgovorni urednik:
Ljubomir Milatović

Sadržaj

Riječ čitaocima

POLJOPRIVREDA FNRJ I STATISTIKA

Proizvodni rajoni — Ing. Đuro Regan
Struktura površina usjeva i stoke u FNRJ — Radovan Lisičić
Osnovni statistički podaci o poljoprivredi FNRJ
Korišćenje oraničnih površina
Uporedni pregled prema kategorijama korišćenja zemljišta
Tabelarni pregled zasijanih površina po grupama usjeva
Uporedni pregled prosječnog prinosa nekih polj. proizvoda
Uporedni pregled broja važnijih vrsta stoke
Uporedni pregled broja voćnih stabala u FNRJ
Uporedni pregled prinosa voća
Broj poljoprivrednih domaćinstava
Domaća prerada u poljoprivrednim gazdinstvima godine 1951.
Važnost poljoprivredne statistike u FNRJ — Milorad Vukadinović
Organizacija statističke službe u FNRJ
Metode za prikupljanje podataka u statistici poljoprivrede
S kojim podacima raspolaže poljoprivredna statistika
Iz ratarstva
Iz voćarstva
Iz vinogradarstva
Dopisna poljoprivredna izvještajna služba
Iz stočarstva
Iz poljoprivredne mehanizacije
Iz zadrugarstva
Popisi u poljoprivredi naše zemlje u periodu od godine 1918. do kraja 1953.

AGROEKOLOGIJA — Ing. Bogdan Jugo

Klimatske prillke u našoj zemlji
Agrometeorološke stanice
Svjetlost
Vlaga (oborine)
Temperatura
Fenološka zapažanja

MELIORACIJE — Ingl. Petar Blašković

Odvodnjavanje
Natapanje zemljišta
Natapanje infiltracijom (propuštanjem) pomoću otvorenih kanala
Natapanje zemljišta putem brazde
Prigodno preplavljivanje
Stalno preplavljivanje
Rominjanje s umjetnog obronka
Natapanje livada pomoću ventilne drenaže
Kolmacija
Natapanje kišenjem
Fertilizaciono kišenje
Stabilni uređaji za natapanje umjetnom kišom
Potrebne vodne količine pri natapanju

PEDOLOGIJA — Ing. Pavao Kovačević

O tlu (zemljištu)
Svojstva tala (zemljišta)
Kako se praktično određuje vrsta tla
Šta su to koloidi tla
Koherencija i struktura tla
Šta je humus i kako nastaje
Ocjena sadržaja biljnih hraniva u tlu
Moć tla da upija
Reakcija tla — pH
Biološka svojstva tala
Tla u Jugoslaviji

OPĆE RATARSTVO — Ing. Vladimir Mihalić

Sistemi obrade zemljišta
Sistemi obrade zemljišta za ozimine
Sistem obrade zemlje za jarine
Sistem obrade zemlje za naknadne i postrne usjeve

GNOJIVA — ĐUBRIVA Ing. Vladimir Mihalić i Josip Kolaković

Raspodjela
Stajski gnoj (stajsko đubre)
Dnevna i godišnja proizvodnja krutih i tekućih izmetina (ekskremenata)
Kako se sprema stajski gnoj
Kemijski sastav stajskog gnoja
Upotreba stajskog gnoja
Koliko upotrebiti stajskog gnoja po hektaru
Kompost (mješanac)
Zelena gnojidba
Primjena zelene gnojidbe kod nas
Raspored usjeva za zelenu gnojidbu u FNRJ po područjima i kulturama
Zaoravanje zelene mase
Umjetna gnojiva (veštačka đubriva)
Dušična
Fosforna gnojiva
Vapnena (krečna) gnojiva
Dodavanje glavnih biljnih hraniva u obliku umjetnih gnojiva
Količine umjetnih gnojiva za pojedine usjeve
Najvažnije osobine umjetnih gnojiva (veštačkih đubriva)

SJEME I SJETVA — Ing. Vladimir Mihalić

Sjeme
Pojam i osobine sjemena
Ispitivanje svojstava kvalitete (kakvoće) sjemena
Kad sjeme gubi klijavost
Upotrebna vrijednost sjemena
Kako odrediti količinu sjemena za sjetvu
Određivanje vlažnosti sjemena
Apsolutna i hektolitarska težina sjemena
Koliko vode i topline treba sjemenu za klijanje
Dubina sjetve
Koliko treba sjemena po jedan ha

PLODOREDI — Ing. Đuro Regan

Šta je plodored
Koje plodorede preporučujemo
Tehnika uvođenja plodpreda
Izbor plodoreda i njihov smještaj
Ekonomika plodoreda
Dohodak i čista dobit biljne i stočne proizvodnje
Vrijednost sredstava i ukamaćenje sa 100 ha

ŽETVA, BERBA I SPREMANJE Ing. Vladimir Mihalić

Kada žeti ili brati
Košnja i žetva zrnatih leguminoza (mahunarki)
Berba gomoljača i korjenjača
Berba — žetva industrijskih kultura
Hambar — žitnica — skladište za zrnate plodine i čardak za kukuruz
Uređenje skladišta za zrnate plodine prije žetve i spremanje plodina
Postupak sa žitom u skladištu
Spremanje korjenjača i gomoljača

SJEMENARSTVO — Ing. Zlatko Kolić

Uskladištenje (magazioniranje) sjemena
Koliko se može slati sjemena u jednoj partiji
Čišćenje sjemenske robe
Pakovanje sjemenske robe
Označivanje sjemenske robe
Egaliziranje sjemenske robe
Plombiranje i atestiranje sjemenske robe
Izdavanje certifikata i potvrda o ispitivanju sjemenske robe

POSEBNO RATARSTVO — STRNE ŽITARICE Ing. Josip Milohnić

Kukuruz (Zea Mays)
Podaci o sjetvi i duljini vegetacije
Najvažnije sorte kukuruza
Agrotehnika kukuruza
Pšenica (Triticum vulgare)
Agrotehnika pšenice
Rajoni sorata pšenice u NR Srbiji — Ing. Najdan Miladinović
Najvažnije osobine sorata
Ječam (Hordeum sativum) — Ing. Josip Milohnić
Zob — ovas (Avena sativa)
Raž (Secale cereale)
Sirak (Sorghum — Andropogon sorghum)
Heljda (Polygonum fagopirum)

NAJVAZNIJE SORTE KRUMPIRA U FNRJ Ing. Zdenko Vitasović

Skupina vrlo ranih sorata
Rani ruževac
Frühmölle
Skupina srednje ranih do srednje kasnih sorata
Ella
Bintje
Skupina kasnih sorata
Wohltmann
Voran
Ackersegen

INDUSTRIJSKO BILJE FNRJ — Ing. Ivan Dodig

Šećerna repa (Beta vulgaris sacharifera)
Agrotehnika
Trgovina sjemenom šećerne repe
1 kg sjemena mora dati:
Iskorišćenje
Konoplja (Cannabis sativa) — Ing. Branko Sečen
Suncokret (Helianthus annuus) — Ing. Ivan Dodig
Agrotehnika
Uljana repica
Bundeva (Cucurbita maxinia)
Prerada uljarica
Iskorišćenje uljarica
Sporedni proizvodi uljara
Cikorija (Cichorium intybus)
Sastav i iskorišćenje cikorije
Duhan (Nicotiana tabacum)

PROIZVODNJA KRMNOG BILJA NA ORANICAMA

Uloga krmnog bilja u poljoprivrednoj proizvodnji
Djetelinsko — travne smjese
Količina sjemena za 1 ha
Lucerna (Medicago sativa L.)
Crvena djetelina (Trifolium pratense L.)
Agrotehnika djetelinsko -travnih smjesa
Jednogodišnji krmni usjevi — stočna repa (Beta vulgaris L. subspec. Crassa alef.)
Ozimi krmni međuusjevi
Stočni grašak (Pisum arvense L.)
Inkarnatka (Trifolium incarnatum L.)
Ogrštica (Brassica rapa oleifera D. C.) i uljana repica (Brassica napus oleifera D. C.)
Stočni kelj (Brassica oleracea V. Acephala)
Postrni krmni usjevi: Postrna repa (Brassica rapa L. Rapifera Metzg.)
Agrotehnika ozimih krmnih međuusjeva
Agrotehnika postrnih krmnih usjeva
Agrotehnika naknadnih krmnih usjeva

LIVADARSTVO I PAŠNJAŠTVO — Dr. Ing. Božo Turina

Drljanje i valjanje tratina
Gnojenje (đubrenje) livada
Prinosi i kvaliteta stočne hrane s prirodnih pašnjaka FNRJ
Popravljanje prirodnih pašnjaka
Sastavljanje travno-djetelinske smjese za zasijavanje pašnjaka iznova
Proizvodnja travnog sjemenja
Konzerviranje stočne hrane
Potreba materijala za izgradnju silosa

POVRĆARSTVO — Ing. Dragutin Crnjaković

Važnost povrća za prehranu
Sadržaj najvažnijih vitamina u povrću u mg na 100 g
Sjeme, sjetva i sadnja
Sjeme
Sadnja
Broj prijesadnica za 1 ha u 1000 kom
Proizvodnja prijesadnica
Klijališta
Od čega se grade klijališni prozori
Potreba drvene grade za klijališni okvir 4 m dužine i 1,5 m širine:
Plodored r. grupas
Tropoljni plodored pojedinog povrća iz grupa
Racionalno iskorišćenje površina
Primjeri racionalnog iskorišćenja površina
Primjeri mješovitih kultura
Navodnjavanje povrća
Navodnjavanje na gredice
Natapanje na brazde
Navodnjavanje umjetnom kišom
Kapacitet agregata umjetne kiše
Berba, pakovanje i otprema povrća
Prinosi povrća

KOROVI POLJOPRIVREDNIH KULTURA —Dr. Ing. Josip Kovačević

Štete od korova
Borba protiv korova

VOĆARSTVO — Prof. Milan Marsić

Vrste voća
Priprema zemljišta za sadnju voćaka
Potreba radne snage pri ručnom rigolanju
Potreba radne snage za kopanje jama
Kombinirana i motorna rigolanja
Način sadnje i broj voćaka
Broj voćnih sadnica kod sadnje u trokutu (trouglu)
Tabela o potrebi sadnica na 1 ha kod sadnje u kvadratu
Izbor podloga
Visina debla raznih oblika
Sadnja voćaka
Rez voćaka
Uzgojni rez
Rez na rod
Kako se voćke pomladuju
Gnojidba (đubrenje) voćaka
Potreba gnojiva po hektaru
Primjeri đubrenja
Ljetni radovi kod mlađih voćaka
Rasadničarstvo
Potreba sjemenja za 10 m2 sjemeništa
Trajanje klijavosti ako je sjeme spremljeno
Plodored u rastilu
Cijepljenje
Uzgoj sadnica
Vađenje i pakovanje voćnih sadnica
Postupak s voćkama slabog, umjerenog i bujnog rasta, koje ne rode ili rode neredovito
Voćke su slabog rasta
Voćke umjerenog rasta
Voćke prebujnog rasta
Sortiranje voća
Oprema voća
Omotni materijal
Kakvo mora biti skladište voća

TEHNOLOGIJA VOĆA — Prof. Milan Marsić

Proizvodi prerade voća
Poluprerađevine
Prerada maslina
Masline za jelo
Za konzervnu industriju treba osigurati što više kvalitetnog voća i povrća — Ing. Pavao Gaži Suradnja „Podravke“ sa poljoprivrednim proizvodačima
Šta se uzgaja u Podravini

VINOGRADARSTVO — Viši polj. tehničar Adam Talan

Najvažnije o podizanju vinograda
Radna snaga potrebna za ručno rigolanje vinograda
Američke podloge
Određivanje podioga prema sadržaju kreča
Određivanje kreča u zemljištu
Razmaci sadnje
Potreba loznih cjepova na 1 ha odnosno na 1 kj
Sadnja loze
Način uzgoja vinove loze
Konzerviranje drvenih stupaca i kolja
Armatura
Dimenzije, mjere i težine žice za armaturu
Razmak žice na armaturi
Način uzgoja i rez loze 1., 2. i 3. godine
Orijentacione norme za gnojenje 1 ha vinograda
Agrotehnika uzgoja vinove loze
Radovi u vinogradu visokog uzgoja razmak 280X120 cm na 1 ha
Potreba materijala
Količina koncentracija i sredstva za 1 ha
Potreba materijala za podizanje armature na 1 ha vinograda
Potreba materijala za podizanje armature na 1 ha loznog matičnjaka
Prosječni prirod, količina, šećer i kiselina najvažnijih sorta grožđa
Lozni matičnjaci
Učinak rada radnika u 10-satnom radnom vremenu
Lozno prporište
Lozno rastilo (cjepiljnjak)
Matični vinograd
Cijepljenje (kalamljenje) 1000 kom. loze: na suho, suho na zeleno i zeleno na zeleno
Potrebna radna snaga i materijal
Plodored zemljišta predviđenog za lozno rastilo
Uškolavanje cjepova
Ljetni radovi u proprištu loz. rastila
Uzance u prometu s loznim materijalom
Opći propisi
Otpremanje loznog materijala
Investicije i rentabilnost kod podizanja plantažnih vinograda-ing. Slavko Dražić
Plantažni vinogradi
Potreba investicija za 1 ha plantažnog vinograda
Ukupan pregled investicija za 1 ha vinograda
Investicije za podizanje 1 ha vinograda kod razmaka 1,2×1,2 m; 2×1,2 m; 2,8×1,4 m
Cijena betonskog stupa iz prakse
Amortizacija plantažnih vinograda — Iskustva iz Iloka

VINARSTVO I PODRUMARSTVO —Adam Talan, viši polj. tehničar

Sastav grožđa
Kemijski sastav soka bobice
Ispitivanje šećera u moštu (širu)
Ispitivanje kiseline u grožđu i moštu
Alkoholno vrenje
Sprečavanje vrenja
Sredstva za pospješivanje vrenja mošta
Dobivanje i pripremanje vina
Bijela vina
Crna vina
Ružica
Desertna vina
Pjenušava vina
Šampanjci
Iskorišćivanje grožđa, dobivanje mošta, vina, tropa i sjemenki
Pcstrojenja za preradu grožđa (vinifikacija)
Pumpe
Gumene cijevi (crijeva)
Filteri
Bistrenje vina
Rezanje (križanje — miješanje) vina
Bolesti i mane vina
Bezalkoholne prerađevine od grožđa
Uređenje modernog podruma kapaciteta 200 vagona
Tehnički uređaj

ZAŠTITA BILJA Dr. Ing. Josip Kišpatić i Dr. Ing. Lea Schmith

Organizacija zaštite bilja u FNRJ
Najvažnije bolesti i štetnici kulturnog bilja i način suzbijanja
Pšenica — bolesti — štetnici
Ječam — bolesti —štetnici
Zob — bolesti — štetnici
Raž — bolesti — štetnici
Kukuruz — bolesti — štetnici
Repa (stočna i šećerna) — bolesti — štetnici
Suncokret — bolesti — štetnici
Hmelj — bolesti — štetnici
Duhari — bolesti — štetnici
Pamuk — bolesti — štetnici
Konoplja — štetnici
Uljana repica — štetnici
Krumpir — bolesti — štetnici
Paradajz — bolesti — štetnici
Grah — bolesti — štetnici
Krastavac — bolesti — štetnici
Kupus, kelj, koraba, cvjetača (karfiol) — štetnici
Grašak — bolesti — štetnici
Luk — bolesti — štetnici
Djetelina i lucerna — bolesti — štetnici
Jabuka — bolesti — štetnici
Kruška — bolesti — štetnici
Breskva — bolesti — štetnici
Šljiva — bolesti — štetnici
Kajsija — bolesti
Trešnja i višnja — bolesti — štetnici
Loza — bolesti — štetnici
Štetnici sjemenja — u spremištima
Štelnici namirnica u spremištima
Štetnici sušenih plodova
Štetnici suhog mesa i ribe — u spremištima
na siru
na duhanu cigaretama i cigarama
na lukovicama i gomoljima

SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA —Dr. Ing. Josip Kišpatić

A .Fungicidi za suzbijanje biljnih bolesti
Sredstva za močenje i prašenje sjemena
Sredstva za prskanje i prašenje biljaka
B. Insekticidi — Sredstva za suzbijanje štetnika (kukaca)
Želučani otrovi (samo za kukce koji grizu, a ne za one koji sišu)
Dodirni otrovi (djeluju na kukce, koji grizu i koji sišu)
C. Herbicidi — Sredstva za uništavanje korova
Najnoviji preparati za uništavanje poljoprivrednih štetnika
Aldrin i Dieldrin

MEHANIZACIJA POLJOPRIVREDE —Dr. Ing. Josip Brčić

Traktori
Podjela traktora
Snaga traktora
Potrošak goriva pri radu traktora
Tehnička staranja za traktore
Akumulator
Najvažniji tehnički podaci i mogućnost primjene za neke glavne tipove traktora kod nas Strojevi za obradu zemljišta
Plugovi
Postavljanje pluga za rad i njegovo uzdržavanje
Kultivatori (otapala) za međurednu obradu
Sijačice
Postavljanje sijačih cijevi i sijačih rala (lula) te vezanje redova
Podešavanje sijačice za izbacivanje određene količine sjemena
Sijačice za sjetvu kukuruza u kvadrate
Strojevi za žetvu
Kosilice i žetelice
Najčešći kvarovi kod aparata za vezivanje i uklanjanje kvarova
Strojevi za iskapanje šećerne repe i krumpira
Vršalice
Postavljanje vršalica za rad
Reguliranje vršalica
Kratka uputstva za postavljanje vršalice za žito za vršidbu drugih kultura
Tabela za postavljanje vršalice (normalni uslovi)
Uzdržavanje i posluživanje vršalice
Gubici u zrnu
Griješke u radu vršalice i njihovo otklanjanje
Nečisto vršenje (zaostajanje zrnja u klasju)
Gubici u ovršenom zrnju s dugom i kratkom slamom
Gubici u zrnju s pljevom
Lomljenje zrnja
Približna potrebna snaga, dimenzije i učinak vršalice
Suvremene vršalice
Čišćenje, spremanje i čuvanje poljoprivrednih strojeva
Strojevi za čišćenje i sortiranje sjemena
Tehnički podaci za selektor „Zadrugar“
Strojevi za suzbijanje štetnika i bolesti poljoprivrednih kultura
Prskalice
Prašilice
Injektor
Čišćenje i čuvanje prskalica i prašilica
Izračunavanje radnog učinka poljoprivrednih strojeva
Sistemi strojeva za kompleksnu (potpunu) mehanizaciju poljoprivrede
Kompleksna mehanizacija u proizvodnji žitarica
Kompleksna mehanizacija u proizvodnji kukuruza
Utrošak ljudske radne snage, sprega, traktora, prikolica i berača kukuruza za berbu jednog acra kukuruza
Kompleksna mehanizacija u proizvodnji krumpira
Kompleksna mehanizacija u proizvodnji šećerne repe
Potreba radne snage za proizvodnju jednog ha šećerne repe pri kompleksnoj mehanizaciji, djelomičnoj mehanizaciji i pri načinu kod nas uobičajenom kod prinosa od oko 250 q (mtc) po ha
Strojevi za kompleksno sređivanje sjemena
Mehanizacija radova u kući, ekonomskom dvorištu i staji
Tehnički podaci samovezačice „Partizanka“ proizvod tvornice „Pobeda“ Novi Sad S-12 i S-20
Tehnički podaci sortičara krumpira proizvod tvornice poljoprivrednih strojeva „Zadrugar“ Zemun
Tehnički podaci sortirača krumpira proizvod tvornice poljodnih strojeva „Zadrugar“ Zemun
Tehnički podaci vršalice JV 6060 „Zadrugar“
Mlin čekićar „Zadrugar“

TEMELJI EKONOMIKE STOČARSTVA FNRJ — Ing. Vjećeslav Pavlek

Vrijednost i stvarno stanje našeg stočarstva
Kolika je prođuktivnost našeg stočarstva
Neriješeni osnovni problemi
Mogućnostj rješavanja osnovnih pitanja

UNAPREĐIVANJE STOČARSTVA — Dr. Ing. Branko Horvat

Rajonizacija
Licenciranje
Nabava muških rasplodnjaka
Organizacija selekciie
Kontrola produktivnosti
Organizactija selekcije
Spolni život i upotreba za rasplod domaćih životinja
Spolni život ženskih grla
Upotreba muških rasplodnih životinja
Umjetno osjemenjivanje — Dr. Ing. Milivoje Car
Koje su prednosti umjetnog osjemenjivanja
Nedostaci
Sakupljanje sjemena
Ispitivanje i postupak sa sjemenom
Osjemenjivanje
Organizacija umjetnog osjemenjivanja
Progeni test
Progeni test usporedbom proizvodnje majke i kćeri
Tabelarni pregled nicanja i mijenjanja zubi domaćih životinja
Dr. Ing. Branko Horvat Određivanje dobi kod konja kad je završen rast stalnih zubi
Izgradnja staja
Dimenzije staja
Površina gnojišta
Ventilacija
Ventilacija peradnjaka
Prozori
Govedarstvo
Domaće pasmine goveda
Uvezene pasmine goveda
Razvoj simentalskog ženskog teleta
Konjarstvo
Svinjarstvo
Najvažnije pasmine svinja u FNRJ i njihova upotreba
Masne svinje
Mesnate svinje
Bekon
Standardi za razvoj bijelih engleskih svinja za bekon
Ovčarstvo
Najvažnije pasmine ovaca
Vuna
Peradarstvo
Pasmine kokoši, koje se mogu preporučiti za uzgoj
Uzgajanje pilića
Hranidba kokošiju nosilja

KUNIĆARSTVO — Ing. Mahmud Balić

Najvažnije pasmine kunića u FNRJ
O rentabilnosti uzgoja kunića
Uzgoj kunića
Njega kunića
Hranjenie kunića
Bolesti kunića

SVILOGOJSTVO — Ing. Mahmud Balić

O uzgoju svilene bube
Najpoznatije pasmine
Kulture i prinos dudovag stabla
Koliko jedna unca sadrži jaja
Kako i kada hraniti svilene bube
Izvođenje gusjenica
Hranjenje i njega gusjenica
Prostorije za uzgoj
Pribor za gajenje
Zavijanje ili začahurivanje gusjenica
Skidanje čahura s prejnica
Štetnici i bolesti gusjenica

PČELARSTVO — Stevo Lončarević

Osnovno iz biologije pčela
Zapremnina stanica u saću razne starosti
Osnivanje pčelinjaka
Najproduktivniji lijet pčela
Vrijeme cvatnje i prosjeeni prinosi medonosnog bilja
Izbor mjesta i veličine pčelinjaka
Uloga pčela u oprašivanju (oplodnji) poljoprivrednih biljaka i efektivnost oprašivanja pomoću pčela
Rentabilnost pčelarstva
Predračun za 80 košnica
Organizacija rada na velikim pčelinijacima
Košnice i pčelarski pribor
Osnovna pravila za izradu košnica
Detalji dijelova košnice „pološke“ D-Bl okvira
Kompletiranje košnica za smještaj pčela
Potreban inventar za veće pčelinjake
Klasifikacija meda
Kemijski sastav i fizikalna svojstva meda
Sastav voska i količina čistog voska u saću

HRANIDBA STOKE — Dr. Ing. Branko Horvat

Što je hrana
Hranjiva vrijednost stočne hrane i hranidbene norme
Hranidbene norme i sastav krmiva
Hranidbene norme:
Za goveda i ovce
Za konje
Za svinje
O vitaminima i mineralnim tvarima
Podmirenje potreba za mineralima
Vrijednost krmiva obzirom na kalcij i sadržaj fosfora
Kuhinjska sol
Potrebe vode domaćih životinja
Norme za hranidbu kokošiju
Plan hranidbe
Pregled najvažnijih usjeva za krmu, vremena sjetve, košnje i prinosi po 1 ha površine
Othranjivanje teladi
Napajanje
Kaka tele iskorišćuje mlijeko
Privikavanje teleta na sijeno i ostalu hranu

CVJEĆARSTVO — Ing. Dragutin Crnjaković

Jednogodišnje cvijeće
Dvogodišnje cvijeće
Gomoljasto i lukovičasto cvijeće
Trajnice (perene)

MLJEKARSTVO — Ing. Dimitrije Sabadoš

Prosjećni sastav mlijeka
Proizvodnja mlijeka
Mužnja
Postupak s mlijekom nakon mužnje
Posude za mlijeko i njihovo pranje
Kontrola proizvodnje
Preračunavanje težine mlijeka u zapreminu i obratno
Izračunavanje masnih jedinica
Izračunavnje masnoće mješanog mlijeka
Vrhnje (pavlaka)
Izračunavanje količine vrhnja
Pearsonov kvadrat (crtež)
Potreba mlijeka za proizvodnju 1 kg vrhnja
Izračunavanje masnoće vrhnja
Podešavanje masnoće vrhnja
Maslac
Izračunavanje količine maslaca
Količina mlijeka potrebna za 1 kg maslaca
Sir
Određivanje jačine sirila
Izračunavanje postotka masti u suhoj tvari sira
Podešavanje masnoće mlijeka za sirenje
Pogreške mlijeka, maslaca i sira
Mlijeko
Maslac
Okus i miris
Izrada (čvrstoća i struktura)
Izgled
Sir (pogreške)
Vrste sireva
Imperijal
Trapist
Ementalac
Somborski sir
Skorup (kajmak)
Jogurt
Jugoslavenski mliječni standardi

VETERINARSTVO — Krunoslav Filipčić,veterin

Važnije zarazne bolesti, koje se javljaju kod više vrsta domaćih životinja i čovjeka
Najvažnije nametničke bolesti naših domaćih životinja
Najvažnije nezarazne bolesti naših domaćih životinja
Veterinarsko-sanitarni nadzor nad životnim namirnicama životinjskog porijekla
Sudsko veterinarstvo

ZEMLJORADNIČKO ZADRUGARSTVO —Ljubomir Milatović

Zemljoradničke zadruge
Organizaciono stanje općih zemljoradničkih zadruga
Stanje seljačkih radnika zadruga
Ekonomske slabosti SRZ-a
Učlanjeno je u SRZ-e 62.000 domaćinstava
Na jednu SRZ otpada u FNRJ 269 ha zemlje
Perspektive SRZ-a
Specijalizirane zemljoradničke zadruge
Zemljišni fond zemljoradničkih zadruga
Jednostranost proizvodnje u zadrugama
Stanje poljoprivrednih strojeva
Koliko poljoprivređnih stručnjaka radi u zadrugama
Zadružna trgovina
Udjeli i ulozi na štednji
Zadružni fondovi

POLJOPRIVREDA U SVIJETU—Ljubomir Milatović

Prethodna obavijest
Obradive površine na svijetu
Poljoprivredno stanovništvo važnijih država u svijetu
Pregled zasijanih površina i prosječni prinosi po ha najvažnijih kultura za godinu 1951.
Svjetska proizvodnja pšenice
Svjetska proizvodnja riže
Proizvodnja kukuruza
Proizvodnja ječma
Svjetska proizvodnja raži
Proizvodnja duhana
Upotreba umjetnih gnojiva u pojedinim zemljama svijeta
Svjetska potrošnja umjetnih gnojiva
Koliko koje zemlje troše gnojiva
Svjetska proizvodnja dušika (azota)
Brojno stanje goveda u pojedinim zemljama
Proizvodnja mlijeka po glavi stanovništva prije rata i danas

RAZNO — Ing. Bogdan Popović

Težine i mjere
Dužinske mjere
Mjere za površinu
Mjere za zapremninu (volumen)
Težinske mjere
Mjere za tekućine — kapacitete
Engleski sistem
Mjere za tekućine u USA
Mjere za mjerenje suhih tvari
Težina poljoprivrednih proizvoda
U Engleskim mjerama
U mjerama USA
U južnoafričkim mjerama
Japanske mjere
Indijske mjere
Turske mjere Gstale svjetske mjere
Jugoslavenske stare mjere
Stare mjere za površinu u NRH u pojedinim mjestima
Mjere za drvo
Električne mjere
Termometričke mjere
Izračunavanje površina i volumena kod pojedinih likova i tijela
Izračunavanje volumena vinskog suda
Tablica za određivanje volumena (zapremine) bačve u litrama pomoću vizira
Približna težina 1 m3 u kg pojedinih tvari
Stupnjevanje na kvadrat (kvadriranje)
Vađenje kvadratnog korijena
Izračunavanje procenta
Izračunavanje kamata
Pretvaranje Fahrenheitovih stupnjeva u Celsiusove
Razlika u vremenu u pojedinim zemljama
Valuta nekih država
Kursevi za 1 dinar od 1. maja 1953.
Stalni stogodišnji kalendar (1900.—2000. g.)
Opis kalendara

Sirevi

Imperijal

Gotovi je sir čistog, blagog i ugodno kiselkastog okusa. Lako se maže. Sadržina masti u suhoj tvari sira iznosi 55—Tu masnoću postižemo tako, da: 1. dodamo ¼ kg maslaca na 1 kg gotovog sira od mlijeka normalne masnoće, ili, 2. da izjednačimo masnoću mlijeka prije sirenja dodavanjem vrhnja. Drugi je način bolji.

Mlijeko pasteriziramo 30 minuta kod 63°C, te ga ohladimo na temperaturu sirenja: ljeti 18—20°C, a zimi za 1—3°C više. Na 100 lit. takvog mlijeka dodamo 20 g vapnenog laktata, 1—2% čiste kulture za maslac, 2—3 g boje za sir i 2 ccm sirila (1:10.000). Ispravno zgrušana sirevina (otprilike nakon 24 sata) odvaja se od stijena; na površini je malo ispucana i izlučuje zelenkastu sirutku. Oprezno je vadimo na sirarsku krpu ili u vrećice, ne drobeći je i procijedimo na stolu kod 16—20°C. Ocijeđeni sir treba blago prešati.

Od 100 lit. mlijeka dobije se 14—16 kg tzv. masnog kiselog sira, koji se upotrebljava za izradu imperijala. Na 1 kg takvog sira dodamo 20 g čiste bijele soli, zatim sameljemo smjesu u jednolično tijesto i oblikujemo je kalupima ili strojevima u komadiće od 60 g, velike 7x5x1,5—2cm. Te komadiće pakujemo u pergament, pa u staniol. Od 1 kg masnog kiselog sira dobije se oko 16 komadića imperijala.

Trapist

U većini naših sirarskih poduzeća ne raspolažemo s bakteriološkog gledišta) dovoljno kvalitetnim mlijekom. Zato preporučujemo pasterizaciju mlijeka u kotlu na 63° C, i to 15—20 minuta.

Pasteriziranom mlijeku sa 3,15—3,25% masti i 7,5—8°SH dodamo oko 20 grama vapnenog laktata i 0,25—0,5% maslarske kulture. Zatim ga zagrijemo na 30—33° C i dodamo toliko sirila, da se podsiri za 30 minuta. Režemo ga tada sabljom u razmacima od 2—4 cm, drobimo ga do veličine oraha, pa zatim usitnjujemo zrno, dok ne bude veliko poput graška. Zrno sušimo do veličine poput pšenice kod 38—42° C. Prešamo ga zatim u kalupima visokim oko 10 cm, is promjerom oko 16 cm, i to ispočetka uz pritisak od 2 kg, koji se postepeno kroz 6—8 sati poveća do oko 15 kg — na 1 kg sira. Temperatura prostorije mora biti oko 15—20° C. Prešane sireve sušimo obično do jutra, zatim ih jedan dan solimo na suho ili oko jedan dan u slanoj otopini soli od 20—23% pri temperaturi 12°C. Zrenje traje 6—8 tjedana; temperatura iznosi oko 14°C, vlaga oko 85—90%. Sir uskladištimo kod 10°C.

Od 100 kg mlijeka dobije se 10—12 kg zrelog sira. Težina „hljebova“ je 1,2—1,5 kg; na prerezu smije imati nekoliko okruglih rupica, promjera 5—8—10 mm.

Ementalac

U produkciji ementalca ima nekoliko karakterističnih faza:

•  Podsirivanje. Mlijeko s oko 3,2% masti i zrelo ne preko 8—8,5°SH usiri se kod 31—34°C za 25—35 minuta.
• Predsirivanje. Nakon premještanja gornjeg sloja gruševine razrežemo je u razmacima od 5—7 cm, izdrobimo najprije do veličine oraha, zatim do veličine zrna kave i konačno do jednako
  Velikih zrna poput konoplje, a samo izuzetno čak do veličine zrna pšenice. To traje oko 40—50 minuta, a taloženje zrna, koje tada nastaje, još 6—12 minuta.
• Sušenje zrna. Uz neprekidno miješanje zagrijemo sadržinu kotla za 15—20 minuta na 45°C, a za daljnjih 10—15 minuta na 53—55°C, iznimno na 56°C. Zatim sušimo zrno, obično 35—45 minuta, sve dok se štapić sira, koji načinimo istiskanjem zrna, ne slomi preko prsta i trljanjem ne razdrobi na pojedina zrna.
• Prešanje. Traje oko 20—22 sata, uz 7—8 okretanja (prvo nakon 5 minuta) u sve većim razmacima i uz postepeno povećavanje pritiska od 5 na 10 i 15 kg na 1 kg sira. Okretanje se mora vršiti tako, da se ne hladi sir.
• Soljenje. Na suho 1—2 dana, zatim 2—3 dana u 20—23% otopini soli u cementnom bazenu. U prostoriji za soljenje sira ili „hladnom“ podrumu stoji oko 10—14 dana kod 10—12, najviše 15°C i 88—92% relativne vlage u zraku.
• Zrenje. U „prijelaznom“ podrumu za predzrenje stoji ementalac oko 14 dana na temperaturi 15—18°C i 83—85% vlage. Zatim dolazi u „topli“ podrum na „glavno“ zrenje:

1. 4—6 tjedana, 18—20°C, 83—85% vlage;
2. 2—3 tjedna, 20—22°C, 80—83 % vlage;
3. oko 1 tjedan, 16—18°C, 83—85% vlage.

Zrenje kod temperature oko 24—25°C (samo privremeno) stvara u ementalcu krupne „oči“, a ako potraje duže, onda kvari okus i otvrđuje tijesto. Na kraju zrenja stavlja se sir na 14 dana u prostoriju sa 14—16°C i 85—87%vlage.

• Uskladištenje. Zreo se ementalac čuva kod 10—14°C i 85—87% vlage.

Ementalac je sa 4—5—6 mjeseci zreo za prodaju. Zrenjem možemo upravljati i tako, da traje i 10—12 mjeseci.

Od 100 lit. mlijeka dobije se oko 8,5—9 kg zrelog ementalca.

Težina je ementalca 60—80—100, pa i do 120 kg. Izgled: okomite strane malo zaobljene, a vodoravno je plošna strana tek nešto, jednolično uzdignuta. Na presjeku pokazuje okrugle „oči“ (rupe), promjera 10—15—20 mm, a na razmaku od 4—8 cm po jedno „oko“. Ne smije imati pukotine, ni izdužene rupe. Tijesto je boje slonove kosti, a aroma po orasima.

Za proizvodnju je ementalca potrebno najbolje mlijeko. Isključiti treba ishranu životinja silažom i industrijskim otpacima. Paziti na bakteriološku ispravnost vode, koja se upotrebljava kod sirenja. U našim se nizinskim krajevima preporuča pasterizacija mlijeka i upotreba specijalnih čistih kultura za ementalski sir.

Ementalac se ne proizvodi šablonskim postupkom, pa ova receptura treba da služi samo za orijentaciju.

Somborski sir

Čisto, sasvim svježe ovčje mlijeko, kojem smo dodali 15—20—30% vode podsirimo („podlijevanje“) na oko 35°C za oko pol sata. Gruševinu zatim izrežemo u razmacima od oko 4 cm, čekamo 5 minuta, izdrobimo je do veličine kukuruznog zrna, taložimo 8—10 minuta i u grudnjači cijedimo, pod pritiskom, oko 15—20 minuta. Sir u obliku pogače, visine 5—6 cm, razreže se na kriške od oko ¼ kg, debljine 2,5—3 cm, soli i slaže u kačicu soleći sloj po sloj. Ako kačica nije puna, sir se pokrije grudnjačom do slijedećeg punjenja i optereti preko drvenog danceta pritiskom od 1—2 kg na 1 kg sira. Zatim se puni kačica, na isti način kao prije. povrh ruba iza oko 10 om, obavije platnom, obveže platnenom trakom ili stegne metalnim obručem, visokim ⅓ kačice. Nakon toga se stavlja, kod oko 18°C, na zrenje, koje traje 8—14 dana. Dužina sirenja ovisi o kvaliteti mlijeka i ukusu proizvođača, odnosno o potražnji na tržištu.

Od 4—5 litara ovčjeg mlijeka dobijemo 1 kg sira, dok kravljeg mlijeka treba dvostruko.

Skorup (kajmak)

Mlijeko se kuha 10—15 minuta, razlije u drvene (karlice) ili emajlirane posude i ostavi 12 (ljeti) do 24 sata (zimi) na temperaturi 15—20° C. Sloj skorupa, koji se izluči na površini, skida se žlicom (kašikom) šupljačom i slaže, soleći (do 2%) sloj po sloj, u čabricu, svaki dan, dok se čabrica ne napuni. Čabrice se pokriju tankim platnom i tako drže na hladnom mjestu. Prije otpreme se čabrice zatvaraju drvenim poklopcima. Razlikuje se mladi i stari skorup (kajmak).

Od 100 lit. kravljeg mlijeka dobije se oko 4—5 kg skorupa.

Jogurt

U kravlje mlijeko, otpareno za četvrtinu do trećinu, ili u prokuhano ovčje mlijeko, koje se ohladi na 45°C, doda se 1% čiste kulture (Thermobacterium bulgaricum i Streptococcus thermophilus) za jogurt ili se doda donji sloj jogurta od prošlog dana. Zatim ga ulijemo u staklene ili glinene lončiće i ostavimo da miruje 2,5—3 sata kod stalne temperature (40—42°C).

Mlijeko se iza to vrijeme zgusne i slabo ukiseli. Gotovi jogurt, prije pojave sirutke, prenosimo na što hladnije mjesto (ispod 10°C). Troši se nakon 6—24 sata. Stalnu temperaturu kod zrenja jogurta održavamo zamatanjem posude s cijepljenim mlijekom ili držanjem u posebnom, izoliranom sanduku ili ormaru. Za industrijsku proizvodnju služe posebni termostati, suhi ili s vodenom kupkom.

Jogurt je veoma zdrav, ukusan i osvježujući mliječni proizvod.

Vinarstvo i podrumarstvo

Sastav grožđa

Grozd se sastoji od ovih dijelova:

• Peteljkovina iznosi 3—4% ukupne težine grozda;
• Bobica se sastoji od sjemenka, kožice i soka;
• Sjemenke obično 1—3, rjeđe 4 zrna;
• Kožica bobice: u kožici se nalaze tvari (materije) boje i mirisa;
• Tvari boje nalaze se u košici, izuzevši sorte zvane bojadisar, kojoj je obojeno meso i sok;
• Mirisne tvari: o finoći, nježnosti i diskretnosti mirisa grožđa ovisi finoća produkta — vina.

Sok — meso bobice — težina soka u bobici iznosi prosječno 85—90% težine bobice. Od toga razmjerno najviše vode ima u moštovima s malo šećera;

Voda. Ima je u soku bobice najviše 75—80%;
Šećer je bitna i najvažnija sastojina grožđa.

Isptivanje šećera u moštu (širu)

U praksi se služimo pri ispitivanju šećera u moštu mošnim vagama ili širomjerima:

Klosterneuburška vaga pokazuje kg šećera u 100 kg mošta. U normalnim moštovima Klosterneuburška mošna vaga pokazuje prema sorti točno 15—25% sadržine šećera.

U širomjeru je ugrađen termometar, koji pokazuje toplinu mošta u času istraživanja. Normalna je temperatura 17,5°C. Kod niže temperature za 2,5°C mora se 0,1% od pročitanog postotka šećera oduzeti, a kod povišene temperature za svakih 2,5°C mora 0,1% pribrojiti.

Oechsleov širomjer pokazuje specifičnu težinu mošta. Npr. mošt sa specifičnom težinom 1,035 pokazuje Oechsle stepene, tj. (1,085—1000) x 1000. Dijelimo li Oechsleove stepene sa dobijemo približni % sadržaja šećera. Npr. mošt sa 85 Oechsl. stepeni ima 17% šećera. Ako dijelimo Oechsle stepene sa 10, dobijemo približno % težine alkohola u tome vinu.

Npr. 85 : 10 = 8,5 g alkohola. Volumni % alkohola u vinu dobije se dijeljenjem Oechsle stepena sa 8. Dakle 85:8 = 10,6 volumnih postotaka. Postoje tablice za preračunavanje procenata šećera po Klosterneuburškoj mošnoj (širnoj) vagi u Oechsle stepene, no mi je ovdje ne donosimo, jer se može naći u svakom vinarskom priručniku.

Ispitivanje kiseline u grožđu i moštu

Osim šećera važno je odrediti u moštu i sadržaj sveukupne kiseline, koja se naziva vinskom kiselinom.
Ispitivati se može na dva načina: po Mollenkopfu i titracijom, no o tome vidi detaljnije u vinarstvu.

Alkoholno vrenje

Alkohol nastaje alkoholnim vrenjem, pri čemu se šećer u moštu pretvara u alkohol i ugljičnu kiselinu. Sto (100) g šećera daje 0,48 g ili 0,63 ccm alkohola.

Sprečavanje vrenja

Za vrenje su potrebni: šećera 15—26%, kiseline 6—7%, dušične tvari, fosfora i vitamina B2.

Prisutnost 1‰, octene kiseline i sumpornog dioksida sprečava vrenje.

Minimalna temperatura 9—14°C, a maksimalna 32°C — kod 45°C kvasci uginu (nestanu).

Kalijev metabisulfit uzima se za sprečavanje divljeg vrenja, naročito kod pljesnivog i natrulog grožđa. Dodaje se u količini 10—25 g na 100 litara mošta.

Sredstva za pospješivanje vrenja mošta

Većina vinogradara prepušta mošt spontanom vrenju (da vri sam od sebe), tj. kvascima, koji su s grožđem dospjeli u mošt. Međutim, to može biti štetno za kvalitetu vina. Zato je u racionalnom (naprednom) vinarstvu potrebno pospješiti razvitak korisnih kvasaca dodavanjem čistih kultura.

Na 100 litara mošta dodaje se 0,5 do 1 litra razmnoženog kvasca. Čiste kulture vrelnog kvasca mogu se nabaviti u Zavodima za vinarstvo.

Dobivanje i pripremanje vina

Bijela vina

Bijelo se vino u pravilu proizvodi od bijelih i crvenih sorata grožđa, a samo iznimno od crnog grožđa brzim prešanjem (Klaret). Grožđe je najbolje odmah muljati, odvojiti od peteljke i prešati. Samo mirisave sorte ostavljaju se neko vrijeme na tropu bez peteljkovine. Dobiveni se mošt daje u pripremljene bačve, u kojima će se razvijati vrenje.

Crna vina

Za dobivanje crnih vina upotrebljavaju se isključivo samo crne sorte. Već kod samoga grožđa moraju se odijeliti peteljke. To se radi muljačima (runila za grožđe).

Vrenje crnih moštova može biti:

Otvoreno ili zatvoreno.

Zatvoreno je vrenje najbolje, jer se tako dobivaju finija vina, bogatija alkoholom i ljepše boje.

Otvoreno se vrenje razvija u otvorenim kacama, pri čemu se trop digne na površinu, gdje se obično nasele bakterije octenog vrenja. Pri takvim se vrenju dobiva vino s povećanim sadržajem octene kiseline.

Zatvoreno se vrenje obavlja u bačvama ili zatvorenim kacama s perforiranim (rupičastim) unutarnjim poklopcem, tako da je masulj cijelo vrijeme uronjen u tekućini. Takvo vrenje traje u normalnim prilikama 5—8 dana.

Ružica

Opalo i druga slična vina su crvenkaste boje. Ružica se proizvodi od crvenih ili crnih sorata grožđa sa slabim intenzitetom boja. Ružica se prerađuje isto kao 1 bijelo vino. Postupak je s vrenjem također isti.

Desertna vina

To su vina s najviše 2.2,5% alkohola — uračunat u to i neprovreli šećer kao alkohol. Desertna se vina dijele u prirodna i sladno priređena desertna i likerna vina. Ona mogu biti suha sa 2—3% šećera ili slatka sa 4—12% šećera.

Prirodna hladna desertna vina su proizvedena od suhog grožđa dosušenog na čokotu, na slami ili na zraku, bez ikakvih dodataka. Dosušeno grožđe sadrži 38% šećera (npr. prošek, tokajac d sl.).

Prirodno toplo desertno vino priređeno je direktno od koncentriranog mošta sa 38% šećera ili mješavine od 50% zdravog vina i 50% koncentriranog mošta sa 60% šećera, bez dodavanja šećera i alkohola.

Likerno (umjetno) desertno vino. To je produkt vina ili mošta s dodatkom alkohola, koncentrirane šire ili šećera.

Moštelka (mistella) je mošt, konzerviran s dodatkom 15 -18% alkohola, koji služi kao sirovina za likerna i aromatizirana vina.

Aromatizirana vina su prirodna ili umjetna desertna vina, kojima su dodane droge esencije ili ekstrakti droga.

Pjenušava vina su slatkasta vina, a sadržavaju velike količine ugljične kiseline, koja se prilikom točenja pjeni u mjehurićima.

Pjenušava se vina dijele:

• Prirodni pjenušac: u bocama bez dodatka likera i u bocama s dodatkom likera.
• Šampanjac muzirajući s pritiskom od 3—5 atmosfera, pjenušav.
• Šampanjac jako muzirajući s pritiskom od 5—8 atmosfera, jako pjenušav.
• Impregnirani pjenušac u bocama s dodatkom likera i s malim pritiskom (biser).
• Pjenušac s pritiskom od 3—5 atm.
• Pjenušac s pritiskom od 5—8 atm.

Vodice se proizvode od bistrenog poluprovrelog mošta od kvalitetnog grožđa sa 26% šećera i 5—6‰ kiseline, punjenog u boce i začepljenog. Mošt mora sadržavati najmanje 5—6% neprovrelog šećera.

Šampanjci

Šampanjci se proizvode od harmoničnog potpuno provrelog bistrog bijelog vina sa svijetlom bojom, s 10,2—12% alkohola i 6‰ kiseline. Vinu se dodaje na 100 lit 2—2,5 kg šećera, 10 g morunjeg mjehura i 8—9 g tanina, utoči se zatim u boce i začepi šampanjskim čepovima. Poslije dovršenog vrenja mora se degožirati, dodati liker i ponovo začepiti.

Prirodni se pjenušac može proizvoditi i bez boca previranjem u posebnim spravama (sistem Marsić). Zatim se pretače i nalije u boce.

Liker se priređuje od 50—54 lit vina, 70 kg šećera i 2—6 lit. konjaka. U svaku se bocu dodaje po 8 ccm likera, koji se dodaje šampanjcu.

Iskorišćivanje grožđa, dobivanje mošta, vina, tropa i sjemenki

Dobivanje mošta

U pravilu na 100 lit mošta treba 140 kg grožđa vinskih sorata, tj. od 1kg grožđa dobiva se 0,7 lit mošta.
Prema tome, ako na 1 ha vinograda dobijemo 3.000 kg grožđa, to čini 3.000 x 0,7 = 21,0 hl mošta.

Dobivanje vina

Preradom grožđa dobiva se mošt, iz kojega previranjem nastaje vino. Vrenje 1 kg invertnog šećera, daje 0,6 vol. postotaka alkohola, tj. ako mošt u vrenju ima 20% šećera po Klostemeuburgu znači, da ćemo vrenjem dobiti vino sa 12 vol. postotaka alkohola. Uzimajući u obzir razne gubitke i otpatke, dobiva se od 100 lit mošta (nakon vrenja) 84—80 lit vina.

Donosimo ovu tablicu, koja pokazuje sadržajne promjene, koje nastaju za vrijeme vrenja:

Izostavljeno iz prikaza

Postrojenja za preradu grožđa (vinifikacija)

Kapacitet preša raznih sistema kreće se po radnom danu:

• ručne 1.000 lit.
• motorne 50.000 lit.

Dnevni učinak rađa ovisi o veličini preša i o sistemu rada pojedine preše.

Prešanje se obično obavlja kod bijelih vina odmah prili- kom berbe, a kod crnih nakon burnog vrenja.

Podaci za 100 kg grožđa:

soka samotoka…………………………59,20 kg
sokova prve preše………………………22,35 kg
sokova druge preše………………………2,32 kg
sokova preostalih u tropu………………2,13 kg
Ukupno…….86,00 kg
preostale krute tvari …………………..14,00 kg

Od toga:

suhe tvari………………………………..4,5 kg
vegetativne vode…………………………9,5 kg

Pumpe

Pumpe prema kapacitetu pogona mogu biti raznolike s obzirom na pogon i dnevni učinak rada.

Pumpa-sisaljka na ručni pogon, na polugu. To je naj- običniji tip, s kojim se susrećemo u svim podrumima. Kapacitet osamsatnog radnog dana je 25—40 hl.

Elektromotorne pumpe mogu biti raznih tipova i sistema. Potrebne su većim podrumima i vinarstvima. Rad se može regulirati. Dnevni kapacitet 100—500 hl.

Gumene cijevi (crijeva)

Važne su za svaki veći podrum radi manipulacije mošta i vina. Gumene su cijevi obično u komadima određene duljine s nastavcima. Naročito se mora paziti, da budu spojnice (holenderi) uvijek ispravne.

Filteri

Da pospješimo dozrijevanje vina, služimo se filterima i filtriranjem.

Bistrenje vina

Bistrenje može biti prirodno ili umjetno.

Prirodno bistrenje vina

Miješanje taloga vrši se obično kod vina, koja su još mutna, a nisu potpuno provrela. Uzmutiti drožđe, da se s taloga dignu i aktiviraju vrelne gljivice.

Dodavanje tanina. Uspjeh čišćenja vina ovisi mnogo o sadržaju tanina u vinu. Vino s više tanina bistri, se brzo, a s malo tanina, više bjelančevina — sporo.

Obično je za zdrava vina dovoljno 5—6 g tanina na 100 lit. Ima slučajeva, kad se dodaje 10—15 g na 1 hl.

Utjecaj temperature na bistrenje. Vino se nakon vrenja čisti brže, ako postaje hladnije. Ako je toplo, vino je dulje mutno.

Utjecaj alkohola na bistrenje. Alkohol pospješuje taloženje bjelančevinastih spojeva i vrelnih gljivica.

Umjetno bistrenje vina

Morunji mjehur upotrebljava se za bistrenje finih kvalitetnih vina. Na 1 hl upotrebljava se 1,5—2,3 g morunjeg mjehura. Računa se, da 4 g tanina talože 5 g morunjeg mjehura.

Želatina — fini listići. Upotrebljava se za bistrenje loških bijelih vina1. Na 1 hl računa se 4—10 g, a kod desertnih 15—20 g želatine. Obično se uz želatinu dodaje i tanin. Na 12 g želatine računa se prosječno 9 g tanina.

Bjelance od jajeta upotrebljava se naročito za bistrenje crnih vina. Na 1 hl uzima se 1—2 bjelanca, koje se dijeli od žumanjca i lupanjem pretvori u snijeg. Vino, koje se čisti s bjelancem, mora sadržavati tanina.

Mlijeko upotrebljava se kod bijelih vina visoke boje. Na 1 hl uzima se 0,2—0,25 lit. svježeg obranog mlijeka (ne masnog).

Španjolska zemlja i Kaolin djeluju mehanički svojom težinom. Upotrebljavaju se kod crnih vina.

Napomena: Pokvarena se vina smiju liječiti i čistiti koštanim i drvenim ugljenom.

Rezanje (križanje — miješanje) vina

Princip je, da se mogu križati samo potpuno zdrava vina, dobivena od grožđa.

Dobivanje tipa. Neharmonična se vina križanjem ispravljaju i postaju harmonična. Svrha je križanja stvoriti vina, koja će zadovoljiti potrošače.

Usklađivanje vina. Miješaju se obično jaka vina sa slabijim, kisela s blagim, da se tako dobiju skladna vina.

Omjer se za križanje postavlja: računski i organoleptički.

Vidi formulu:

Izostavljeno iz prikaza

X je količina jedne vrste vina, koja je potrebna za dobivanje 100 l miješanog vina; a = % alkohola, kiseline, ekstrakta vina, koje popravljamo; b = % ili ‰ (promil) alkohola, kiseline, ekstrakta vina, koje će se dodati i c = % ili ‰ (promil) alkohola, kiseline, ekstrakta vina, koje želimo dobiti.

Primjer:

Vino ima 6‰ kiseline i drugo sa 3‰ kiseline, a želimo vino sa 9‰ kiseline:
Vina sa 3‰ kiseline moramo uzeli 33,4 lit — 1,002‰.
Vina sa 6‰ kiseline moramo uzeti 66,6 lit — 4,999‰.
Miješano vino 99,9 sa kisel. 5,001‰.

Nakon izvršenog postupka treba kušanjem ustanoviti, da li je omjer ispravan.

Bolesti i mane vina

U vinu se pojavljuju sporadički „bolesti, i mane“. Nema stroge granice između bolesti i mana vina, iako se tvrdi, da su bolestima uzrok mikroorganizmi, a manama razni utjecaji.

Bolesti vina

Spomenut ćemo najžešće:

Vinski cvijet (birsa). Bolest izaziva gljivica „Mycoderma vini“. Ta se bolest očituje tako, da se na površini vina načini tanja ili deblja bijela kožica (sjedine).

Obrana: bačve se redovito nadolijevaju, da budu pune. Kod bolesnog se Vina može upotrebiti E. K. filter, a još sigurnija je „pasterizacija“.

Octikavost Vina, (ciknuto vino): Bolest izazivaju bakterije: Bacterium aceti, Bacterium pasteurianum, Bacterium Kützingiamum. Ta je bolest najčešća i najopasnija. Octikave bakterije pretvaraju alkohol u octenu kiselinu i vodu do ovoj formuli:

Izostavljeno iz prikaza

Zaštita: čistoća, pravilno vrenje, hladne prostorije, pune bačve te ispravno sumporenje.

Vina jako octena preraditi u ocat, a manje kisela otkiseliti pepelom ili vapnom (krečom) i ispeći od njih rakiji.

Sluzavost vina. Vino postane sluzavo kao ulje. Uzročnik je bakterija zvana „Bacilus viscosus vini“. Liječenje: pretakanje upotrebom „Ružice“ na pipi i rasipaljke u bačvi, u koju se toči, da se razbije sluz.

Prije pretakanja bačvu dobro zasumporiti. Nakon osam dana dodati tanin i bistrilo. Zavrelica se pojavljuje obično u proljeće. Ako oprezno otvorimo vranj na bačvi, čujemo šuštanje, koje traje dulje vremena. Vino je maglovito, a kad se proba, osjeća se neskladan okus.

Bolest uzrokuju bakterije: Bacterium manitopeum, Bacterium gracile, Bacterium intermedium. Te bakterije od neprovrelog šećera stvaraju mliječnu kiselinu, octenu kiselinu i manit.

Bolest se sprečava: Čistoćom u berbi i vinifikaciji. Miješanjem mošta s malo kiseline s moštom s više kiseline. Metabisulfitiranje mošta prije vrenja. Ranim pretakanjem poslije završenog vrenja.

Postoje još neke bolesti, pa ukoliko ih vinar ne može izliječiti neka traži savjet od naših stručnih Zavoda za vinarstva

Mane vina

Neugodni okusi, mirisi, promjene boje, muteži i sl. — sve su to mane vina.
Pocrnjivanje vina (crni prelom) sastoji se u tome, što vino kod dodira sa zrakom mijenja boju u plavkasto-zelenu ili plavkasto-crnu.

Uzroci: Dodir mošta sa željezom za vrijeme vinifikacije. Crni prelom nije ovisan samo o željezu, već i o sadržaju tanina. Vina s manje kiseline lakše pocrne.

Predobrana: Pretakanje uz jako zračenje i bistrenje želatinom. Smeđi prelom. Vino u dodiru sa zrakom poprima smeđu do tamno-smeđu boju i neugodan okus. Uzrok je prerada gnjilog popucanog grožđa, pri čemu se djelovanjem encima oksidaze pretvaraju boje u humozne tvari.

Preventiva: Sumporenje i bistrenje mošta, čišćenje želatinom uz dodatak tanina ili pasteriziranje kod 70°C kroz dvije minute.

Bijeli prelom — taloženje fosfata. Ova je mana gotovo istovjetna s „pocrnjivanjem vina“. Razlika, je u mutnoći i talogu, koji ima sivo-bijelu do potpuno žutu boju.

Uzrok je sadržaj željeza u vinu, pri, čemu „fosforno – kiseli željezni oksidul“ prelazi u novi spoj, te oksidira u fosforno-kiseli željezni oksidi, koji ima bjelkasto- sivu do potpuno žutu boju.

Liječenje: Čišćenje (plavo čišćenje) s ferocijankalijem — žutokrvna sol.

Ovaj postupak provodi Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. Od toga se izuzimaju velika poduzeća i podrumi, koji imaju svoga enologa.

Bakreni prelom se pojavljuje samo onda ako vino sadrži mnogo bakra.

Liječenje: Isto kao i kod bijelog preloma.

Miris po smrdljivim jajima. Do te pojave dolazi kad se sumpor spaja s vodikom kod raspadanja bjelančevina uginulih kvasaca u sumporovodik (H2S) koji daje vinu taj neugodan zadah.

Liječenje: Vina se s jakim mirisom pretaču u jako za sumporenu bačvu.

Proces, koji se pritom odvija:

Izostavljeno iz prikaza

Dakle, nastaju nove materije: voda i sumpor, koje nemaju nikakvog mirisa. Miris po plijesni. Uzrok: pljesnive pokvarene bačve.

Liječenje: Dodavanje maslinovog ulja. Na 1 hl dodaje se ¼ litre maslinovog ulja, koje se ulije u vino i dobro promiješa. Može se upotrebiti 10—20 g: aktivnog ugljetna na 1 hl. Ovim se miris plijesni smanjuje, ali ne uklanja sasvim.

Sudovno vino. Osjeća se po jakom mirisu na gnjilu bačvu. Vino s tom manom ne može se izliječiti.

Izliječiti se može jakim sumporenjem-bistrenjem (mlijekom, eponitom), ali se ne može sasvim ukloniti.

Miris na petrolej. To se događa, ako se vino natoči u posude od petroleja. Taj se miris uklanja: Uljem ili filtriranjem-bistrenjem mlijekom (na 1 hl 1 litra), eponitom (100 g na 1 hl) pri čemu vino izgubi prijašnju boju.

Bezalkoholne prerađevine od grožđa

Grožđe se može preraditi:

• Grožđani sok.
• Prirodni konzervirani mošt može se proizvesti pasterizacijom ili sterilizacijom pomoću E. K. filtera.
• Kod pasterizacije grije se na 70—75°C.
• U promet se stavlja slatki mošt u bocama.

Konzerviranje kemikalijama:

Izmanipuliranom čistom moštu dodaje se na 100 lit.:

• Natrijev benzoat 30—50 g
• SO2 (Sumporasta kiselina) 40—60 g
• Nipakombin 30—50 g

Hladno konzerviranje mošta:

Mošt konzerviran na ovaj način ima tu prednost, što u njemu ostaje sačuvan vitamin C.

Za hladno su konzerviranje potrebni metalni tenkovi, instalacija za dodavanje CO2 i održavanje tlaka od 5—8 atm., azbestin i E. K. filter s pumpom, instalacija za sterilizaciju posuda, cijevi i sprava, instalacija za pranje, sušenje, sterilizaciju i punjenje boca.

Bistri se mošt stavlja u sterilne tenkove, dodaje se ugljična kiselina i čuva se konstantno pod tlakom od 5—8 atm.

Ukuhani koncentrirani mošt. Mošt se ukuhava na 50—60%. Dobiveni se gusti slatki sok sprema u boce i troši se ljeti razrijeđen s vodom ili sodom kao osvježujući napitak.

Grožđana marmelada kuha se izravno od grožđa, kasnije se cijedi (pasira) i dodaje se pektina.

Ako uzimamo muškatne sorte ili barem u primjesi, dobivamo odličnu fino aromatičnu marmeladu.

Sušeno grožđe. Sušeno se grožđe (grožđice, cvebe) proizvodi od naročitih sorata grožđa bez sjemenki (Sultanima).

U novije se vrijeme pokreće akcija za podizanje vinograda na jugu s: naročitim sortama za proizvodnju sušenog grožđa — cveba.

Uređenje modernog podruma kapaciteta 300 vagona

Uslov je za normalan razvoj rada takvog podruma, da ima glavnog i pomoćnog enologa s kompletno uređenim laboratorijem za rad.

Motorna muljača s komb. prešom. Za podrum kapaciteta 200 vagona potrebna je motorna muljača s radnim kapacitetom od 10 vagona dnevno.

Pretpostavljamo trajanje berbe 20 dana, to čini 20×10=200 vagona.

Silo jame za kom. Pretpostavlja se u proizvodnji cca 60 vagona. Za smještaj je i čuvanje potrebno šest silo jama po 10 vagona.

Motorni filter — orijaš na azbest. U takvom je podrumu potreban veliki Seitzov motorni filter s kapacitetom od 50 vagona dnevno.

E. K. filter — Seitzov. Kapacitet 25 — 30 vagona dnevno. Neophodno je potreban u velikom vinarstvu. Motorna pumpa kapaciteta 50—100 vagona dnevno. Potrebna za pretakanje, punjenje i filtriranje.

Filter z a punjenje boca (Flaschenfilter) kapaciteta 25—50 hl dnevno. Potreban za podrum, u kojem se radi s buteljama (bocama).

Pribor za pranje boca. Stroj za pranje boca, sušenje, sumporenje.
Pribor za punjenje boca. Stroj za korkanje — začepljivanje boca, za etiketiranje, za kapslanje i sl.

Dvije do tri manje ručne pumpe. Potrebne kod vinifikacije i manipulacije s vinom.

Seitzovi filteri, dva do tri na ručni pogon. Potrebni kod vinifikacije i manipulacije s vinom.

Gumene cijevi (crijeva). U dovoljnim količinama i dimenzijama (po duljini i promijeru) za pojedine strojeve u pogonu.

Sav ostali sitni ručni pribor. Kod vinifikacije i manipulacije s Vinom čitave godine potreban je razni sitni pribor, koji mora rukovodilac (upravitelj) podruma predvidjeti, osigurati i nabaviti za uspješno odvijanje radova.

Ventilacija podruma. Zračenje podruma i stalnost temperature od velike su važnosti. To se pitanje sa stručne strane mora rješavati najsavjesnije.

Rasvjeta u podrumu. Vrlo je važno, da je u podrumu dovoljno svijetla na svakom mjestu, tj. da se može osvijetliti svagdje, gdje se za to pokaže potreba.