Mljekarstvo, Vol. 55 No. 1
Datum izdavanja: Siječanj 2005.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Mliječnost nekih pasmina ovaca u Hrvatskoj
Kristijan Pandek, Boro Mioč, Zdravko Barać, Vesna Pavić, Neven Antunac, Zvonimir Prpić
Među najvažnije pasmine ovaca koje se u Hrvatskoj koriste za proizvodnju mlijeka spadaju paška, bračka, creska i istarska ovca, travnička pramenka, različiti križanci te, u posljednje vrijeme, istočnofrizijska ovca. Svrha ovog istraživanja je utvrditi utjecaj pasmine na dužinu laktacije i ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji kao i prosječne udjele masti i bjelančevina, bitnih sastojaka u proizvodnji sira. Najdužu laktaciju (213 dana) imala je istočnofrizijska ovca, dok su najveću ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji (294 kg), te najveću proizvodnju mliječne masti (13,38 kg) i bjelančevina (11,88 kg), imale križanke (creska ovca x istočnofrizijska x awassi). Međutim, najveći udjeli mliječne masti (8,12 te 7,81%) i bjelančevina (6,36 te 6,26%) utvrđeni su u mlijeku istarskih te paških ovaca. Najduže razdoblje mužnje (145 dana) i najkraće razdoblje sisanja (28 dana) utvrđeno je u paških ovaca, dok je najduže razdoblje sisanja utvrđeno u istarske (78 dana) i istočnofrizijske (74 dana) ovce. Najmanje mlijeka u sisnom razdoblju (17,46 kg ili 13,38%) posisala je paška janjad, a najviše istočnofrizijska (111,18 kg ili 39,39%) i istarska (94,3 kg ili 42,95%) janjad.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj rokova košnje na prinose krmnog sirka u različitim klimatskim (vegetacijskim) sezonama
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Dubravko Maćešić, Dražen Kaučić, Zoran Vukašinović
Hrana za stoku proizvodi se na prirodnim ili zasijanim travnjacima i na oranicama, a u nizinskim i sušnim područjima – zbog nesigurnosti uspijevanja – koriste se interpolirani usjevi kratke vegetacije. Na taj se način bolje iskorištava potencijal oranica i energija sunca a na tlu, koje bi inače bilo prazno između žetve i sjetve glavnih kultura (3-8 mjeseci), dobivaju se visoki prinosi kvalitetne zelene krme za stoku. Hibridi krmnog sirka vrlo dobro se uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Može ih se sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Ovisno o roku sjetve i oborinama prispijevaju za upotrebu tijekom ljeta, kada zbog suše ima malo zelene krme za izravnu ishranu stoke. Koriste se za zelenu krmu izravno s polja sve do jesenskih mrazeva i to u više otkosa. Viškovi proizvedene krme se siliraju. Tako se tijekom ljeta zadovolje potrebe za kvalitetnom krmom, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Utvrđivani su urodi zelene mase i suhe tvari te osobine krmnog sirka hibrida Grazer N na pokušalištu Maksimir, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u klimatski različitim uvjetima (sušno i vlažno ljeto). Najveći prinosi zelene mase i suhe tvari postignuti su u 2002. i 2003. godini kada je sirak (200 cm visok) košen 2 puta tijekom vegetacije. U klimatski povoljnijoj 2002. godini prinosi zelene mase bili su od 85,2 t/ha do 100,7 t/ha, a suhe tvari od 18,7 t/ha do 31,0 t/ha. U sušnoj 2003. godini prinosi zelene mase varirali su od 58,6 do 86,6 t/ha, a suhe tvari od 14,6 do 26,6 t/ha. U toj ekstremno suhoj godini hibridni sirak Grazer N bio je visokog proizvodnog potencijala, tako da je korišten tijekom ljeta i rane jeseni u istom broju otkosa kao prethodne godine. Kontinuiranim prirastom on zadovoljava potrebe zakrmom i u ekstremno sušnim uvjetima.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Promjene koncentracije sastojaka arome u običnom i probiotičkom jogurtu tijekom skladištenja
Mirjana Hruškar, Marina Krpan, Ivana Bucak, Nada Vahčić
U ovom radu su korišteni uzorci običnog i probiotičkog jogurta s hrvatskog i slovenskog tržišta. Uzorci su čuvani 25 dana na dvije različite temperature (+4 °C, +20 °C), a svakih 5 dana uzimani su uzorci za određivanje sastojaka arome (acetaldehid, etanol i diacetil). Istovremeno je provedena i senzorska procjena. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi promjene koncentracija pojedinih tvari arome i senzorske kakvoće običnog i probiotičkog jogurta tijekom skladištenja ovisno o temperaturi i trajanju skladištenja, te utvrditi u kojoj mjeri su te promjene arome progresivnije s obzirom na različitost uzoraka. Dobiveni rezultati ukazuju da je smjer promjena udjela sastojaka arome identičan u obje vrste jogurta uglavnom zbog bakterija jogurtne kulture (Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus i Streptococcus thermophilus) koji značajno utječu na tvari arome, dok prisutnost probiotičkih bakterija ima uglavnom terapijski učinak.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Strukturne promjene u mliječnom govedarstvu Hrvatske
Teo Vujčić, Petar Bosnić
Hrvatska je u gospodarskim tranzicijskim procesima koji zahvaćaju i poljoprivredu s ciljem povećanja produktivnosti i postizanja konkurentnosti na međunarodnim i europskim tržištima. Domaća proizvodnja kravljeg mlijeka osigurava do 80% od godišnje potrošnje mlijeka i mliječnih prerađevina a razlika se uvozi. U razdoblju 1990.-1992. godine tijekom Domovinskog rata uništeno je 103 000 krava i steonih junica. Od tada započinje proces deagrarizacije privatnog sektora pa tako i mliječnog govedarstva, uz postupne promjene intenzifikacije rasta proizvodnje i produktivnosti govedarstva. Proizvodni kapaciteti u govedarstvu i u proizvodnji mlijeka ne zadovoljavaju jer samo 23,39% proizvođača ima četiri i više muznih krava. Dominiraju mali proizvođači mlijeka (do 3 krave) s prosječnim posjedom veličine 0,10- 3,0 hektara. Promjene u proizvodnji kravljeg mlijeka (1990.-2003. god.) uzrokovane su padom broja rasplodnih goveda – indeks 56,13%, smanjivanjem broja proizvođača mlijeka sa 110 000 na 77 039 – indeks 70,04% i padom broja tržnih prozvođača mlijeka sa 65 000 na 60 151. Uz navedene promjene prisutni su pozitivni trendovi stabiliziranja proizvodnje mlijeka (2003. god. – 642 mil. litara), rast godišnjeg otkupa, tj. prodaje mlijeka s 342 mil. lit. u 1990. godini na 472 mil. litara u 2003. godini – indeks 138,08%. Promjena strukture proizvođača ukazuje na određena pozitivna kretanja jer 23,39% proizvođača ima 53,40% krava i adekvatnu proizvodnju i prodaju mlijeka. Do 2008. god., uz određene uvjete razvoja, povećala bi se proizvodnost krava za 42% i mliječnost krava s 2 703 mlijeka na prosječno 4 000 lit/muzna krava.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Primjena HACCP sustava u proizvodnji sladoleda
Meho Bašić, Milica Vilušić, Edina Ahmetašević
Kako bi poboljšala kakvoću u svim segmentima proizvodnje, Tvornica sladoleda «SA&JACOM» u Sarajevu uvela je kontrolu kakvoće i sustav upravljanja sigurnošću svojih proizvoda. Analizirane su moguće kritične kontrolne točke (CCP), uspješno su specificirane, a opasnosti smanjene do tolerantnog nivoa, a neke čak i eliminirane. Uz primjenu metodologije HACCP sustava, od Tvornice se očekuje da proizvede sladoled pouzdane prethodno utvrđene kakvoće i nivoa higijensko zdravstvene ispravnosti. Sve aktivnosti se primjenjuju na jasan i dokumentiran način kako bi proizvodi ove Tvornice zadovoljili povjerenje potrošača i dobili službeni certifikat o uvjetima proizvodnje.