Meta-analitička obrada osnovnog kemijskog sastava mesa janjadi mediteranskih pasmina ovaca
dr.sc. Ana Kaić, prof.dr.sc. Boro Mioč, doc.dr.sc. Klemen Potočnik
U ovom istraživanju je utvrđen osnovni kemijski sastav janjećeg mesa mediteranskih pasmina ovaca primjenom meta-analize rezultata sedam znanstvenih istraživanja. Baza kodiranih podataka o kemijskom sastavu uključivala je janjad pasmina Tushin, Rasa Aragonesa, Churra Tensina, Grazalema Merino, Comisana i ličke pramenke. Statistička obrada kodiranih podataka provedena je softverskim programom CMA, dok su rezultati meta-analitičke obrade prikazani šumskim grafikonom pomoću softverskog programa R.
Ovom meta-analitičkom obradom je utvrđeno da LD mišić istraživane janjadi mediteranskih pasmina ovaca u prosijeku sadrži 76,26% vode, 2,30% masti, 20,07% bjelančevina i 1,15% pepela. Uz to, meta-analizom je eliminiran velik broj čimbenika koji najčešće dovode do nelogičnosti u interpretaciji rezultata i zaključivanju. S obzirom na manji broj komparativnih istraživanja uključenih u ovu meta-analitičku obradu nadamo se da će u budućnosti biti proveden veći broj istraživanja koja bi mogla doprinijeti može bitno drugačijim spoznajama o kemijskom sastavu janjećeg mesa.
Raktopamin – promotor rasta u mesu i mesnim proizvodima
Doc. dr. sc. Jelka Pleadin
Raktopamin je tvar iz skupine β-adrenergičkih agonista, ksenobiotik novog vremena sa dokazanim djelovanjem promotora rasta u farmskih životinja. Primjena raktopamina na svinjama u završnim fazama tova rezultira povećanjem tjelesne težine i količine krtog svinjskoga mesa te smanjenjem količine masti, ubrzavajući pri tom metabolizam životinja i brzinu njihova tova. Farmakološki i toksikološki učinak raktopamina u ljudi još uvijek nije u potpunosti poznat, međutim neki podaci govore da konzumacija mesa i mesnih proizvoda podrijetlom od životinja na kojima je korišten raktopamin može ishoditi kliničkim učincima i štetnim posljedicama po zdravlje ljudi.
Primjena raktopamina na farmskim životinjama rezultira kumulacijom rezidua u unutarnjim organima i pigmentiranim tkivima. Iako je uporaba ove tvari u anaboličke svrhe dozvoljena u brojnim zemljama svijeta, u Europskoj uniji je na snazi zabrana primjene svih tvari s anaboličkim učinkom na farmskim životinjama, a time i raktopamina. Stoga se, u cilju provedbe što učinkovitije kontrole zlouporabe tvari koje ostvaruju anabolički učinak, putem godišnjih planova propisanim od strane nadležnih tijela kontinuirano provodi monitoring rezidua ovih tvari, uzorkovanjem različitih bioloških materijala životinja na poljoprivrednim gospodarstvima i u klaonicama, te korištenjem osjetljivih i selektivnih analitičkih tehnika u njihovoj detekciji.
Dosljedna implementacija plana praćenja rezidua u svrhu zaštite zdravlja potrošača
Mr.sc. Sanin Tanković, dr.vet.med., Brankica Šekarić, dr.vet.med., dr.sc. Nina Bilandžić, dipl.ing.biotehnol., prof.dr. Muhamed Smajlović
U cilju zaštite zdravlja potrošača i stvaranja preduvjeta za trgovinu živim životinjama i hranom životinjskog porijekla u Europskoj uniji, kao i svim trećim zemljama koje žele trgovati ovom vrstom hrane s Europskom unijom postoji zakonska obaveza praćenja i kontrole rezidua.
Rezidue predstavljaju farmakološki aktivne supstance koje mogu zaostati u živim životinjama i proizvodima životinjskog porijekla a za koje se sumnja ili je dokazano da mogu ugroziti zdravlje ljudi. Implementacijom plana praćenja rezdiua na sistematski način otkriva se eventualno prisustvo nedozvoljenih supstanci odnosno određenih supstanci iznad dozvoljenog limita u živim životinjama i hrani životinjskog porijekla.
Nakon detekcije rezidua u dostavljenim uzorcima u tijekom laboratorijskog ispitivanja, nadležni inspekcijski organi su dužni provesti sve nephodne mjere, tzv „follow up“, kako bi utvrdili razloge i porijeklo nedozvoljenih supstanci odnosno razloge koji su doveli do prekoračenja maksimalno dozvoljenih količina u hrani životinjskog porijekla namijenjenoj prehrani ljudi. U našem primjeru ćemo opisati provedeni follow up, nakon detekcije kokcidiostatika u konzumnim jajima na farmi kokoši nesilica.
Umjetna inkubacija nojevih jaja
Nataša Tudović, dr. med. vet., Dr. sc. Mario Ostović, prof. dr. sc. Željko Pavičić, doc. dr. sc. Kristina Matković
U usporedbi s drugom peradi, umjetna inkubacija nojevih jaja krije svoje specifičnosti, a uključuje sakupljanje, raspoznavanje svježine, higijenu, skladištenje, zagrijavanje jaja prije inkubacije i samu inkubaciju. Poštivanjem svih čimbenika tijekom umjetne inkubacije, osigurat ćemo optimalnu leživost nojića, temeljne postavke svakog uzgoja.
Kakvoća usoljene srdele (Sardina pilchardus)
Stefani Levak, dr. med. vet., dr. sc. Lidija dr. sc. Lidija, dr. sc. Bela Njari, dr. sc. Željka Cvrtila Fleck
Riba je oduvijek bila iznimno važna u prehrani ljudi zahvaljujući svojim gastronomskim i nutritivnim vrijednostima. Tijekom povijesti razvijali su se različiti načini konzerviranja ribe ne bi li se očuvala njena kakvoća, a najpoznatija metoda je soljenje. Cilj je ovoga rada bio opisati tehnologiju proizvodnje usoljenih srdela ulovljenih u slobodnom moru te utvrditi kemijski sastav i kakvoću gotovog proizvoda.
Analize su obavljene na uzorcma usoljene srdele iz konzerve zapremnine 5 kg. Ribe su uzorkovane metodom slučajnog odabira iz cjelokupnog sadržaja konzerve. Prilikom senzorne pretrage svi pretraženi uzorci ribe bili su zadovoljavajuće kakvoće. Pregledom trbušne šupljine i mišićja ribe nisu nađeni paraziti. Srednja vrijednost mase riba iznosila je 22,97 g. Prosječna količina vode iznosila je 46,61%, masti 8,92%, bjelančevina 8,40%. U pretraženim uzorcima utvrđena je količina soli od 22,54%. Dobiveni rezultati ukazuju da je besprijekornost senzornih svojstava usoljene srdele ovisna o pravilnom postupanju s ribom nakon izlova te metodi obrade. Za dobivanje ovog autohtonog proizvoda, potrebno je koristiti kvalitetnu sirovinu (svježu ribu besprijekorne kakvoće), soliti je čistom solju pravilnim redoslijedom te skladištiti je u prikladnim uvjetima i redovito kontrolirati.