Stavovi hrvatskih potrošača mesa prema proizvodima proizvedenima u skladu s dobrobiti životinja
Tomislav Mikuš, Ornela Mikuš, Željka Mesić, Lidija Kozačinski
Procesi odlučivanja u kontekstu poljoprivredno-prehrambene politike i poljoprivredno-prehrambene industrije ne mogu biti dovršeni bez uključivanja stavova potrošača. Koncept uzgoja u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja u Hrvatskoj na početku je svog razvoja. Isto tako, ne postoji dovoljno informacija o stavovima hrvatskih potrošača mesa naspram takvog načina uzgoja i proizvoda proizvedenih u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja. Svrha ovog istraživanja bila je sakupiti informacije o ponašanju potrošača mesa pri kupnji crvenog mesa i testirati njihovo opće znanje o dobrobiti u uzgoju životinja. Potrošački stavovi prikupljeni su s pomoću polu-strukturiranog intervjua licem u lice, na uzorku od 187 potrošača, u mesnicama i na tržnicama. Dobiveni podaci analizirani su uni-varijantnom analizom i hi-kvadrat testom te uspoređeni s mnogobrojnim istraživanjima o dobrobiti životinja i time povezanim temama. Rezultati sugeriraju da spol ispitanika ima značajan utjecaj na mišljenje o dobrobiti životinja (P<0,05), dok se imućniji ispitanici (s višim prihodom po kućanstvu) nalaze na granici značajnosti (p=0,053) spremnosti na kupnju proizvoda u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja u budućnosti. Izvorni doprinos ovog istraživanja predstavlja utvrđivanje stavova hrvatskih kupaca prema proizvodima i proizvodnji u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja i njihovo poznavanje koncepta proizvodnje u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja.
Kemijski sastav i pojavnost mikotoksina u tradicionalnim mesnim proizvodima podrijetlom s domaćinstava Bosne i Hercegovine
Jelka Pleadin, Višnja Vasilj, Tina Lešić, Jadranka Frece, Kesnija Markov, Greta Krešić, Ana Vulić, Tanja Bogdanović, Manuela Zadravec, Nada Vahčić
Cilj rada bio je ispitati kemijski sastav i pojavnost mikotoksina u tradicionalnim mesnim proizvodima (TMP) podrijetlom s domaćinstava Bosne i Hercegovine. U razdoblju od 2015. do 2016., ukupno je uzorkovano 55 tradicionalnih mesnih proizvoda, od toga 25 kobasica proizvedenih od svinjskog mesa, 15 kobasica proizvedenih od mješavine svinjskog i goveđeg mesa, 7 uzoraka pancete i 8 uzoraka pršuta. Osnovni kemijski i masno-kiselinski sastav određen je primjenom ISO metoda, dok su razine aflatoksina B1 (AFB1) i okratoksina A (OTA) određene primjenom imunoenzimskih ELISA metoda. Rezultati su pokazali varijacije u vrijednostima kemijskih parametara između TMP-a, s značajno većim (p < 0,05) udjelom stearinske kiseline, te manjim udjelom linolne kiseline u kobasicama proizvedenim od mješavine svinjskog i goveđeg mesa, u odnosu na TMP proizvedene u cijelosti od svinjetine. OTA je određen u 7 uzoraka različitih vrste proizvoda s najvećom koncentracijom od 6,20 µg/kg, dok je AFB1 određen samo u jednoj kobasici od svinjskog mesa s koncentracijom neznatno većom od limita kvantifikacije metode (1,91 µg/kg). Utvrđena kontaminacija TMP-a mikotoksinima, posebno sa OTA, pokazuje da bi u cilju sprječavanja kontaminacije meso i mesni proizvodi iz domaćinstava trebali biti proizvedeni pod standardiziranim i dobro kontroliranim uvjetima.
Držanje ovaca i koza u ekološkoj proizvodnji
Zrinko Mikić, Ivona Žura Žaja, Kristina Matković, Željko Pavičić, Slavko Žužul, Mario Ostović
Ovčarska i kozarska proizvodnja u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, a zahvaljujući svojim biološkim značajkama, ovce i koze spadaju među idealne životinje i za ekološki uzgoj. To potvrđuje i činjenica da se sve više ovaca i koza u našoj zemlji, ali i u drugim dijelovima Europe, uzgaja na ekološki prihvatljiv način, koji se uz proizvodnju visoko vrijednih proizvoda, očuvanje okoliša i biološke raznolikosti, temelji i na primjeni visokih standarda za dobrobit životinja. Ovce i koze su preživači i svoje hranidbene potrebe uglavnom zadovoljavaju napasivanjem na pašnjacima. Skromne i lako prilagodljive, to su vrste koje su se dobro prilagodile nepristupačnim, krškim područjima naše zemlje, pri čemu su za ekološko stočarstvo najpogodnije upravo izvorne pasmine. Pravila u ekološkom stočarstvu, pa tako i u ekološkom ovčarstvu i kozarstvu, definirana su zakonskom regulativom, uključujući uvjete smještaja i gustoću naseljenosti životinja.
Transfer 40K i 137Cs iz obroka u meso preživača: analogija ili ne?
Nedzad Gradašević, Muhamed Smajlović, Muhamed Katica
Istraživanje transfer koeficijenata i koncentracijskih odnosa 40K (Kalij-40 – puni naziv radionuklida) i 137Cs (puni naziv radionuklida Cezij-137) je izvedeno u cillju proučavanja biološke iskoristlivosti i potencijalnih analognih odnosa promatranih radionuklida u lancu animalne proizvodnje preživača.
Materijal je uzorkovan na malim privatnim farmama smještenim unutar tri regionalna stočarska područja u Bosni i Hercegovini.
Transfer koeficijenti i koncentracijski odnosi 40K i 137Cs izračunati su za govedinu i ovčje meso. Dobiveni rezultati bili su u suglasnosti s literaturnim podacima s prosječnim vrijednostima transfer koeficijenata za 40K i 137Cs u govedini od 0,017 i 0,058 za svaki od promatranih radionuklida, dok su iste vrijednosti za ovčje meso bile više (0,104 i 0,341). Prosječne vrijednosti koncentracijskih odnosa 40K i 137Cs su bile ujednačene između observiranih vrsta mesa (govedina: 0,125 i 0,418; ovčje meso: 0.136 i 0.443).
Dobiveni rezultati su ukazali na skrivenu analogiju između promatranih radionuklida, prekrivenu homeostatskom kontrolom kalija u preživača. Istraživanje je potvrdilo upotrebu kalijevih preparata za redukciju kontaminacije radiocezijem kod preživača.
Ozon kao alternativni dezinficijens u prehrambenoj industriji
Martin Dobeić
U prehrambenoj industriji dezinficijensi trebaju osigurati kvalitetu i mikrobiološku sigurnost hrane bez rizika za ljudsko zdravlje ili okoliš. Jedan od mogućih alternativnih i manje toksičnih dezinficijensa je ozon. Ozon je vrlo učinkovit dezinficijens i ekološki prihvatljiv na mnogim mjestima proizvodnje hrane, npr. na opremi i direktno na prehrambenim proizvodima.