Reklama

Uloga oksidacijskog stresa i upalnog odgovora u patogenezi mastitisa u mliječnih krava

Romana Turk, Matea Koledić, Nino Maćešić, Miroslav Benić, Vesna Dobranić, Dražen Đuričić, Luka Cvetnić Cvetnić, Marko Samardžija

Mastitis je jedna od najčešćih bolesti mliječnih goveda u cijelom svijetu, jer uzrokuje najveće gubitke u mliječnom gospodarstvu. Ima značajan utjecaj sa stanovišta javnog zdravstva, prerade mlijeka i dobrobiti životinja. Ekonomski gubitci se očituju kroz: smanjenu proizvodnju mlijeka, velike troškove liječenja, prijevremeno izlučivanje životinja, vrijednost odbačenog mlijeka te smanjenu plodnost. U patogenezi mastitisa ključnu ulogu ima urođeni imunosni odgovor koji je prva linija obrane nakon što patogen prodre u mliječnu žlijezdu. Upala je standardna reakcija organizma na ozljedu bilo kakvog fizičkog, kemijskog ili biološkog uzroka, no prije svega to je vitalni zaštitni mehanizam, koji uključuje proizvodnju reaktivnih kisikovih spojeva (ROS), fagocitne mehanizme, izlučivanje protumikrobnih tvari, stvaranje ožiljkastog tkiva i neovaskularizaciju te promjene tkivne strukture zahvaćenog organa ili tjelesnog prostora. Metaboličko opterećenje nastalo prilikom prelaska iz perioda zasušenja u period rane laktacije je dodatno potencijalni izvor oksidansa i ROS-a u mliječnih krava i pogodovni čimbenik za nastanak oksidacijskog stresa i upalnog odgovora. Oksidacijski stres definiran je kao pomak ravnoteže u staničnim oksido-redukcijskim reakcijama prema oksidaciji, odnosno to je stanje prekomjernog stvaranja slobodnih radikala kisika i ROS pri čemu se nadilazi mogućnost njihova uklanjanja. Antioksidacijski status krava u peripartalnom periodu je stoga oslabljen i posljedično oksidacijski stres i upalni odgovor mogu predisponirati osjetljivosti krave za intramamarne infekcije (IMI) i mastitis. Povezanost između upalnog odgovora i oksidacijskog stresa tijekom IMI i mastitisa ukazuje na njihovu važnu ulogu u patogenezi bolesti mliječne žlijezde te stoga bolje razumijevanje takvog sinergizma može doprinijeti razvoju novih pristupa u prevenciji i liječenju IMI i mastitisa.

Pregledni rad

Prisutnost mikotoksina roda Fusarium u krmivima i kravljem mlijeku uzorkovanim sa hrvatskih farmi tijekom 2015. godine

Jelka Pleadin, Ana Vulić, Manuela Zadravec, Tina Lešić, Miroslav Benić, Vesna Jaki Tkalec, Nada Vahčić

Mikotoksini mogu kontaminirati hranu životinjskog podrijetla putem carry-over efekta i predstavljaju potencijalni rizik za ljudsko zdravlje. Problem kontaminacije mikotoksinima iz roda Fusarium izražen je naročito tijekom kišovitih godina, koje ujedno karakteriziraju i značajne promjene temperature. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati razinu fuzarijskih mikotoksina zearalenona (ZEN), deoksinivalenola (DON) i fumonizina (FUM) u kukuruznoj silaži (n=21), koncentriranoj hrani za mliječne krave (n=56) i uzorcima kravljeg mlijeka (n=105), uzorkovanih tijekom 2015. godine sa obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz četiri hrvatske regije. Prisutnost mikotoksina određena je primjenom ELISA validiranih metoda. Utvrđena je visoka razina kontaminacije stočne hrane posebno za ZEN, s vrijednostima većim od preporučenih u 9,5 % uzoraka kukuruzne silaže. Na DON je bilo pozitivno 14,3 % uzoraka mlijeka, s koncentracijom u rasponu od 5,4 do 67,3 μg/L. ZEN je određen u 94,3 % uzoraka mlijeka, u rasponu od 0,3 do 88,6 μg/L. FUM nije određen u niti jednom od analiziranih uzoraka mlijeka. S obzirom na prihvatljiv dnevni unos (TDI) definiran za ove mikotoksine, zdravstveni rizik za ljude koji proizlazi iz konzumacije kravljeg mlijeka općenito se može smatrati niskim, čak i tijekom razdoblja koja karakteriziraju vremenski uvjeti pogodni za proizvodnju fuzarijskih mikotoksina u žitaricama, a koje se nadalje koriste kao hrana za muzne krave. Izuzetak predstavljaju pojedini uzorci mlijeka u kojima su određene visoke koncentracije ZEN.

Izvorni znanstveni članak

Razlike u rezistentnosti na toplinski stres ovisno o pasmini mliječnih goveda

Vesna Gantner, Tina Bobić, Maja Gregić, Ranko Gantner, Krešimir Kuterovac, Klemen Potočnik

U svjetlu sve izraženijih te bržih klimatskih promjena širom svijeta, te u cilju redukcije financijskih gubitaka mliječnih farmi i osiguravanja održivog poslovanja, nužnost implementacije uzgojnih vrijednosti za rezistentnost na toplinski stres u uzgojne strategije, biva sve izraženija. Procjena uzgojnih vrijednosti podrazumijeva prethodnu determinaciju threshold vrijednosti. Stoga je cilj ovoga rada bio utvrditi threshold vrijednost za dnevnu količinu mlijeka, dnevni sadržaj mliječne masti te bjelančevina za holstein i simentalsku pasminu na mliječnim farmama u Hrvatskoj. S tim je ciljem analizirano 1.070.554 testday zapisa 70.135 holstein krava uzgajanih na 5679 farmi te 1.300.683 test-day zapisa 86.013 krava simentalske pasmine uzgajanih na 8827 farmi u Hrvatskoj zajedno s podacima o ambijentalnoj temperaturi te relativnoj vlazi na farmi prikupljenih tijekom redovne kontrole mliječnosti u razdoblju od siječnja 2005. do prosinca 2012. Temeljem provedene analize mogu se donijeti slijedeći zaključci: threshold vrijednost za dnevnu količinu mlijeka uvelike ovisi o redoslijedu laktacije te pasmini (holstein: 68, 69 te 72 za 1., 2., te 3+ laktaciju; simentalska: 77 za 1); dnevni sadržaj mliječne masti te bjelančevina statistički visoko signifikantno opada uslijed toplinskog stresa (THI jednak 66-80) u obje pasmine te u svim laktacijama; višetelke su rezistentnije na toplinski stres u odnosu na prvotelke; krave simentalske pasmine su rezistentnije na toplinski stres u odnosu na holstein.

Izvorni znanstveni članak

Sastav masnih kiselina u plazmi i mlijeku holstein krava hranjenih dodatkom lanenog sjemena i organskog selena

Mislav Đidara, Marcela Šperanda, Matija Domaćinović, Josip Novoselec, Tomislav Mašek, Mirta Balenović, Nina Poljičak Milas, Neška Vukšić

Laneno sjeme je krmivo bogato n-3 masnim kiselinama, ali veliki udio nezasićenih masnih kiselina može povećati lipidnu peroksidaciju. Selen, kao mikroelement, koji je nužan za normalno funkcioniranje andioksidativne obrane, može se koristiti kao aditiv kako bi se smanjila oksidacija masnih kiselina. Organski oblici selena imaju veću bioraspoloživost u odnosu na anorganske oblike. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj zamjene dijela n-6 masnih kiselina obroka sa n-3 polinezasićenim masnim kiselinama na masnokiselinski sastav krvne plazme i mlijeka mliječnih krava. Pokus je proveden na 30 krava pasmine holštajn u razdoblju od partusa do 21. dana laktacije. Sojina sačma iz kontrolne (C) skupine zamijenjena je lanenim sjemenom u pokusnim (LS i LS+Se) skupinama. Uz to anorganski oblik selena iz premiksa 2. pokusne skupine (LS+Se) zamijenjen je keliranim oblikom selena. U uzorcima krvi i mlijeka prikupljenih 21. dana laktacije određen je sastav masnih kiselina. Dodatak lanenoga sjemena u hranidbi krava tijekom prijelaznoga razdoblja povećao je (P<0,05) udio n-3 masnih kiselina u mlijeku. Udio α-linolenske masne kiseline bio je značajno veći (P<0,05) u krvnoj plazmi obje pokusne skupine, dok je značajno (P<0,05) povećanje udjela iste masne kiseline utvrđeno u mlijeku pokusne skupine LS+Se. Dodatak lanenog sjemena tijekom prijelaznog razdoblja povećao je (P<0,05) udio oleinske masne kiseline u pokusnoj LS skupini u odnosu na kontrolnu (C) skupinu, ali ne i u odnosu na pokusnu LS+Se skupinu (P>0,05).

Izvorni znanstveni članak

Teksturalne i fizikalno-kemijske karakteristike bijelih kozjih sireva u salamuri od smrznutog mlijeka i gruša. Primjena kvadratnog I – odstupanja

Nemanja V. Kljajevic, Zorana N. Miloradovic, Jelena B. Miocinovic, Snezana T. Jovanovic

Cilj ovog istraživanja bio je istpitivanje utjecaja kratkotrajnog skladištenja smrznutog mlijeka i gruša na teksturalne i fizikalno-kemijske karakteristike kozjeg bijelog sira u salamuri. Sirovo mlijeko i gruš (u različitim fazama prešanja) smrznuti su i skladišteni sedam dana na temperaturi od -27 °C. Po odmrzavanju, svi eksperimentalni sirevi proizvedeni su prema standardnoj proceduri, identičnoj kao i za kontrolni sir, koji nije bio podvrgnut smrzavanju ni u jednoj fazi proizvodnje. Kvadratno I – odstupanje primijenjeno je pri rangiranju eksperimentalnih sireva prema sličnosti s kontrolnim sirom u smislu teksture i fizikalno-kemijskih karakteristika. Rezultati pokazuju da je sir od smrznutog mlijeka najsličniji kontrolnom siru prema svim ispitivanim parametrima teksture i fizikalno-kemijskih karakteristika.

Izvorni znanstveni članak

Promjene i povezanost fizikalno-kemijskih pokazatelja, broja somatskih stanica i kvalitete gruša tijekom laktacije ovaca Lacaune pasmine

Jan Kuchtík, Leona Konečná, Vladimír Sýkora, Květoslava Šustová, Martin Fajman, Ivica Kos

Cilj istraživanja bio je utvrditi promjene i povezanost fizikalno-kemijskih pokazatelja, broja somatskih stanica (BSS) i kvalitete gruša tijekom laktacije ovaca Lacaune pasmine. Istraživanje je provedeno na osamnaest ovaca druge laktacije na ekološkoj farmi u Valaškoj Bistrici (Republika Češka). Utvrđeno je da je stadij laktacije statistički značajno utjecao na gotovo sve istraživane pokazatelje osim na pH, titracijsku kiselost, BSS i kvalitetu gruša. Sadržaj suhe tvari, masti, ukupnih proteina, kazeina, Ca i P se povećavao, a dnevna količina mlijeka i sadržaj laktoze su se smanjivali s trajanjem laktacije. Stadij laktacije imao je značajan utjecaj na vrijeme koagulacije koje se povećavalo s trajanjem laktacije. Produženje vremena koagulacije bilo je pozitivno povezano sa sadržajem suhe tvari, kazeina i Ca. Za razliku od tog, stadij laktacije nije značajno utjecao na kvalitetu gruša, kao što nisu ni utvrđene značajne korelacije između kvalitete gruša i ostalih pokazatelja, osim za vrijeme koagulacije (r=0,40). Može se zaključiti da su ovce Lacaune pasmine imale zadovoljavajuću proizvodnju mlijeka te fizikalnokemijske i tehnološke pokazatelje mlijeka usprkos ekstenzivnoj ishrani.

Izvorni znanstveni članak

Profil masnih kiselina, broj somatskih stanica i mikrobiološka kvaliteta mlijeka dobivenog potpunom strojnom mužnjom i ručnim izmuzivanjem Chios ovaca

Basil Skapetas, Vassileios Bampidis, Vladimiros Christodoulou, Maria Kalaitzidou

Ciljevi ovog rada bili su procijeniti učinak izmuzivanja mlijeka na sastav, profil masnih kiselina, broj somatskih stanica i mikrobiološku kvalitetu mlijeka ovaca Chios pasmine. U istraživanje je bilo uključeno ukupno četrdeset osam životinja (16 prve, 16 druge i 16 treće i kasnijih laktacija). Sve su životinje hranjene sa 1,06 kg/ovci/dan koncentrirane smjese i 0,9 kg/ovci/dan sijena lucerne. Ovce su mužene dva puta dnevno tijekom 10 tjedana u izmuzištu tipa «Casse» 1×24 s 12 muznih jedinica. Dobiveni podaci analizirani su ANOVA testom. Rezultati istraživanja pokazali su da je udjel masti ručno izmuženog mlijeka bio veći nego u mlijeku dobivenom cjelokupnom strojnom mužnjom, dok su udjeli proteina i laktoze bili na istim razinama. Unatoč višem udjelu masti u ručno izmuženom mlijeku, profil masnih kiselina u dvije frakcije bio je sličan. Samo su koncentracije eikozapentaenske kiseline (EPA) i dokoheksanoične kiseline (DHA) utvrđene u većim količinama u ručno izmuženom mlijeku. Broj somatskih stanica bio je niži u cjelokupnoj strojnoj mužnji, a mikrobiološka kvaliteta bila je bolja u ručno izmuženom mlijeku. Faza laktacije značajno je utjecala na sve izmjerene varijable.

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj tretmana protočnim plinovitim dušikom na ukupni antioksidativni kapacitet i sadržaj askorbinske kiseline u sirovom kravljem mlijeku tijekom hladnog skladištenja

Oguz Gursoy, Patricia Munsch-Alatossava, Kubra Ertan, Yusuf Yilmaz, Tapani Alatossava

Tretman kontinuiranim protokom plinovitog dušika (N2) produžuje trajnost sirovog mlijeka tijekom hladnog skladištenja. Utjecaj tretmana dušikom na ukupni antioksidativni kapacitet (TAC) i sadržaj askorbinske kiseline (AA) u sirovom mlijeku određivan je tijekom hladnog skladištenja. TAC sirovog ili deproteiniziranog mlijeka određivan je pomoću ABTS i DPPH metode, dok je sadržaj L (+) – AA u sirovom mlijeku određen kromatografski i to nakon 0., 4. i 7. dana skladištenja na 6±1 °C. TAC utvrđen pomoću ABTS metode snizio se tijekom hladnog skladištenja s 472,33±16,70 na 369,47±62,06 μM TEAC, dok je TEAC izmjeren pomoću DPPH metode pao s 13,30±0,84 na 8,20±0,66 μM. TAC sirovog mlijeka određen ABTS metodom smanjio se nakon 4-dnevnog skladištenja, međutim, ostale izmjerene vrijednosti bile su statistički jednake za N2-tretirane uzorke tijekom 7-dnevnog skladištenja. Sadržaj askorbinske kiseline (AA) sirovog mlijeka kretao se u rasponu od 14,06 do 10,76 mg/L tijekom skladištenja, te N2 tretman nije značajno utjecao na sadržaj AA. Deproteiniziranjem je značajno smanjena TAC vrijednost uzoraka mlijeka, te u slučaju mjerenja pomoću ABTS metode iznosilo je oko 47,50 % za kontrolne uzorke hladno skladištenih tijekom četiri dana, a 11,67 % za deproteinizirano sirovo mlijeko tretirano N2. Zaključno, tretman protočnim N2 kroz gornji dio posude u kojoj se skladišti mlijeko također je pokazao značajan zaštitni učinak na antioksidativne sastojke sirovog mlijeka tijekom hladnog skladištenja.

Izvorni znanstveni članak

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">