Mljekarstvo, Vol. 59 No. 1
Datum izdavanja: Ožujak/Mart 2009.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Koncentracija ureje u ovčjem mlijeku
Darija Bendelja, Neven Antunac, Nataša Mikulec, Ivan Vnučec, Tomislav Mašek, Željko Mikulec, Jasmina Havranek
Određivanje koncentracije ureje u mlijeku koristan je pokazatelj opskrbljenosti organizma proteinima, kao i odnosa energije i proteina u obroku preživača, tako da nalazi sve veću praktičnu primjenu. Na koncentraciju ureje u ovčjem mlijeku osim hranidbe utječe niz čimbenika, kao što su: pasmina, stadij i redoslijed laktacije, tjelesna masa, dnevna proizvodnja i kemijski sastav mlijeka, broj somatskih stanica, sezona, mužnja i drugo. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine ovaca (krčka i istočnofrizijska), stadija laktacije (početak, sredina i kraj) i tri stada na koncentraciju ureje u mlijeku tijekom laktacije. Za svaku pasminu utvrđena je dnevna količina mlijeka, udio proteina i koncentracija ureje u mlijeku. Statistička obrada podataka izvršena je primjenom procedure General Linear Models, programskog sustava SAS (1999.). Pasmina ovaca značajno (0,001) je utjecala na dnevnu količinu mlijeka, udio proteina i koncentraciju ureje u mlijeku. Istočnofrizijske ovce proizvele u prosjeku gotovo dvostruko veću prosječnu dnevnu količinu mlijeka (1070 mL) u odnosu na krčke ovce (588 mL). Udio proteina i koncentracija ureje u mlijeku krčkih ovaca bili su veći (5,99 % i 35,97 mg/100 mL) nego u mlijeku istočnofrizijskih ovaca (5,12 % i 33,31 mg/100 mL). Za obje pasmine ovaca utvrđen je značajan utjecaj stadija laktacije na dnevnu količinu mlijeka (0,001), odnosno na koncentraciju ureje u mlijeku krčkih (0,001) te udio proteina u mlijeku istočnofrizijskih ovaca (0,001). Stado je imalo značajan utjecaj na dnevnu količinu mlijeka (0,001) i koncentraciju ureje u mlijeku (0,05). Određivanje koncentracije ureje u ovčjem mlijeku trebalo bi sustavno provoditi i u RH, kako bi se utvrdile standardne fiziološke vrijednosti karakteristične za pojedinu pasminu ovaca, u cilju procjene izbalansiranosti obroka energijom i proteinima.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Proizvodnja fermentiranih probiotičkih napitaka od permeata mlijeka obogaćenih retentatom sirutke i identifikacija prisutnih bakterija mliječne kiseline
Andreja Leboš Pavunc, Josip Turk, Jasna Beganović, Jadranka Frece, Stjepan Mahnet, Slavko Kirin, Jagoda Šušković
U ovom radu istražena je mogućnost primjene bakterijskih sojeva Lactobacillus helveticus M92, Lactobacillus plantarum L4 i Enterococcus faecium L3 za proizvodnju probiotičkih napitaka od permeata mlijeka, obogaćenih sa 10 % (v/v) retentata sirutke. U prethodnim istraživanjima, sklopu probiotičkog koncepta, definirana su probiotička svojstva navedenih sojeva bakterija mliječne kiseline. Nakon kntrolirane fermentacije permeata mlijeka obogaćenih sa 10 % (v/v) retentata sirutke, probiotički sojevi su proizveli cca 7,4 g/L mliječne kiseline, pH-vrijednost iznosila je oko 4,7, a broj živih stanica je bio cca 108 CFU/mL. Broj živih stanica primijenjenih probiotičkih sojeva, identificiranih RAPD (Random Amplified Polymorphic DNA) metodom, održao se na cca 107 CFU/mL tijekom 28 dana čuvanja pri temperaturi od 4 °C. Nadalje, provedena je i spontana fermentacija permeata mlijeka, obogaćenog sa 10 % (v/v) retentata sirutke, tijekom koje su izolirane bakterije mliječne kiseline prisutne u ovim supstratima. Svi bakterijski izolati su brzo zakiselili hranjivu podlogu i pokazali antibakterijsko djelovanje prema odabranim test-mikroorganizmima, što su važna svojstva potencijalnih starter kultura za fermentaciju mliječnih proizvoda. Rezultati biokemijskih API testova pokazali su da je riječ o dvije različite vrste bakterija mliječne kiseline koje su identificirane kao Lactococcus lactis subsp. lactis i Lactobacillus helveticus.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Probiotičke bakterije u prevenciji i terapiji dijareje
Dubravka Samaržija, Milna Tudor, Tamara Prtilo, Iva Dolenčić Špehar, Šimun Zamberlin, Jasmina Havranek
Probiotičke bakterije pozitivno djeluju u prevenciji i terapiji različitih bolesti. U radu su prikazani rezultati istraživanja utjecaja probiotičkih bakterija u prevenciji i terapiji dijareje provedenih posljednjih desetak godina. Najveći preventivni i terapijski učinak probiotičkih bakterija utvrđen je za akutnu dijareju u djece uzrokovanu rotavirusima. Značajan, ali nešto manji učinak probiotičkih bakterija dokazan je kod dijareje kao posljedice uzimanja antibiotika. Pozitivan učinak probiotičkih bakterija u prevenciji putničke dijareje i dijareje kao posljedice terapije zračenjem nije značajan. Preventivni i terapijski učinak na dijareju neovisan je o načinu uzimanja probiotičkih bakterija, fermentiranim mlijekom, kapsulom ili oralnom rehidratacijskom otopinom.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj zamjene koncentrata na farmi krava muzara
Marjan Janžekovič, Milan Repič
Željeli smo utvrditi utjecaj koncentrata A i B na količinu i sastav namuzenog mlijeka krava muzara. U istraživanje smo uključili krave holštajnsko-frizijske i simentalske pasmine te križance sa simentalskom pasminom. Pokus smo proveli u dva razdoblja. Prvo razdoblje s koncentratom A trajalo je od prosinca 2004. do veljače 2005. sa 113 uključenih krava. U drugom razdoblju s koncentratom B pokus je realiziran od travnja do lipnja 2005. Dobivene rezultate za količinu mlijeka, sadržaj proteina i masti kod svake mjesečne kontrole stavili smo u Excel te ih statistički obradili pomoću SPSS for Windows 12.0. Količina mlijeka iznosila je uz hranidbu koncentrata B 21,99 L/dan i bila je statistički signifikantno (P<0,05) veća od količine mlijeka kod primjene koncentrata A, gdje je iznosila 19,12 L/dan. Kod sadržaja proteina i masti u mlijeku nismo utvrdili statistički signifikantnih razlika (P<0,05).
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj sheme AT kontrole mliječnosti na točnost procjene laktacijske količine mlijeka i sastava mlijeka
Vesna Gantner, Sonja Jovanovac, Nikola Raguž, Drago Solić, Dragomir Kompan
U ovom istraživanju uspoređene su četiri različite sheme AT kontrole mliječnosti s ciljem utvrđivanja optimalne sa stajališta točnosti procjene količine i sastava mlijeka krava u standardnoj laktaciji te jednostavnosti njihove primjene u praksi. Analizirani su podaci prikupljeni u razdoblju od studenoga 2004. do studenoga 2006. na petnaest obiteljskih gospodarstava na području RH sukladno A4 metodi od strane kontrolnih asistenata Hrvatskoga stočarskog centra, odnosno pri svakoj mužnji u kontrolnom danu mjerena je količina mlijeka te je za analizu sastava odmjeren uzorak. Tijekom istraživanja mjerenja su provedena na ukupno 769 krava, od kojih je 59% pripadalo holstein, dok su ostala grla bila simentalske pasmine. Za procjenu dnevne količine mlijeka, količine mliječne masti i bjelančevina korištene su dvije metode: M I. = linearna regresija dnevnih na parcijalne vrijednosti uz uvažavanje utjecaja intervala između uzastopnih mužnji; te M II. = jednostavno udvostručavanje parcijalnih vrijednosti. Za procjenu laktacijskih vrijednosti korištena je Test intervalna metoda (TIM). Kao kriteriji evaluacije uspoređenih shema za procjenu količine i sastava mlijeka u standardnoj laktaciji korišteni su koeficijent korelacije te razlika između procijenjenih i stvarnih vrijednosti. Shema S II., odnosno upotreba prvo jutarnjeg, zatim večernjeg zapisa na kontrolni dan, u slučaju jednostavne duplikacije parcijalnih mjerenja, pokazala se kao shema s najvišom točnošću procjene. Neovisno o shemi kontrole, upotreba metode M I. pri procjeni dnevnih vrijednosti rezultirala je visokom točnošću te niskom pristranošću procjene kako količine mlijeka, tako i količine mliječne masti i bjelančevina u standardnoj laktaciji. Dobiveni rezultati upućuju na upotrebu metode M I. pri procjeni dnevnih vrijednosti količine i sastava mlijeka, te mogućnost kombinacije različitih shema AT kontrole mliječnosti u praksi.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj roka košnje na gospodarska svojstva krmnog sirka Grazer N
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Miljenko Konjačić, Mato Komesarović, Kristina Gršić, Gordana Županac
Hibridi krmnog sirka vrlo se dobro uklapaju u slijed proizvodnje kvalitetne krme na obiteljskim gospodarstvima. Mogu se sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Ovisno o roku sjetve i oborinama, za upotrebu prispijevaju tijekom ljeta kada je zbog suše malo zelene krme za izravnu hranidbu stoke. Koriste se za zelenu krmu izravno s polja sve do jesenskih mrazova, i to u više otkosa. Viškovi proizvedene krme se siliraju. Tako se tijekom ljeta zadovolje potrebe za kvalitetnom krmom, a po jedinici površine proizvede se više kvalitetne krme tijekom vegetacije. Cilj istraživanja provedenih u 2003. i 2004. godini na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu bio je utvrditi prinos zelene mase i suhe tvari te hranidbenu vrijednost krmnog sirka (hibrid Grazer N) u različitim fazama rasta i razvoja. Najveći prinosi zelene mase (90,70 t ha-1) i suhe tvari (27,40 t ha-1) krmnog sirka ostvareni su u fazi metličanja. Najveći sadržaj sirovih bjelančevina (13,35 %) ostvaren je kod visine krmnog sirka od 100 cm, a s odmicanjem vegetacije značajno se smanjivao. Najveći sadržaj sirovih vlakana (31,20 %) ostvaren je u metličanju krmnog sirka.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na kemijski sastav i kvalitetu fermentacije silaže
Mladen Knežević, Marina Vranić, Goran Perčulija, Ivana Matić, Marija Teskera
Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi promjene kemijskog sastava i kvalitete fermentacije silaža travno-djetelinskih smjesa (TDS) košenih u različitim stadijima fenološke zrelosti. TDS je spremljena u tri različite faze fenološkog razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini: kasno vlatanje (TS1), metličanje (TS2) i cvatnja (TS3). Klasičnim kemijskim metodama analizirano je po 16 uzoraka travne silaže svakog roka košnje travne mase. Udio suhe tvari (ST) TS1, TS2 i TS3 iznosio je 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka, respektivno, a sirovih proteina (SP) 119,6; 98, i 90,3 g kg-1 ST respektivno. Odgađanjem roka košnje TDS za proizvodnju silaže statistički značajno (P<0,001) povećao se udio ST u TS3, kao i organske tvari (P<0,001), neutralnih detergent vlakana (NDF) (P<0,05) i kiselih detergent vlakana (ADF) (P<0,001) u odnosu na TS1. Silaža ranog roka košnje sadržavala je više sirovih proteina (P<0,001) u odnosu na silažu srednjeg i kasnog roka košnje. Kvaliteta fermentacije s obzirom na pH-vrijednost TS1, TS2 i TS3 (4,4; 5,2 i 4,7 respektivno), udio mliječne i octene kiseline, te potpuni izostanak maslačne kiseline ide u prilog dobroj fermentaciji ispitivanih silaža. Rok košnje nije utjecao na kvalitetu fermentacije travne mase. Zaključeno je da rok košnje TDS značajno utječe na kemijski sastav silaže. Shodno tome, za proizvodnju silaže visoke kvalitete s obzirom na kemijski sastav, masu TDS-a potrebno je kositi u ranijoj fazi fenološke zrelosti tratine.