Autor: Ivana Bakočević, magistar tehnologije
E211 Natrijum benzoat
Strukturna formula:

| Definicija |
Natrijumova so benzoeve kiseline. Koristi se kao konzervans i ima bakteriostatsko i fungicidno dejstvo u kiseloj sredini. |
| Hemijsko ime |
Natrijum-benzoat |
| Natrijumova so fenilkarboksilne kiseline |
| EINECS |
208-534-8 |
| Hemijska formula |
C7H5O2Na |
| Molekulska masa |
144,11 |
| Određivanje |
Najmanje 99,0% posle sušenja 4 h na 105oC |
| Osobine |
Beo kristalan prašak ili zrnca, skoro bez mirisa |
| Identifikacija |
| A. Rastvorljivost |
Lako rastvorljiv u vodi, slabo rastvorljiv u etanolu |
| B. Temperatura topljenja benzojeve kiseline izolovane zakiseljavanjem bez prekristalizacije |
121,5oC – 123,5oC posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| V. Pozitivna ispitivanja za benzoat i za natrijum |
|
| Čistoća |
|
| Gubitak sušenjem |
Najviše 1,5% (105oC, 4 h) |
| Supstance koje lako oksidišu |
Doda se 1,5 ml sumporne kiseline u 100 ml vode, zagreje do ključanja i doda u kapima 0,1 N KMnO4 do pojave ružičaste boje postojane 30 s. 1,000 g uzorka rastvori se u zagrejanom, gore opisanom rastvoru, i titrira 0,1 N rastvorom KMnO4 do ružičaste boje postojane 15 s. Najviše 0,5 ml može da bude utrošeno za titraciju. |
| Supstance koje lako karbonizuju |
Hladan rastvor 0,5 g benzoeve kiseline u 5 ml 94,5 % – 95,5 % sumporne kiseline nije intenzivnije obojen od poredbenog rastvora koji sadrži 0,2 ml kobalt(II)-hlorida TP1, 0,3 ml gvožđe(II)-hlorida TP2, 0,1 ml bakar(II)-sulfata TP3 i 4,4 ml vode. |
| Policiklične kiseline |
Prvi precipitat dobijen frakcionim zakiseljavanjem neutralizovanog rastvora benzojeve kiseline mora da ima istu temperaturu topljenja kao benzojeva kiselina |
| Hlorovana organska jedinjenja |
Najviše 0,06 % izraženo kao hlorid tj. 0,25 % izraženo kao monohlorbenzojeva kiselina |
| Aciditet ili alkalitet |
Za neutralizaciju 1 g uz fenolftalein potrebno je najviše 0,25 ml 0,1 M NaOH ili 0,1 HCl. |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E 212 Kalijum benzoat
Strukturna formula:

| Definicija |
Kalijumova so benzoeve kiseline. Kao prehrambeni konzervans inhibira rast buđi, gljivica i nekih bakterija. Delotovoran je samo pri pH<4,5 |
| Hemijsko ime |
Kalijum-benzoat |
| Kalijumova so fenilkarboksilne kiseline |
| EINECS |
209-481-3 |
| Hemijska formula |
C7H5O2K × 3H2O |
| Molekulska masa |
214,27 |
| Određivanje |
Najmanje 99,0 % posle sušenja na 105oC do konstantne mase |
| Osobine |
Beo kristalan prašak |
| Identifikacija |
|
| A. Temperatura topljenja benzojeve kiseline izolovane zakiseljavanjem bez prekristalizacije |
121,5oC – 123,5oC posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| B. Pozitivna ispitivanja za benzoat i za kalijum |
|
| Čistoća |
| Gubitak sušenjem |
Najviše 26,5 % posle sušenja na 105oC |
| Hlorovana organska jedinjenja |
Najviše 0,06 % izraženo kao hlorid tj. 0,25 % izraženo kao monohlorbenzoeva kiselina |
| Supstance koje lako oksidišu |
Doda se 1,5 ml sumporne kiseline u 100 ml vode, zagreje do ključanja i doda u kapima 0,1 N KMnO4 do pojave ružičaste boje postojane 30 s. 1,000 g uzorka rastvori se u zagrejanom, gore opisanom rastvoru, i titrira 0,1 N rastvorom KMnO4 do ružičaste boje postojane 15 s. Najviše 0,5 ml može da bude utrošeno za titraciju. |
| Supstance koje lako karbonizuju |
Hladan rastvor 0,5 g benzoeve kiseline u 5 ml 94,5 % – 95,5 % sumporne kiseline nije intenzivnije obojen od poredbenog rastvora koji sadrži 0,2 ml kobalt(II)-hlorida TP1, 0,3 ml gvožđe(II)-hlorida TP2, 0,1 ml bakar(II)-sulfata TP3 i 4,4 ml vode. |
| Policiklične kiseline |
Prvi precipitat dobijen frakcionim zakiseljavanjem neutralizovanog rastvora benzoeve kiseline mora da ima istu temperaturu topljenja kao benzoeva kiselina |
| Aciditet ili alkalitet |
Za neutralizaciju 1 g uz fenolftalein potrebno je najviše 0,25 ml 0,1 M NaOH ili 0,1 HCl. |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E 213 Kalcijum-benzoat
Strukturna formula:

| Sinonimi |
Monokalcijum-benzoat |
| Definicija |
Kalcijumova so benzoeve kiseline. Prehrambeni konzervans E213 |
| Hemijsko ime |
Kalcijum-benzoat |
| Kalcijum-dibenzoat |
| EINECS |
218-2435-4 |
| Hemijska formula |
C14H10OCa |
| C14H10OCa × H2O |
| C14H10O4Ca × 3H2O |
| Molekulska masa |
Bezvodni: 282,31 |
| Monohidrat: 300,32 |
| Trihidrat: 336,36 |
| Određivanje |
Najmanje 99,0 % posle sušenja na 105 oC |
| Osobine |
Beli ili bezbojni kristali, ili beo prašak |
| Identifikacija |
|
| A. Temperatura topljenja benzojeve kiseline izolovane zakiseljavanjem bez prekristalizacije |
121,5oC – 123,5oC posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| B. Pozitivna ispitivanja za benzoat i za kalcijum |
|
| Čistoća |
|
| Gubitak sušenjem |
Najviše 17,5 % posle sušenja na 105oC do konstantne mase |
| Materije nerastvorljive u vodi |
Najviše 0,3 % |
| Hlorovana organska jedinjenja |
Najviše 0,06 % izraženo kao hlorid tj. 0,25 % izraženo kao monohlorbenzojeva kiselina |
| Supstance koje lako oksidišu |
Doda se 1,5 ml sumporne kiseline u 100 ml vode, zagreje do ključanja i doda u kapima 0,1 N KMnO4 do pojave ružičaste boje postojane 30 s. 1,000 g uzorka rastvori se u zagrejanom, gore opisanom rastvoru, i titrira 0,1 N rastvorom KMnO4 do ružičaste boje postojane 15 s. Najviše 0,5 ml može da bude utrošeno za titraciju. |
| Supstance koje lako karbonizuju |
Hladan rastvor 0,5 g benzojeve kiseline u 5 ml 94,5 % – 95,5 % sumporne kiseline nije intenzivnije obojen od poredbenog rastvora koji sadrži 0,2 ml kobalt(II)-hlorida TP1, 0,3 ml gvožđe(II)-hlorida TP2, 0,1 ml bakar(II)-sulfata TP3 i 4,4 ml vode. |
| Policiklične kiseline |
Prvi precipitat dobijen frakcionim zakiseljavanjem neutralizovanog rastvora benzojeve kiseline mora da ima istu temperaturu topljenja kao benzojeva kiselina |
| Aciditet ili alkalitet |
Za neutralizaciju 1 g uz fenolftalein potrebno je najviše 0,25 ml 0,1 M NaOH ili 0,1 HCl. |
| Fluorid |
Najviše 10 mg/kg |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E 214 Etil-p-hidroksibenzoat
Strukturna formula:

| Sinonimi |
Etilparaben, Etil-p-oksibenzoat |
| Definicija |
Etil estar para-hidroksibenzoeve kiseline. Pripada grupi jedinjenja-PARABENI. Kao prehrambeni konzervans koristi se za sprečavanje razvoja gljivica. Takodje, koristi se i kao konzervans u kozmetičkim proizvodima. |
| Hemijsko ime |
Etil-p-hidroksibenzoat |
| Etil estar p-hidroksibenzoeve kiseline |
| EINECS |
204-399-4 |
| Hemijska formula |
C9H10O3 |
| Molekulska masa |
166,8 |
| Određivanje |
Najmanje 99,5% posle sušenja 2h na 80oC |
| Osobine |
Mali bezbojni kristali, ili beo kristalan prašak, skoro bez mirisa |
| Identifikacija |
|
| A. Temperatura topljenja |
115oC – 118oC |
| B. Pozitivno ispitivanje za p-hidroksibenzoat |
Temperatura topljenja p-hidroksibenzoeve kiseline izolovane zakiseljavanjem bez prekristalizacije: 213oC – 217oC, posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| V. Pozitivno ispitivanje za alkohol |
|
| Čistoća |
| Gubitak sušenjem |
Najviše 0,5 % (80oC, 2 h) |
| Sulfatni ostatak |
Najviše 0,05 % |
| p-hidroksibenzoeva i salicilna kiselina |
Najviše 0,35 % izračunato kao p-hidroksibenzoeva kiselina |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E 215 Natrijum etil-p-hidroksibenzoat
Strukturna formula:

| Hemijsko ime |
Natrijum etil-p-hidroksibenzoat |
| Natrijumovo jedinjenje etil estra p-benzoeve kiseline |
| EINECS |
252-487-6 |
| Hemijska formula |
C9H9O3Na |
| Molekulska masa |
188,8 |
| Određivanje |
Najmanje 83,0 % u odnosu na bezvodnu supstancu |
| Osobine |
Beo, kristalan higroskopan prašak |
| Identifikacija |
|
| A. Temperatura topljenja |
115oC – 118oC posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| B. Pozitivno ispitivanje za |
| r-hidroksibenzoat |
Temperatura topljenja p-hidroksibenzoeve kiseline dobijene iz uzorka: 213oC – 217oC |
| V. Pozitivno ispitivanje za natrijum G. pH 0,1 % vodenog rastvora |
9,9 – 10,3 |
| Čistoća |
| Gubitak sušenjem |
Najviše 5% posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| Sulfatni ostatak |
37 % – 39 % |
| p-hidroksibenzojeva i salicilna kiselina |
Najviše 0,35% izračunato kao p-hidroksibenzoeva kiselina |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E216 Propil p-hidroksibenzoat
| Sinonimi |
Propilparaben, propil-p-oksibenzoat |
| Definicija |
Propil estar para-hidroksibenzoeve kiseline. Javlja se u prirodi u mnogim biljkama nekim insektima, ali se proizvodi sintetički za upotrebu u prehrambenim, kozmetičkim i farmaceutskim proizvodima gde ima ulogu konzervansa, sa antifungalnim dejstvom. |
| Hemijsko ime |
Propil-p-hidroksibenzoat n-propil-p-hidroksibenzoeva kiselina |
| EINECS |
202-307-7 |
| Hemijska formula |
C10H12O3 |
| Molekulska masa |
180,21 |
| Određivanje |
Najmanje 99,5% posle sušenja 2 h na 80oC |
| Osobine |
Mali bezbojni kristali ili beo kristalan prašak |
| Identifikacija |
| A. Temperatura topljenja |
95oC – 97oC posle sušenja 2 h na 80oC |
| B. Pozitivno ispitivanje za p-hidroksibenzoat |
Temperatura topljenja p-hidroksibenzoeve kiseline dobijene iz uzorka je 213 oC – 217 oC |
| Čistoća |
| Gubitak sušenjem |
Najviše 0,5 % posle sušenja 2 h na 80 oC |
| Sulfatni ostatak |
Najviše 0,05 % |
| p-hidroksibenzoeva i salicilna kiselina |
Najviše 0,35 % izračunato kao p-hidroksibenzoeva kiselina |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E 217 Natrijum propil p-hidroksibenzoat
Strukturna formula:

| Definicija |
Koristi se kao konzervans u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. |
| Hemijsko ime |
Natrijum-n-propil-p-hidroksibenzoat |
| Natrijumovo jedinjenje n-propil estra p-hidroksibenzoeve kiseline |
| EINECS |
252-488-1 |
| Hemijska formula |
C10H11O3Na |
| Molekulska masa |
202,21 |
| Određivanje |
Najmanje 85,0 % u odnosu na bezvodnu supstancu |
| Osobine |
Beo, ili skoro beo kristalan higroskopan prašak |
| Identifikacija |
| A. Temperatura topljenja estra izolovanog zakiseljavanjem bez prekristalizacije |
94 oC – 97oC posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| B. Pozitivno ispitivanje za natrijum |
| V. pH 0,1 % vodenog rastvora |
9,8 – 10,2 |
| Čistoća |
| Gubitak sušenjem |
Najviše 5 % posle sušenja u vakuum eksikatoru iznad sumporne kiseline |
| Sulfatni ostatak |
34 % – 36 % |
| p-hidroksibenzojeva i salicilna kiselina |
Najviše 0,35 % izračunato kao p-hidroksibenzoeva kiselina |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E 218 Metil-p-hidroksibenzoat
Strukturna formula:

| Sinonimi |
Metilparaben, metil-p-oksibenzoat |
| Definicija |
Prirodno jedinjenje. Može se naći u nekim vrstama voća, naročito u kupinama. Koristi se kao konzervans u u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji. |
| Hemijsko ime |
Metil p-hidroksibenzoat |
| Metil estar p-hidroksibenzoeve kiseline |
| EINECS |
243-171-5 |
| Hemijska formula |
C8H8O3 |
| Molekulska masa |
152,15 |
| Određivanje |
Najmanje 99,0 % posle sušenja 2 h na 80oC |
| Osobine |
Mali bezbojni kristali ili beo kristalan prašak skoro bez mirisa |
| Identifikacija |
| A. Temperatura topljenja |
125 oC – 128oC posle sušenja 2 h na 80 oC |
| B. Pozitivno ispitivanje za p-hidroksibenzoat |
Temperatura topljenja p-hidroksibenzoeve kiseline dobijene iz uzorka je 213 oC – 217 oC posle sušenja 2 h na 80oC |
| Čistoća |
| Gubitak sušenjem |
Najviše 0,5 % (80oC, 2 h) |
| Sulfatni ostatak |
Najviše 0,05 % |
| p-hidroksibenzoeva i salicilna kiselina |
Najviše 0,35 % izračunato kao p-hidroksibenzoeva kiselina |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E 219 Natrijum-metil-p-hidroksibenzoat
Strukturna formula:

| Definicija |
Koristi se kao konzervans u u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, ima antifungalno dejstvo. |
| Hemijsko ime |
Natrijum-metil-p-hidroksibenzoat |
| Natrijumovo jedinjenje metil estra p-hidroksibenzoeve kiseline |
| Hemijska formula |
C8H7O3Na |
| Molekulska masa |
174,15 |
| Određivanje |
Najmanje 99,5 % u odnosu na bezvodnu supstancu |
| Osobine |
Beo higroskopan prašak |
| Identifikacija |
|
| A. Temperatura topljenja belog taloga izolovanog zakiseljavanjem 10 % (m/v) |
| hlorovodoničnom kiselinom |
125 oC – 128oC posle ispiranja vodom i sušenja 2 h na 80oC |
| B. Pozitivno ispitivanje za natrijum |
| V. pH 0,1 % vodenog rastvora |
9,7 – 10,3 |
| Čistoća |
| Sadržaj vode |
Najviše 5 % (Karl Fischer-ova metoda) |
| Sulfatni ostatak |
40,0 % – 44,5% u odnosu na bezvodnu supstancu |
| p-hidroksibenzoeva i salicilna kiselina |
Najviše 0,35 % izračunato kao p-hidroksibenzoeva kiselina |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
E220 Sumpor-dioksid
Strukturna formula:

| Definicija |
Dobija kao međuproizvod tokom proizvodnje sumporne kiseline. Koristi se i kao prehrambeni konzervans za konzerviranje sušenog voća. U proizvodnji vina kao anti-oksidant, a sprečava i razvoj nekih bakterija. |
| Hemijsko ime |
Sumpor-dioksid |
| Anhidrid sumporaste kiseline |
| EINECS |
231-195-2 |
| Hemijska formula |
SO2 |
| Molekulska masa |
64,07 |
| Određivanje |
Najmanje 99,0 % |
| Osobine |
Bezbojan, nezapaljiv gas oštrog mirisa koji guši |
| Identifikacija |
| A. Pozitivno ispitivanje za sumporne supstance |
| Čistoća |
| Sadržaj vode |
Najviše 0,05 % |
| Neisparljiv ostatak |
Najviše 0,01 % |
| Sumpor-trioksid |
Najviše 0,1 % |
| Selen |
Najviše 10 mg/kg |
| Ostali gasovi koji nisu normalno prisutni u vazduhu |
Bez tragova |
| Arsen |
Najviše 3 mg/kg |
| Olovo |
Najviše 5 mg/kg |
| Živa |
Najviše 1 mg/kg |
| Teški metali (kao Pb) |
Najviše 10 mg/kg |
Izvori
http://en.wikipedia.org/wiki/E_number
http://www.food-info.net/
http://mentarihannover.blogspot.com/2011/04/what-is-halaal-part-1.html
http://www.medicinasportiva.ro/dr.drosescu/en/food_additives.html#supplements
http://www.ukfoodguide.net/enumeric.htm
http://www.earthways.co.uk/enumbers.html
http://curezone.com/foods/enumbers.asp
M.V. Piletić, B.Lj.Milić, S.M.Đilas, Organska hemija II, Prometej 1993.
http://www.reading.ac.uk/foodlaw/additive.htm