SUSCEPTIBILITY OF CORN HYBRIDS TO DAMAGE FROM WESTERN CORN ROOT WORM ADULTS (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte)

Originalan naučni rad – Original scientific paper

Rezime

Zlatica kukuruza (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte) je štetnik kukuruza porijeklom iz Srednje Amerike. U Europi je prvi put otkriven 1992. godine kada je napravio i prve štete. Naredne godine počinju istraživanja načina suzbijanja. Prednost je data suzbijanju larvi u tlu koje prave najznačajnije štete. Međutim, pored oštećenja korijena od larvi, na značaju dobijaju i oštećenja nadzemnog dijela biljke od imaga obzirom na povećanje brojnosti. Pokrenuta su istraživanja odgovarajućih metoda suzbijanja imaga, gdje hemijsko suzbijanje prednjači. Učinak je bio zadovoljavajući ali zbog visokih troškova i opterećenja okoliša hemijsko suzbijanje imaga zlatice je našlo primjenu samo u proizvodnji sjemenskog kukuruza. U komercijalnoj proizvodnji kukuruza prešlo se na istraživanje preventivnih mjera za rješavanje problema imaga na nadzemnom dijelu kukuruza.

Cilj istraživanja u ovom radu je bio upravo iznalaženje odgovarajućeg načina sprječavanja značajnijih šteta od imaga. Opće poznato je da na napad insekata pojedini kultivari i hibridi biljaka različito reaguju, gdje se pravilnim izborom i odgovarajućom agrotehnikom mogu smanjiti štete bez upotrebe hemijskih sredstava.
U istraživanje je uključeno devet hibrida zubana različite grupe zrenja i jedan hibrid kukuruza šećerca. Ogled je postavljen u poljskim uslovima. Pretpostavka je bila da među hibridima zubana ima razlika u njihovoj osjetljivosti za imaga zlatice gdje bi se za uzgoj preporučili manje osjetljivi. Šećerac je uključen sa ciljem dokazivanje njegove osjetljivosti i mogućeg korištenja kao lovne biljke.

Rezultati istraživanja nisu potvrdili pretpostavku o razlikama u osjetljivosti hibrida kukuruza zubana. Konstatovane razlike nisu bile značajne osim u jednom slučaju. Međutim, značajne razlike konstatovane su između osjetljivosti hibrida po godinama istraživanja usljed različitih vremenskih prilika. Šećerac je ubjedljivo bio najosjetljiviji za imaga zlatice i definitivno se može koristiti kao lovna biljka za imaga zlatice kukuruza.
Ključne riječi: kukuruz, zlatica kukuruza, osjetljivost hibrida

Summary

Western Corn Rootworm (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte) is a corn pest originating from Central America. It was first discovered in Europe in 1992 when it first caused damage. A research effort into possible methods of control started the following year. The focus was given on the control of soil larvae, which caused the biggest damage. However, apart from the root damage caused by larvae, the damage of the stem caused by the adults are also noted when high numbers of adults are present. Research was initiated on the control of adults, with a focus on chemical control. The control was satisfactory but due to the high cost of chemical control and environmental effects, the chemical control of the rootworm was only applicable in the production of seed corn. Hence, in commercial production, research effort focused on the preventative measures to manage adult numbers above-ground.

The aim of this research was to find appropriate ways to prevent significant damage from adults. It is generally well known that certain plant cultivars and hybrids react differently to pest attack, where the appropriate selection and application of management systems can reduce pest damage without the use of chemicals. Hence, this study included nine different hybrids of corn from different rippening groups and one hybrid of sweet corn. Demonstration plots were in the field. The hypothesis was that different hybrids would exhibit varying levels of pest susceptibility, hence less susceptible hybrids could be recommended for cultivation. Sweet corn was anticipated to be the most attractive for the pest and could potentially be used to attract the pest.

The research results did not confirm the hypothesis that different hybrids exhibit varying levels of pest susceptability – except in one case. However, significant differences were observed in pest susecptability over the time due to different weather conditions. Also, as expected, sweet corn was by far the most attractive type of corn for the pest, hence it could be used to attract adult pests.
Key words: Corn,Western Corn Rootworm, Hybrid Susceptability

Uvod

Osjetljivost većine biljaka za insekte je uslovljena nizom faktora. Na mnoge od njih se ne može uticati u značajnijoj mjeri. Međutim, postoje i takvi gdje se može uticati do te mjere da pojedini kultivari ili hibridi budu otrovni za ciljane vrste insekata (GMO hibridi kukuruza protiv zlatice). Zadatak nauke i naučnih istraživanja je često da pronađe odgovarajući nivo uticaja kojim se postiže rezultat uz saglasnost proizvođača i potrošača poljoprivrednih proizvoda. Vrlo dugo se radilo i smatralo da pesticidi mogu riješiti problem štetnih organizama u biljnoj proizvodnji. U zadnje vrijeme sve je više pristalica da se taj problem riješi upotrebom GMO-a. Konstantno su prisutni i pobornici organske/ekološke proizvodnje a zahtijeva za takvim proizvodima sve više. Postavlja se pitanje ko je u pravu i kako to zaista riješiti?

Rješenje je u integralnom pristupu problemu. Detaljno razraditi problem i proučiti sve opcije. Prednost dati ekološki prihvatljivim metodama. Mnogo je ne iskorištenih načina i metoda koji se zaobilaze u cilju primjene hemijskih ili drugih destruktivnijih metoda zaštite biljaka. Jedan od njih je iskorištavanje prirodne osjetljivosti ili odbojnosti pojedinih biljaka i njihovih kultivara i hibrida prema štetnim insektima.

Predmet istraživanja u ovom radu je kukuruz, biljna vrsta iz porodice trava (Poaceae) porijeklom iz Srednje Amerike (J e f t i ć i sar., 1989) i zlatica kukuruza insekt iz familije Chrysomelidae, također, porijeklom iz Srednje Amerike. Kukuruz spada u grupu monokotiledonih biljaka sa člankovitim i uspravnim stablom visine i do 5 m ovisno o vrsti, hibridu i uslovima gajenja široko rasprostranjenim u svijetu. Sa druge strane, zlatica kukuruza (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte) je kozmopolitska vrsta rasprostranjena u Americi, a od 1992. godine i u Europi (B a č a, 1993). Širenje ove vrste u Americi je pratilo širenje kukuruza (B r a n s o n i K r y s a n, 1981).

Uzevši u obzir ovu uzajamnu povezanost biljke i štetnika, broj hibrida kukuruza različitih morfoloških karakteristika i problem hemijskog suzbijanja imaga zlatice, provedeno je istraživanje osjetljivosti nekoliko hibrida kukuruza. Cilj je bio eventualna preporuka uzgoja nekog/ih hibrida manje osjetljivog za imaga zlatice i preporuka uzgoja pojedinog/ih hibrida kao lovnih biljaka protiv zlatice kukuruza. Naravno sve u cilju smanjene upotrebe insekticida i zagađenja životne okoline.

Pregled literature

Istraživanja na temu osjetljivosti hibrida prema imagu zlatice u Americi, postojbini kukuruza i zlatice, nema jer se tamo problem zlatice rješavao hemijskim putem duži niz godina. Larve zlatice kukuruza suzbijane su u SAD od kraja 40-tih godina 20. vijeka (Hill isar., 1948., cit. Levine i Oloumi-Sadegdhi, 1991). Najveća upotreba insekticida za suzbijanje larvi zlatice je bila sedamdesetih godina, kada se godišnje u SAD tretiralo 8,1-12,2 miliona ha sa 1,18 do 1,46 kg aktivne materije po ha (S u g u i y a m a i C a r l s o n , 1985., cit. Sutter i Lance, 1991). U to vrijeme godišnje štete izazvane napadom ovog štetnika u SAD, uključujući i troškove suzbijanja, procjenjivane su oko milijarde US$ (M e t c a l f i R h o d e s, 1982., cit. Krysan i Branson, 1983). Problem pretjerane upotrebe insekticida se nastojao riješiti uvođenjem metode tretiranja zemljišta u trake, kao i uvođenjem novih kultura u, do tada, primjenjivani plodored kukuruz-soja (S u t t e r i L a n c e, 1991). Zadnjih 15-20 godina najveći dio nastojanja rješavanja problema zlatice kukuruza u Americi su usmjerena na uvođenje otpornih GMO hibrida u proizvodnju, koji u potpunosti isključuju upotrebu insekticida.

Pojavom zlatice kukuruza u Europi 1992. godine postavilo se i pitanje odgovarajućeg načina suzbijanja. Poduzeta su opsežna istraživanja načina i djelotvornosti insekticida protiv larvi. Istraživani su i različiti načini i insekticidi protiv imaga ali ne u obimu kao protiv larvi. Provedeno je i nekoliko istraživanja na temu tolerantnosti pojedinih hibrida kukuruza na napad larvi gdje su dobiveni različiti podaci (I v e z i ć i sar., 2001; B a č a i sar., 2000).

Od radova vezanih za osjetljivost različitih hibrida kukuruza na oštećenja od imaga u ovom pregledu dostupan je bio samo jednogodišnji rad autora iz Srbije, koji su konstatovali različitu osjetljivost hibrida šećerca prema imagu zlatice kukuruza (B a č a i sar, 2006).

Materijal i metod rada

Materijal

Od materijala korištenog u ovom istraživanju bitno je pomenuti žute ljepljive zamke korištene za praćenje brojnosti imaga i sjeme 10 istraživanih hibrida kukuruza.

Pherocon AM zamke: Pherocon AM zamke spadaju u grupu zamki sa vizuelnim atraktantom. Pravougaonog su oblika, dimenzija 28 x 22,5 cm i intenzivno žute boje poznate pod nazivom ranunkulus žuta boja (boja cvijeta njivskog ljutića-Ranunculus arvensis L.). Ljepljiva površina je na jednoj strani koja se okreće vani pri omotavanju zamke oko biljke kukuruza. Izrađena je od vodootpornog kartona, a naneseni lijepak je izrazite termo i hidrostabilnosti. Zamka se postavlja u visinu klipa kukuruza i pričvrsti žicom za samu biljku (E d w a r d s i sar., 1999). U slučaju da biljke kukuruza u vrijeme postavljanja zamki nisu dovoljno visoke, zamku je neophodno postaviti na neki oslonac neposredno iznad biljaka.

Hibrid Ns 640: Najrašireniji hibrid koji se sije u Bosni i Hercegovini. Stablo je visoko oko 290 cm i elastično. Klip je cilindričnog oblika, prosječne dužine 24 cm, sa 14-16 redova zrna. Zrno je tipa zubana, žuto-narandžaste boje. Masa 1.000 zrna je iznad 400 grama. U povoljnim uslovima uz optimalni sklop, od 57.000 biljaka/ha u berbi, daje iznad 15 t/ha suhog zrna.

Hibrid Ns 510: Isto tako, vrlo raširen hibrid u proizvodnji naročito za proizvodnju zrna. Biljka naraste do visine 280 cm. Klip je cilindričnog oblika sa 18 redova zrna. Zrno je tipa zubana, žutonarandžaste boje. Masa 1.000 zrna je oko 400 grama. Potencijal za prinos je 15 t/ha suhog zrna pri sklopu od 65.000 biljaka/ha.

Hibrid Ns 444: Kako je NS 640 najzastupljeniji hibrid u ravničarskom području tako je NS 444 jedan od zastupljenijih u brdsko-planinskom području, naročito i sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Stablo je elastično i naraste do visine 290 cm. Klip je blago konusnog oblika sa 14-16 redova zrna. Zrno je tipa zubana, krupno, žuto-narandžaste boje. Masa 1000 zrna je iznad 400 grama. Može ostvariti prinos do 13 t/ha pri sklopu od 60.000 biljaka/ha.

Hibrid Zp 704: Vodeći i najduže gajeni hibrid Instituta za kukuruz Zemun Polje. Potencijal rodnosti je preko 14 t/ ha suhog zrna. Spada u grupu kasnih hibrida, pa se dosta koristi za proizvodnju silaže. Stabljika je visoka do 255 cm i jako robusna. Broj redova na klipu je 16-18. Dobre je otpornosti na sušu i polijeganje.

Hibrid Zp 578: Relativno nov i već jako zastupljen srednje kasni hibrid. Rodni potencijal i preko 15t/ha suhog zrna. Izrazito dobra otpornost na sušu i polijeganje stabljike. Visina biljke je oko 255 cm. Broj redova na klipu je 14-16. Izražena otpornost prema plamencu kukuruza.

Hibrid Zp 434: Hibrid pogodan za nadmorske visine do 400 m. Potencijal rodnosti oko 15 t/ha suhog zrna. Stablo visine do 255 cm izrazite otpornosti prema suši, polijeganju i bolestima. Broj redova na klipu je 14-16.

Hibrid Bc 6661: Na širem proizvodnom području za uzgoj kasnih hibrida, dao je do sada najveći izmjereni prinos od 19,3 t/ha suhog zrna, te je proglašen apsolutnim rekorderom. Zrno se koristi za proizvodnju prekrupe i silažu zrna, a cijela biljka s velikom zelenom masom lista i krupnim klipom, daje veliku količinu energetski visokovrijedne silaže. Izrazito čvrste stabljike, listovi uspravni i dugo zeleni, te klip sa 16-20 redova dubokog zrna omogućuje postizanje najviših prinosa zrna i silaže uz odgovarajuće agrometeorološke uslove.

Hibrid Bc 566: Hibrid FAO skupine 500, srednje kasni, dugo zelene i čvrste stabljike, daje atraktivan klip, krupnog i kvalitetnog zrna crvenkaste boje. Prinos se kreće i preko 15 t/ha suhog zrna. Cijela biljka koristi se za proizvodnju kvalitetne, energetski vrlo vrijedne silaže, a zrno za pripremanje prekrupe za ishranu stoke. Izrazito otporan na sušu.

Hibrid Bc 4982: Noviji hibrid, ranija verzija dobro poznatog hibrida Bc 5982 sa kojim se dobro nadopunjuje u proizvodnji kukuruza za različite namjene. Odlikuje se nižom čvrstom stabljikom, ujednačenim klipom i kvalitetnim, crvenkasto obojenim zrnom. Sadržaj bjelančevina i energetskog dijela zrna garantuje kvalitetnu osnovu za postizanje visokog prirasta u ishrani domaćih životinja.

Hibrid Bc 274su: Rani hibrid šećerca odličnog kvaliteta zrna. Klipovi su srednje dužine sa dobro nalivenim zrnima. Zrno je odličnog okusa i pogodno za konzerviranje. Uz ranu sjetvu prva berba klipova dolazi već polovinom jula.

Metod

Istraživanje je provedeno u okviru makro ogleda proizvođača sjemenskog kukuruza na području Odžaka. Kod svakog hibrida je postavljano četiri Pherocon AM zamke (četiri ponavljanja) ravnomjerno raspoređenih na površini zasijanom jednim hibridom.

Ogled je postavljan 10. juna, odnosno u vrijeme pojave imaga zlatice. Period praćenja je bio od 20. juna do kraja oktobra. Pregledi su obavljani svakih 10 dana, gdje je bilježen broj ulovljenih imaga u tom periodu. Zamke su mijenjane pri svakom pregledu.

Podaci su obrađeni F i Tukey testom (J a r e b i c a i K u r t o v i ć, 1997).

Rezultati rada i diskusija

U ogled istraživanja osjetljivosti hibrida na oštećenja od imaga zlatice kukuruza uključeno je 10 hibrida različitih grupa zrenja. Devet hibrida je bilo tipa zubana, a jedan istraživani hibrid je bio hibrid kukuruza šećerca.

Ukupni rezultati ulova imaga na Pherocon AM zamkama sumirani su i predstavljeni u tabeli 1.

Tab. 1.

Ukupan broj ulovljenih imaga u različitim hibridima 2003-2005

Hibrid	Ns	Ns	Ns	Zp	Zp	Zp	Bc	Bc	Bc	Bc
Godina Ponavljanje	640	510	444	704	578	434	6661	566	4982	274su
2003 I	18	20	22	20	21	21	24	27	17	46
II	16	22	21	21	20	26	23	16	28	48
III	24	22	18	22	14	16	20	15	26	51
IV	20	18	23	16	21	20	18	19	22	52
Sredina	19.50	20.50	21.00	19,75	19.00	20.75	21.25	19,25	23,25	49.25
2004 I	37	35	41	36	37	41	41	45	46	70
II	28	39	37	28	33	31	30	37	42	56
III	41	43	39	31	37	45	40	38	46	74
IV	34	36	43	32	41	45	37	41	44	76
Sredina	35.00	38.25	40.00	31,75	37.00	40.50	37.00	40.25	44.50	69.00
2005 I	17	30	34	28	30	33	28	23	30	92
II	29	27	38	24	37	36	22	31	34	90
III	26	32	29	27	29	37	21	24	28	87
IV	29	34	28	21	34	30	26	25	31	95
Sredina	25.25	30.75	32.25	25,00	32,50	34.00	24.25	25,75	30.75	91.00

Zbog evidentnih razlika u ulovu imaga između hibrida i po godinama istraživanja rezultati su statistički obrađeni analizom varijanse i predstavljeni u tabeli 2.

Osjetljivost hibrida kukuruza na oštećenja od imaga zlatice kukuruza (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte)
Tab. 2.

Analiza varijanse uticaja hibrida i godine

Izvor varijabilnosti	Iznos	Stepeni slobode	Varijansa	F – izračunato	F-tabelarno
					0,05	0,01	0.001
Hibrid	18.312,340	9	2.034,7050	122,38***	2,10	2,82	3.87
Godina	6.672,950	2	3.336,4750	200.69***	3,15	4.98	7,76
Interakcija	2.888,383	18	160.4657	96520***	1,83	2,12	3.31
Devijansa ogledne greške	1.496,250	90	16,6250

Rezultati testiranja F-testom pokazali su veoma visoko statistički značajan uticaj hibrida i godine, kao i njihove interakcije. Zbog utvrđene značajnosti za daljnju analizu razlika sredina korišten je Tukey test (tab. 3).
Tab. 3.

Statistička značajnost razlika sredina (faktor hibrid)

2003	Bc 274s	Zp 434	Zp 578	Zp 704	Bc 4982	Bc 566	Bc 6661	Ns 444	Ns 510
1	2	3	4	5	6	7	8	9	10
Ns 640	29,75 **	3,75	0.25	1.75	1.25	0,50	0.25	1.50	1.00
Ns 510	28,75 **	2,75	1,25	0,75	0.25	1,50	0.75	0,50
Ns 444	28,25 **	2,25	1,75	0.25	0.25	2,00	1,25
Bc 6661	29,50 **	3,50	0.50	1,50	1.00	0,75
Bc 566	30,25 **	4,25	0,25	2,25	1.75
Bc 4982	28,50 **	2,50	1.50	0,50
Zp 704	28,00 **	2.00	2.00
Zp 578	30,00 **	4.00
Zp 434	26,00 **
2004
Ns 640	34,00**	9.50	5,25	2.00	4.50	2,00	3,25	5.00	3,25
Ns 510	30,75**	6,25	2,00	1,25	2,25	1,25	6,25	1,75
Ns 444	29,00**	4.50	0,25	3.00	0.50	3,00	8,25
Bc 6661	37,25**	12,75**	8.50	5,25	8.75	5,25
Bc 566	32,00**	7,50	3.25	0.00	3,50
Bc 4982	28,50**	4.00	0,25	3.50
Zp 704	32,00**	7,50	3,25
Zp 578	28,75**	4.25
Zp 434	24,50**
2005
Ns 640	65,75**	5,50	0.50	1,00	8.75	7,25	0,25	7.00 5.50
Ns 510	60,25**	0.00	5.00	6,50	3.25	1,75	5,75	1.50
Ns 444	58,75**	1.50	6.50	8,00	1.75	0,25	7,25
Bc 6661	66,00**	5.75	0.75	0,75	9.00	7,50
Bc 566	58,50**	1,75	6.75	8,00	1-50
Bc 4982	57,00**	3.25	8.25	9,75
Zp 704	66,75**	6.50	1.50
Zp 578	65,25**	5.00
Zp 434	60,25**
Sd	2,038688
W 0,05	9.479901
W0,01	11,11085

* značajno; ** visoko značajno; *** veoma visoko značajno

U prethodnoj tabeli može se uočiti da hibrid Bc 274s pokazuje statistički visoko značajnu osjetljivost za imaga zlatice u poređenju sa svim ostalim hibridima. Ta značajnost je prisutnu u sve tri godine istraživanja. Ovaj rezultat je logičan s obzirom da se radi o hibridu varijeteta Zea mays ssp. sacharata, odnosno, hibridu kukuruza šećerca, koji je simbol osjetljivosti kukuruza prema štetnicima, a naročito prema plamencu kukuruza (Ostrinia/Pirausta nubilalis), što je potvrđeno i u našem istraživanju. Pregledom i zamjenom Pherocon AM zamki, tokom trogodišnjeg istraživanja, utvrđeno je značajno veće oštećenje šećerca u odnosu na ostale hibride. Oštećenja su bila izraženija u fazi nalijevanja zrna, kad ih je znatno lakše i uočiti.

Međutim, ništa manja osjetljivost ovog varijeteta kukuruza nije i prema oštećenju od imaga zlatice kukuruza (B a č a i sar., 2002), što je potvrđeno i ovim istraživanjem. Naročitu osjetljivost kukuruz šećerac pokazuje u kasnijim rokovima sjetve kad se svilanje poklopi sa maksimalnim letom imaga u toku ljeta, što se podudara sa rezultatima istraživanja osjetljivosti šećerca u Srbiji (B a č a i sar., 2006).

Osim pomenutog hibrida šećerca, visoko statistički značajna razlika u osjetljivosti ustanovljena je između hibrida Zp 434 i Bc 6661 tokom 2004. godine. Sve ostale kombinacije bile su bez utvrđene statističke značajnosti razlika što upućuje na zaključak da prisutne razlike nisu uzrokovane karakteristikama hibrida.

Istraživanja osjetljivosti hibrida prema imagu zlatice nisu provođena u susjednim zemljama zbog čega ne možemo uporediti naše rezultate. Međutim, provedena istraživanja tolerantnosti hibrida na larve u nekim zemljama ukazuju na postojanje određenih razlika između hibrida koje se mogu iskoristiti u kontroli brojnosti (I v e z i ć i sar., 2001; B a č a i sar., 2000).

S obzirom da hibrid kao faktor nije značajnije uticao na broj ulovljenih imaga u nastavku statističke obrade podataka, utvrđena je značajnost razlika sredina po godinama istraživanja (tab. 4).

Tab. 31.

Statistička značajnost razlika sredina (faktor godina)

Ns 640	2005	2004	Ns 510	2005	2004
2003	5,75	15,5**	2003	10,25**	17,75**
2004	975**		2004	7,5
Ns 444	2005	2004	Bc 6661	2005	2004
2003	U 25**	19**	2003	5,25	12**
2004	7,75**		2004	6.75
Bc 566	2005	2004	Bc 4982	2005	2004
2003	13,5**	18**	2003	13,25**	19.75**
2004	5,5		2004	6,5
Zp 704	2005	2004	Zp 578	2005	2004
2003	3	15.75**	2003	6.5	21**
2004	12,75**		2004	14.5**
Zp 434	2005	2004	Bc 274s	2005	2004
2003	7,5	21,25**	2003	41.75**	19.75**
2004	13,75**		2004	22**
Sd	2,038688
W 0.05	7,6245
W 0,01	8,7255

* značajno; ** visoko značajno

Godina, kao faktor varijabilnosti, je uticala različito kod svakog hibrida. Visoku statističku značajnost razlike sredina, u sve tri godine istraživanja, pokazali su hibridi Bc 274s i Ns 444.

Kod ostalih hibrida konstatovana je statistička značajnost između pojedinih godina. Tako kod hibrida Ns 640, Zp 704, Bc 434 i Zp 578 nije utvrđena statistički značajna razlika u brojnosti populacije između 2003. i 2005. godine. U kombinaciji 2003-2004. i 2004-2005. utvrđene razlike u brojnosti populacije su bile visoko statistički značajne.

Hibridi Bc 566, Ns 510 i Bc 4982 nisu pokazali statističku značajnost razlika između 2004. i 2005. godine. Na kraju, hibrid Bc 6661 se pokazao kao najotporniji na uticaj različitih klimatskih uslova jer je kod njega utvrđena statistička značajnost razlika samo između 2003. i 2004, što je i razumljivo s obzirom na ekstremne razlike u klimatskim prilikama tokom ove dvije godine. Analiza značajnosti razlika sredina po godinama istraživanja potvrdila je već konstatovanu činjenicu o značajnom uticaju klimatskih prilika na brojnost populacije.

Prethodno analizirani faktor uticaja hibrida na brojnost populacije ukazao je na jako mali uticaj tog faktora, izuzev hibrida šećerca. Godina, kao drugi faktor, je rezultirala značajnijim uticajem, zbog čega je neophodno analizirati i interakciju ova dva faktora čiji rezultati su predstavljeni u grafikonima 1 i 2.

Graf. 1 i 2.

Kod hibrida Ns 640 utvrđena je interakcija sa godinom koja je rezultirala statistički značajnim razlikama brojnosti populacije između 2003. i 2005., odnosno 2004. i 2005. godine. Kod hibrida Ns 510 ta značajnost nije utvrđena između 2004. i 2005. godine.

Hibrid Ns 444 interaktivno je djelovao sa godinom na stvaranje statistički značajnih razlika u sve tri godine istraživanja, za razliku od Bc 6661 kod koga je ustanovljena visoko značajna razlika samo između 2003. i 2004. godine.

Kod hibrida Bc 566 i Bc 4982 statistički značajnih razlika nije bilo između 2004. i 2005. godine dok su razlike u zadnje dvije godine, prema 2003. godini, bile visoko statistički značajne.

Interakcija kod hibrida Zp 704, Zp 578 i Zp 434 uticala je na stvaranje visoko značajnih razlika između godina, osim razlika između 2003. i 2005. godine.

U analizi rezultata uticaja hibrida na brojnost populacije konstatovana je visoko statistički značajna razlika između šećerca i svih ostalih hibrida, što se i očekivalo zbog dokazane osjetljivosti šećerca za imaga zlatice (B a č a i sar., 2006). O pomenutoj osjetljivosti šećerca nema puno dostupnih podataka, a naročito o mogućem korištenju u praktične svrhe. Veliko smanjenje šteta na uzgajanom hibridu bi se postiglo sjetvom šećerca po rubovima parcela i eventualno par traka u sredini ako je riječ o većim površinama. Bitno je samo podesiti rokove sjetve da svilanje bude u isto vrijeme i u vrijeme maksimalne aktivnosti imaga. Ovi dijelovi parcela bi se mogli i tretirati u slučaju veće brojnosti da bi se smanjile štete od larvi naredne godine.

Kada je uključena i godina kao faktor, dobijeno je mnogo više značajnih razlika sredina, ali ne u nekom pravilnom rasporedu po godinama. Razlog je upravo interakcija godine sa hibridom, koja se ogledala u manje ili više povoljnim uslovima za aktivnost imaga u pojedinim hibridima, ovisno od godine kao faktora. S obzirom da su hibridi bili iz različitih grupa zrenja razumljivo je i da su različito reagovali na promjenjive klimatske prilike u godinama istraživanja.

Zaključak

Na osnovu provedenog istraživanja može se konstatovati da hibridi varijeteta zubana u klimatskim uslovima Bosne i Hercegovine nemaju značajnijeg uticaja na povećanje brojnosti. Izuzetak su hibridi šećerca. Međutim, površine pod šećercom u Bosni i Hercegovini su previše male da bi značajnije doprinijele povećanju brojnosti.

Kao zaključak, može se konstatovati da osjetljivost hibrida na napad imaga zlatice kukuruza u našim uslovima nema većeg značaja ako se ne kombinuje sa grupom zrenja i rokom sjetve. Cilj bi bio izabrati odgovarajuću kombinaciju hibrida i roka sjetve (Karić isar., 2008) da se izbjegne osjetljiva faza svilanja sa maksimalnom aktivnošću imaga.

U pogledu osjetljivosti šećerca može se zaključiti da je on idealna lovna biljka za imaga zlatice i kao takav se može iskoristiti za smanjenje šteta na uzgajanom hibridu.

Literatura

Bača, F. (1993): New member of the harmful entomofauna of Yugoslavia Diabrotica virgifera virgifera Le Conte (Coleoptera, Chrysomelidae). IWGO Newsletter 12:21.
Bača, F., Videnović, Ž., Erski, P., Stanković, R i Dobriković, D. (2000): Značaj vremena setve i izbora hibrida u smanjenju napada kukuruzne zlatice. Biljni lekar, Vol. XXVIII (2-3), 108-112
Bača, F., Plančak, J., Tancik, J., Cagan, L. i Princzinger, G. (2002): Attractiveness of sweet and super sweet maize hybrids to beetles of WCR, Diabrotica virgifera virgifera Le Conte, in the late sowing, in 2002. IX IWGO Diabrotica Subgroup Meeting and VIII EPPO and hoc Panel, November 2-5, 2002, Belgrade, Abstract No. 69.
Bača, F., Tancik, J., Plancak, J., Cagan, L. i Toth, M. (2006): Attractiveness of sweet maize hybrids to WCR (Diabrotica virgifera virgifera) beetles in the late sowing 2005. XXII IWGO Conference, November, 5-8, Wiena, Austria, Abstract No. 73.
Branson, T. F. and Krysan, J. L. (1981): Feeding and oviposition behavior and life cycle strategies of Diabrotica: An evolutionary view with implications for pest management. Environmental Entomology, Vol., 10, 826-831.
Edwards, C.R., Gerber, C.K., Bledsoe, L. W. (1999): Establishing an Economic Treshold for the Adult of the Western Corn Rootworm variant. 4th FAO/TCP
Meeting, 5th EPPO ad hoc Panel and the 6th International IWGO-Workshop on Diabrotica virgifera virgifera LeConte, November 4-5, 1999, Paris, France, Abstract No. 32.
Ivezić, M., Tollefson, J. J., Raspudić, E., Hibbard, B. E. i Brkić, I. (2001): Evaluation of Croatian corn hybrids for tolerance to Corn Rootworm (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte) larval feeding. XXII IWGO Conference, 8th Diabrotica Subgroup Meeting, October 27-November 3, 2001, Venice, Italy, Proceedings book, 205-213.
Jarebica, Dž. i Kurtović, M. (1997): Oplemenjivanje voćaka i vinove loze-opšti dio. Univerzitetski udžbenik, Sarajevo.
Jeftić, R., Milošević, R., Šuput, M., Mustapić, Z., Uzunovski, M., Klimov, S., Đorđevski, J., Španring, J., Miletić, N. i Gotlin, J. (1989): Posebno ratarstvo, II deo. IRO Naučna knjiga, Beograd.
Karić, N., Festić, H., Haseljić, S. i Majdančić, M. (2008): Uticaj roka sjetve kukuruza na brojnost populacije zlatice kukuruza (Diabrotica virgifera virgifera Le Conte). Radovi Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta, br. 59/1, str. 123-133, Sarajevo.
Krysan, J. L. i Branson, T. F. (1983): Biology, ecology and distribution of Diabrotica, In: Proceedings of the International Maize Virus Disease Colloqium and Workshop, 2.-6. August, 1982, 144-150.
Levine, E. i Oloumi-Sadeghi, H. (1991): Management of Diabroticite Rootworms in Corn. Annual Reviews of Entomology, Vol. 36, 229-255.
Sutter, G. R. i D. R. Lance (1991): New Strategies for Reducing Insecticide Use in the Corn Belt. “Sustainable Agriculture Field Research and Education”, 231-249.
100