Reklama

CONTROL OF THRIPS (Thrips tabaci L.)

Originalan naučni rad – Original scientific paper

Rezime

Proizvodnja duhana je uslovljena mnogobrojnim činiocima, od koji značajno mjesto pripada štetnicima i patogenima. Jedan od štetnika, koji uzrokuje direktna i indirektna oštećenja duhana, je trips duhana (Thrips tabaci L.). Hemijske mjere zaštite i suzbijanja od ovog štetnika su najčešće primjenjivane i daju najbolje rezultate. Danas se u zaštiti najviše koriste preparati iz skupine organofosfornih jedinjenja, piretroida i neonikotinoida. Cilj ovog rada je bio ispitati efikasnosti četiri insekticida u suzbijanju tripsa, koji su primijenjeni na genotipu Virdžinija DH17.

Za potrebe ispitivanja ogled je bio postavljen u pet modaliteta (blok sistem sa 20 biljaka/modalitetu). Na četiri modaliteta izvršena je aplikacija, dok je peti bio kontrolni. Rezultati su prikazani kroz prosječnu brojnost tripsa, nakon dvije serije tretiranja u jednom vegetacijskom periodu, tokom dvije godine istraživanja. Istraživanje je pokazalo da su preparati na bazi imidakloprida i acetamipirida (poslije oba tretiranja) bili najefikasniji u suzbijanju tripsa duhana. S druge strane, najslabiju efikasnost je imao preparat čija je aktivna materija dimetoata.

Ključne riječi: Trips duhana, insekticidi, suzbijanje, Virdžinija DH17

Summary

The tobacco production depends on many factors, mostly on pests and pathogens. Thrips tabaci is the pest that causes direct and indirect damage of tobacco. Chemical measures for Thrips tabaci control are the most used ones and with best results. Nowadays, the most used preparations in plant protection are the ones with phosphoorganic compounds, pyrethroides and neonicotinoides. The aim of this research was to investigate four different insecticides in thrips control, applied on the Virginia DH17 genotype. The experiments were set in a block system of 20 plants on each of five modes. Four modes were treated with different insecticides, and the fifth one was referential. Results are shown as the average number of Thrips tabaci, after two series of treatment in one period of vegetation during two years of the research.

The research showed that insecticides which contain imidacloprid and acetampirid as active component, were the most effective in pest control. On the other side, insecticides with the lowest efficiency was the one containing dimethoate as active component.

Key words: Thrips tabaci, insecticide, control, Virginia DH17

Uvod

Od ukupno obradivih površina Bosne i Hercegovine pod duhanom se nalazi 0,10-0,12%. Udio duhana na proizvodnom području Orašja i Gradačca iznosi 6-7% u obradivim površinama, a nekad je njegov udio u Hercegovini iznosio 20% (B e lj o i sar., 2002). Povećano učešće krupnolisnih duhana genotipova Virdžinija i Berlej u odnosu na orijentalne i poluorijentalne genotipove, zahtijevalo je i uvođene novih tehnologija proizvodnje. Najveći dio površina u Bosni i Hercegovini zasađenih ovim genotipovima se nalazi u Posavini. Obzirom da je duhan vrlo osjetljiv na razne uzročnike bolesti i štetočine primjena zaštitnih mjera u njegovoj proizvodnji ima važnu ulogu.

Thrips tabaci (Lind.) je štetočina duhana koja je predmet mnogih naučnoistraživačkih radova sa različitom problematikom. Većina se odnosi na utvrđivanje prisustva štetočine, njegove vektorske uloge patogena, kao i iznalaženje najpogodnijih mjera njegovog suzbijanja, uključivši i biološke mjere.

Trips duhana je porijeklom evropska (mediteranska) vrsta, kojoj posebno odgovaraju topla kontinentalna područja (A n d j u s i T r d a n, 2005). Polifagna je vrsta koja napada više od 150 gajenih i biljaka spontane flore. Prema najnovijim istraživanjima od 149 vrsta iz reda Thysanoptera, trips duhana predstavlja najznačajniju koje su do sada ustanovljene na području Srbije i Slovenije (T r d a n i sar., 2003). U našoj zemlji predstavlja stalnu štetočinu na duhaništima u Podrinju, posebno u Posavini i Hercegovini. U našim uslovima razvija 3-4 generacije (B a t i n i c a i B e š, 1988).

Cilj istraživanja

Klasična proizvodnja duhana među proizvođačima ima dugu tradiciju, a time i primjena hemijskih mjera zaštite. Međutim, upotreba pesticida u poljoprivredi ima za posljedicu razne poremećaje u prirodi. Perzistentni ostaci pojedinih preparata u tlu, vodi i hrani su glavni razlog što su neki preparati povučeni iz upotrebe. Jedan od takvih preparata je i metilbromid koji se duži niz godina koristio u sterilizaciji zemljišta namijenjenog za sjetvu duhana u plastenicima. Hidroponski način dobijanja sadnog materijala u zaštićenom prostoru danas je najvećim dijelom zamijenio klasičnu proizvodnju rasada duhana. Prednosti ovog način je smanjena mogućnost utjecaja štetnih organizama preko zemljišta i bolja regulacija usvajanja hraniva od strane biljke. Osjetljivost duhana zahtijeva primjenu zaštitnih mjera u njegovoj proizvodnji. Jedna od štetočina koja se često javljana na duhanu je Thrips tabaci (Lind). Ova štetočina svojom ishranom izaziva direktna oštećenja na biljkama odnosno vektor je i virusnih oboljenja, među kojima je najznačajniji Tomato Spoted Wilt Virus (TSWV). Uzevši u obzir postojanje velikog broja genotipova duhana, njihovu osjetljivost na napad tripsa duhana, kao i neminovnost primjene zaštitnih sredstava, cilj ovog rada je bio ispitati efikasnost četiri insekticida u suzbijanju tripsa duhana na genotipu Virdžinija (DH17).

Materijal i metod rada

Istraživanja su provedena u 2007. i 2008. godine, na području sela Slatina (Šamac), u proizvodnom zasadu individualnog proizvođača. Rasad genotipa Virdžinija (DH17) je proizveden u Gradačcu, u sklopu plastenika d.d. „Duhan“ Gradačac. Da bi se ispitala efikasnost djelovanja pojedinih insekticida na tripsa duhana u dvogodišnjem ogledu su korišteni sljedeći preparati:

Mospilan (0,03%)
Karate (0,04%)
Confidor (0,1%)
Perfection (0,1%)

Sadnja duhana je obavljena 12. maja u obje godine istraživanja. Genotip Virdžinija DH17 je bio zasađen u blok sistemu sa 20 biljaka po modalitetu. Razmak biljaka unutar svakog modaliteta bio je (70x90cm) sa rastojanjem između modaliteta 2,5 m. Ukupno je bilo pet modaliteta, od čega je na četiri izvršena aplikacija insekticida, dok je peti bio kontrolni. Aplikacija insekticidima izvršena je dva puta tokom vegetacije u obje godine istraživanja. Ukupno je bilo sedam pregleda u svakoj godini istraživanja, koji su obavljeni u istim terminima, što je predstavljeno Tabelom 1.

Tabela 1.

Termini pregleda u 2007. i 2008. godini
Pregledi biljaka vrijeme pregleda
1 prije aplikacije insekticida
2 5 dana nakon prve aplikacije
3 15 dana nakon prve aplikacije
4 12 dana nakon drage aplikacije
5 38 dana nakon drage aplikacije
6 48 dana nakon drage aplikacije
7 63 dana nakon drage aplikacije

Metodika postavljanja ogleda, lokalitet, broj tretiranja insekticidima i koncentracija preparata su bili isti u 2007. i 2008. godini istraživanja.

Rezultati istraživanja

Prosječna brojnost tripsa duhana obavljena po terminima pregleda, prije odnosno nakon prve i druge aplikacije insekticidima, prikazana je Tabelom 2.

Tabela 2.

Prosječna brojnost populacije tripsa po terminima pregleda
Termini pregleda Kontrola Mosptlan Confidor Kaaiate Perfecnon
Xsr Xsr Xsr Xsr Xsr
2007 2008 2007 2008 2007 2008 2007 2008 2007 2008
1 2,05 0.86
2 11,75 12.00 0,75 1.00 0.50 1,50 1,50 2,75 6,25 5,25
3 16.00 14.00 2.00 2,25 5,50 4,75 11.50 11,75 8,75 10,50
4 19,25 16.50 2.00 6,75 3.00 2,75 16.50 13,75 15,25 15.00
5 19,75 21.00 11.00 14.00 10,25 12,75 15.00 18,75 17.00 19,75
6 15,00 11,75 9.00 7,50 10.00 9,00 9,75 9.00 13,75 10.00
7 7,25 4,25 6.25 4,75 4,75 4,25 4,75 4.00 7.00 4,75

Prosječan broj jedinki tripsa prije aplikacije insekticida se kretao od 0,86 u 2008. godini do 2,05 u 2007. godini. Analiza varijanse je pokazala da je godina kao faktor imala statistički visoko značajan utjecaj na brojnost tripsa prije aplikacije insekticida. Prosječna brojnost tripsa 5 dana nakon prve aplikacije insekticida se kretala od 0,50 nakon aplikacije confidora u 2007. godini do 12,00 kod kontrole u 2008. godini. Test analize varijanse je urađen sa ciljem utvrđivanja utjecaja godine i primijenjenih insekticida na brojnost tripsa u ovom pregledu. Analize varijanse je pokazala da je samo faktor primijenjenog insekticida imao statistički značajan utjecaj na brojnost tripsa.

Brojnost populacije tripsa 5 dana nakon prve aplikacije

Brojnost populacije tripsa 5 dana nakon prve aplikacije

Grafikon 1.

Uvidom u rezultate predstavljene grafikonom 1 može se zaključiti da je brojnost tripsa nakon prve aplikacije kod svih insekticida bila statistički značajno manja u odnosu na kontrolu. Najefikasniji insekticid je bio mospilan, koji je uzrokovao statistički značajno manju brojnost tripsa u odnosu na perfection. Nije bilo statistički značajne razlike pri poređenju mospilana sa confidorom i karateom, obzirom na posmatrano obilježje. Prosječna brojnost tripsa 15 dana nakon prve aplikacije se kretala od 2,00 nakon aplikacije mospilana u 2007. godini do 16,00 kod kontrole u 2007. godini. Testom analize varijanse je utvrđeno da samo faktor primijenjenog insekticida ima statistički značajan utjecaj na intenzitet pojave tripsa u pomenutom terminu osmatranja. Urađen je test ispoljenih razlika sredina među prosječnim vrijednostima brojnosti tripsa, ovisno o primijenjenom insekticidu, koji je prikazan u grafikonu 2.

Brojnost populacije tripsa 15 dana nakon prve aplikacije

Brojnost populacije tripsa 15 dana nakon prve aplikacije

Grafikon 2.

Prosječna brojnost tripsa 24. juna, odnosno 12 dana poslije druge aplikacije u ovom terminu pregleda se kretala od 2,00 nakon tretmana mospilanom u 2007. godini do 19,25 kod kontrole u istoj godini. U cilju utvrđivanja utjecaja godine i primijenjenog insekticida urađena je analiza varijanse, a rezultati su pokazali da je djelovanje insekticida na brojnost tripsa bilo statistički značajno. Testiranje ispoljenih razlika sredina između pojedinih insekticida prikazano je grafikonom 3.

Prosječan broj jedinki tripsa 12 dana nakon druge aplikacije

Prosječan broj jedinki tripsa 12 dana nakon druge aplikacije

Grafikon 3.

Insekticidi mospilan i confidor su uzrokovali statistički značajno smanjenje brojnosti tripsa u odnosu na kontrolnu varijantu, dok karate i perfection nisu uzrokovali značajno smanjenje u poređenju sa kontrolom. Nije bilo značajne razlike u efikasnosti djelovanja između insekticida mospilan i confidor. Isti odnos je bio pri poređenju insekticida karate sa perfectionom.

Prosječna brojnost tripsa 38 dana nakon druge aplikacije insekticida se kretala od 10,25 nakon primjene confidora u 2007. godini do 21,00 kod kontrole u 2007. godini.

Analiza varijanse je pokazala da je pojedinačno djelovanje insekticida i godine na brojnost tripsa bilo statistički značajno. Intenzitet napada tripsa u ovom pregledu tokom 2008. godine je bio statistički značajno veći nego u 2007. godine. Urađen je test ispoljenih razlika sredina među prosječnim vrijednostima brojnosti tripsa, ovisno o primijenjenom insekticidu, i prikazan u grafikonu 4.

Brojnost populacije tripsa 38 dana nakon druge aplikacije

Brojnost populacije tripsa 38 dana nakon druge aplikacije

Grafikon 4.

Mospilan i confidor su i u ovom terminu uzrokovali statistički značajno smanjenje populacije tripsa, u odnosu na kontrolnu varijantu. Karate i perfection nisu utjecali na smanjenje brojnosti tripsa u poređenju sa kontrolom u posmatranom terminu. Nije bilo značajne razlike u efikasnosti djelovanja između mospilan i confidor. Isti odnos je bio pri poređenju karate sa perfectionom.

Prosječna brojnost tripsa 48 dana nakon druge aplikacije insekticida se kretala od 7,5 nakon aplikacije mospilana u 2008. godini do 15,00 kod kontrole u 2007. godini. Analizom varijanse je utvrđeno da je pojedinačno djelovanje insekticida i godine na brojnost tripsa bilo statistički značajno. Intenzitet napada tripsa u ovom pregledu tokom 2007. godine je bio statistički značajno veći nego u pregledu 2008. godine. Test ispoljenih razlika sredina među prosječnim vrijednostima brojnosti tripsa, ovisno o primijenjenom insekticidu je prikazan grafikonom 5.

Brojnost populacije tripsa 48 dana nakon druge aplikacije

Brojnost populacije tripsa 48 dana nakon druge aplikacije

Grafikon 5.

Insekticidi mospilan i confidor su i u ovom terminu uzrokovali statistički značajno smanjenje populacije tripsa, u odnosu na kontrolnu varijantu. Karate i perfection nisu utjecali na smanjenje brojnosti tripsa u poređenju sa kontrolom u posmatranom terminu. Nije bilo značajne razlike u efikasnosti djelovanja između mospilana i confidora. Isti odnos je bio pri poređenju karatea sa perfectionom.

Prosječna brojnost tripsa 63 dana nakon druge aplikacije se kretala od 4,0 kod karatea u 2007. godini do 7,25 kod kontrole 2007. godine. Test analize varijanse je urađen sa ciljem utvrđivanja utjecaja godine i primijenjenih insekticida na brojnost tripsa u ovom terminu mjerenja. Analiza varijanse je pokazala da je samo djelovanje godine na brojnost tripsa bilo statistički značajno. To znači da svi aplicirani insekticidi u ovom terminu nisu više bili djelotvorni na smanjenje populacije tripsa.

Na osnovu brojnosti populacije tripsa utvrđena je i statistički značajna razlika efikasnosti insekticida u obje godine istraživanja. Najsnažnija redukcija štetočine bila poslije aplikacije mospilana (acetamipirid) i confidora (imidakloprid). Perfection (dimetoat) je pokazao najslabiju efikasnost u suzbijanju štetočine što je rezultat i pojave njene rezistentnosti. Slična istraživanja proveli su Praveen i Regupathy (2003) i dobili slične rezultate, odnosno da insekticidi sa aktivnim materijama imidakloprida i tiametoksama efikasnije suzbijaju štetočinu od insekticida čija je aktivna materija dimetoat. Statistički značajne razlike u brojnosti populacije tripsa i efikasnosti insekticida u 2007. i 2008. godini ukazale su na statistički značajan utjecaj uslova sredine. Različiti uslovi razvoja duhana (temperatura, padavine, gnojidba, navodnjavanje i period sadnje) mogu doprinijeti efektu apliciranog insekticida i brojnosti populacije insekata na usjevu duhana. Dobiveni rezultati o utjecaju godine na brojnost populacije tripsa su suglasni rezultatima D e l i g e o r g i d i s i sar. (2007).

Zaključak

Na osnovu dvogodišnjih istraživanja i analize dobivenih rezultata može se zaključiti sljedeće:
– monitoring populacije tripsa i brzo reagovanje na njeno povećanje čini prvi preduslov za uspješno suzbijanje štetočine.
– pravilan izbor i rotacija insekticida iz različitih hemijskih grupa, kao i kvalitetna primjena (sitne kapi, nanošenje i sa lica i naličja, „kupanje“ cvjetnih i lisnih pupoljaka), omogućuju efikasnije suzbijanje štetočine.
– brojnost populacije tripsa prije primjene insekticida, kao rezultat povoljnih uslova razvoja je bila veća u 2007. godini, u odnosu na isti period 2008. godine.
– poslije prve aplikacije insekticidima najefikasniji su bili mospilan i confidor u obje ogledne godine.
– mospilan i confidor su i poslije druge aplikacije bili najefikasniji, a perfection je bio najslabiji.

Literatura

Andjus Ljiljana i Trdan, S. (2005): Duvanov trips ( Thrips tabaci Lindeman), najštetnija vrsta tripsa na otvorenom polju, Biljni lekar, Novi Sad, XXXIII, (4): 395-400.
Beljo, J., Benković, F., Popović, K. (2002): Gospodarski i socijalni aspekti proizvodnje duhana u Bosni i Hercegovini, Znanstveni glasnik, Br. 12, Mostar, 45-58.
Batinica Jelva i Beš, A. (1988): Poljoprivredna entomologija za ratarski odsjek (Specijalni dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo.
Deligeorgidis, P. N., Ipsilandis, C. G., Kaltsoudas, Sidiropoulose, G., Deligeorgidis, P. N., Vaiopoulou, M., Varidiabasis, A. (2007): Chemical Control of Thrips tabaci, Epitrix hirtipennis and Myzus persicae in Tobacco Fields in Northern Greece. Journal of Entomology 4 (6): 463-468.
Praveen, P. M. i Regupathy, A. (2003): Insecticide resistance in field populations of cotton thrips (Thrips tabaci Lindeman) in major cotton growing regions of Tamil Nadu. Pesticide Research Journal. 15 (2): 197-200.
Trdan, S., Andjus Ljiljana i Srassen, R. (2003): Chronology of thripsological activies and comparison of check-list on Thysanoptera in Slovenia and FR Yugoslavia. Acta Entomologica Slovenca, 11, 1: 61-70.