• Autor
    Članci
  • Član 67

    Zdravko,

    Imam pitanje u vezi literature. Kako se navodi literatura za knjigu?

    Glavni urednik

    Pravila pisanja diplomskog rada

    U pisanju pomogli:
    dipl. ing. Aleksandar Novaković
    dipl. ing. Milica Krčmar
    dipl. ing. Marko Gašović

    Pravopis
    1. Rad se ne piše u prvom licu ili u množini, već u trećem licu:
    a. ispravno: Važno je napomenuti da….. Uočava se… Važno je napomenuti….
    b. metodološki neispravno: Zaključila sam…. Smatram…Rekao bih da…
    2. Pasus ili poglavlje nikada ne počinje grafikom ili slikom.
    3. Poželjno je da između dva naslova (glavnog i podnaslova) stoji tekst.
    4. Uvek je poželjno novo poglavlje početi sa jednom ili dve uvodne rečenice.
    5. Latinski nazivi pišu se sa Italic. Npr. Lactococcus lactis spp. cremoris. Dakle, spp. se ne piše Italic. Još primera: Phaseolus Vulgraris L.
    6. Voditi računa da se između reči ne pojavljuje više od jednog razmaka.
    7. Pre znakova interpunkcije (tačka, zapeta, dve tačke, tačka-zarez, upitnik, uzvičnik) se ne stavlja razmak, već nakon njih.
    Pravilno: Danas je, međutim, jasno da ishrana predstavlja jedan od najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje.
    Nepravilno: Danas je , međutim ,jasno da ishrana predstavlja jedan od najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje .

    8. Ukoliko numerički podatak sadrži znakove zarez ili tačku ne stavlja se razmak ni ispred ni iza znaka.
    9. Između brojne vrednosti i merne jedinice se piše razmak.
    10. Jedino se merne jedinice %, ‰ i oC uvek pišu uz brojčanu vrednost bez razmaka
    11. Kod decimalnih brojeva kucati zapetu, a ne tačku.
    Pravilno: 35,5oC, 35,5 km,
    Nepravilno: 35, 5, 35,5km, 35.5

    12. Jednocifreni brojevi bez decimala (1-9) pišu se slovima, osim u tabelama i grafikonima.
    13. Sva strana imena i nazive pisati na srpskom (onako kako izgovaramo), a samo kod prvog pomena navesti u zagradi original. Npr. pišemo Njujork, a ne New York, ili Beč, a ne Wiena. Ovo je slabo definisano srpskim pravopisom. Pišite kako želite 
    14. Rečenica ne može početi brojem (godina ili neka numerička vrednost).
    15. Kada neku skraćenicu pišete prvi put u zagradi navedite i puni naziv.
    16. Ne stavljati zapete u rečenici na kojima im nije mesto.
    17. Ako se godina navodi u zagradi, iza nje se ne kuca tačka, na primer: (2007). U svim ostalim situacijama tačka se kuca iza godine bez razmaka.
    18. Iza rimskih brojeva se ne stavlja tačka.
    19. Stare jedinice mere pretvarati u SI jedinice.
    20. Ako se apsolutne vrednosti izražavaju dvocifrenim ili višecifrenim brojevima dovoljno je da se prikazuju sa jednom decimalom, a najviše sa dve. Ako su to gramske, miligramske ili još niže vrednosti potrebno je da se prikažu sa tri ili četiri decimale.
    21. Ako su ispitivane stvarne vrednosti iskazane celim brojevima i srednje vrednosti treba prikazati u celim brojevima.
    22. Treba izbegavati suviše čestu upotrebu stranih reči, pogotovu ako postoji odgovarajuća naša reč.
    23. Pisati što jednostavnije i jasnije.

    Prvu verziju diplomskog rada doneti u elektronskoj verziji asistentima.
    Potrebna procedura pri prijavljivanju rada….

    Paragraf
    Tekst se piše u fontu New Times Roman i veličine fonta 12 pts. Paragraf treba da bude formatiran sa Justify.

    Paragrafi se ne smeju razdvajati pošto se uvlači privi red paragrafa.

    Pravilno:
    Postoji veliki broj sorti paprika koje se razlikuju po boji, obliku, veličini, aromi, stepenu ljutine itd. Plod paprika se prvenstveno konzumira kao sveže povrće, ili osušen kao začin, ali je opseg primene veoma širok (prehrambena, farmaceutska, kozmetička industrija).
    Značajno mesto u proizvodnji ima industrijska paprika, namenjena proizvodnji mlevene začinske paprike koja se dobija sušenjem i mlevenjem posebnih sorti crvene paprike.
    Boja mlevene začinske paprike je njeno osnovno merilo kvaliteta. Može se sagledati sa tri različita aspekta: kao površinska boja, ekstrahovana boja i profil karotenoida (kvalitativni i kvantitativni sastav). Površinska boja je merilo vizuelnog opažanja boje od strane posmatrača, dok je ekstrahovana boja merilo ukupnog sadržaja pigmenata i važan je pokazatelj kvaliteta.

    Nepravilno:
    Postoji veliki broj sorti paprika koje se razlikuju po boji, obliku, veličini, aromi, stepenu ljutine itd. Plod paprika se prvenstveno konzumira kao sveže povrće, ili osušen kao začin, ali je opseg primene veoma širok (prehrambena, farmaceutska, kozmetička industrija).

    Značajno mesto u proizvodnji ima industrijska paprika, namenjena proizvodnji mlevene začinske paprike koja se dobija sušenjem i mlevenjem posebnih sorti crvene paprike.

    Boja mlevene začinske paprike je njeno osnovno merilo kvaliteta. Može se sagledati sa tri različita aspekta: kao površinska boja, ekstrahovana boja i profil karotenoida (kvalitativni i kvantitativni sastav). Površinska boja je merilo vizuelnog opažanja boje od strane posmatrača, dok je ekstrahovana boja merilo ukupnog sadržaja pigmenata i važan je pokazatelj kvaliteta.

    Tabele

    1. Naziv tabele piše se iznad tabele i centrira se. Šablon koji ste dobili ovo sam radi.
    2. Svaka tabela i grafikon moraju imati izvor ako nisu Vaše autorsko delo. U zagradi se navodi samo prezime autora i godina npr. (Charlebois, 2007).
    3. U tabelama i grafikonima se obavezno unosi oznaka za mernu jedinicu čija se vrednost prikazuje.
    4. Tabela ne sme da bude presečena (jedan deo tabele na jednoj, a drugi na drugoj strani). Osim u slučaju da je tabela veća od stranice.
    5. Tekstualni podaci u tabelama i grafikonima moraju biti napisani na istom fontu kao i osnovni tekst i veličine fonta 11pt (New Times Roman).

    Slike

    1. Naziv slike piše se ispod slike i centrira se. Šablon koji ste dobili ovo sam radi.
    2. Slika se mora pomenuti u tekstu.
    3. Svaka slika mora imati izvor ako nije Vaše autorsko delo.

    Nabrajenja

    1. Mogu se koristiti istovremeno i brojevi i crtice ako imamo podnabrajanje.
    2. Pri nabrajanju posle dvotačke se ne piše veliko slovo. Na kraju teze se stavlja zapeta ili tačka zapeta; na kraju nabrajanja se stavlja tačka.

    Pravilno

    Zajedno sa proteinima i lipidima, ugljeni hidrati se ubrajaju u osnovne nutrijente-hranjive materije, koje su neophodne za normalan rast, razvoj i funkcionisanje organizma. U organizmu čoveka ugljeni hidrati i lipidi predstavljaju glavni izvor energije. Oksidacijom 1g ugljenih hidrata u organizmu oslobađa se 0,017 MJ (4,1kcal).
    Ugljeni hidrati se dele na:
    – monosaharide, „prosti šećeri“,
    – oligisaharide, „složeni šećeri“,
    – polisaharide, makromolekulski šećeri i
    – glikozide.

    ili

    Ukupna DV se mogu podeliti u dve frakcije od kojih je jedna rastvorljiva u vodi na temperaturi od 100°C i pri pH 6-7, a druga je u vodi nerastvorljiva (Meuser, 2001).
    DV se mogu podeliti i na tri grupe (www.wikipedia.com):
    1) rRastvorljiva DV (pektini, gume, mucillages, i neke hemiceluloze),
    2) nerastvorljiva DV (celuloza, hemiceluloza, lignin),
    3) rezistentni skrob.

    Literatura

    Navođenje literature u tekstu:
    1. Literatura se mora navoditi u tekstu. Sva literatura koja je navedena u tekstu mora biti navedena i u poglavlju 6. Literatura. Poželjno je da se literatura piše već pri pisanju rada jer kasnije je teško pronaći šta je iz kojeg rada preuzeto.
    2. Ako je deo teksta preuzet (prepričan) iz određene knjige, časopisa ili internet strane nakon pomenutog teksta se na kraju poslednje rečenice navodi u zagradi prezime autora i godina izdavanja, odnosno internet adresa. U zavisnosti od broja autora knjige navodi se na sledeći način:
    a. jedan autor – npr. (Piletić, 1999)
    b. dva autora – npr. (Piletić i Milić, 2004)
    c. više autora – npr. (Piletić i sar., 2002)
    d. internet adresa – npr. (https://www.tehnologijahrane.com)
    3. Tačka se u bilo kojoj verziji navođenja teksta piše iza zagrade sa citiranom literaturom, a nikako nakon teksta pre zagrade.
    4. Kada se citira nečiji tekst (bukvalno prepiše) navodi se i broj strane knjige sa koje je tekst prepisan.
    5. Kada se od istog autora koristi više radova objavljenih iste godine, iza godine u navodu literature u tekstu i u spisku literature na kraju rada uz godinu se pišu slova abecede.
    6. Literatura se u tekstu i u spisku literature navodi na pismu originala.

    Sadržaj rada

    Uvod
    U uvodu se iznosi ideja zadatka i cilj rada. Uvod treba da sadrži:
    • ukratko o materijalu koji je ispitivan,
    • oblast ispitivanja (šta se ispituje),
    • probleme koji se javljaju u toj oblasti nauke,
    • cilj rada (kako riješiti probleme),
    • metod (samo nazive metoda, ne i postupak).
    Uvod ne treba da bude duži od jedne strane i najbolje ga je napisati tek kad se napiše čitav rad.
    Pregled literature
    Potrebno je u ovom poglavlju objasniti teorijsku osnovu čitaocu i komisiji, jer komisija ne mora nužno dobro vladati oblašću. Čitaoca treba pripremiti za eksperimentalni deo rada.
    Materijal i metodi rada
    Ovde treba prikazati materijal koji je obrađivan. Potrebno je navesti tačne nazive svih korišćenih materijala i od koga su nabavljeni (navesti tačnu sortu i čija je selekcija).

    Opšte poznate metode koje su korišćene pri radu potrebno je samo navesti. Ako su korišćene i neke manje poznate metode potrebno ih je ukratko opisati.
    Rezultati i diskusija
    Rezultate prikazati i tabelarno i grafički. Poželjno je da rezultati budu i statistički obrađeni.

    U diskusiji se iznosi odnos sopstvenih istraživanja prema istraživanjima drugih. Razmatraju se rešenje do kojih se došlo i iznosi moguća primena dobijenih rezultata.
    Zaključak
    Zaključak trena izneti taksativno, u nekoliko teza, i oslanjati se samo na svoj rad, ne i na opštu literaturu iz te oblasti.
    • Kratko ponavljanje rada sa glavnim rezultatima.
    • Ocena postignutog cilja.
    • Dati svoje predloge za dalje radove (nije obavezno, ali je korisno).
    Zaključak treba napisati na 1 strani.
    Literatura
    Svi autori radova na koje se pozivalo u tekstu moraju biti nabrojani, po abecednom redu, u navodu literature. U tekstu se piše Petrović i sar. u zagradi, ali u navodu literature se moraju navesti svi saradnici.

    Svi navodi napisani u spisku literature moraju biti pomenuti i u tekstu.

    Spisak korišćene literature i drugih tekstualnih / grafičkih izvora na kraju rada (posebno poglavlje) se navode na sledeći način:

    a. knjiga [autor: naziv knjige, izdavač, grad (godina izdavanja)];
    Vračar Lj.: Priručnik za kontrolu kvaliteta svežeg i prerađenog voća, povrća i pečurki i osvežavajućih bezalkoholnih pića, Tehno1oški fakultet, Novi Sad (2001)

    b. časopis [autor: naziv teksta, naziv časopisa, broj časopisa (godina izdavanja)];
    Anderson, J. W., Smith, B. M., Washnock, C.S.: Cardiovascular and renal benefits of dry bean and soybean intake, The American Journal of Clinical Nutrition, 70 (1999)

    c. zbornici radova [autor: naziv teksta, naziv skupa, organizator skupa, mesto održavanja (godina)];
    Carić, M.: Mlečna mast: Modifikacije i primena, Zbornik radova V Međunarodni simpozijum «Savremeni trendovi u industriji mlijeka», Kopaonik, (1990).

    d. teza [doktorska disertacija (diplomski rad): autor: naslov rada, univerzitet, godina]
    Diplomski rad: Milica Krčmar: Određivanje fitinske kiseline u različitim sortama pasulja, Univerzitet u Novom Sadu, 2008.
    e. patent [autor: broj patenta, ime firme koja stoji iza patenta, (godina)]

    f. internet adrese se navode na kraju i potrebno je navesti tačno stranicu sajta (ceo link) sa koje su uzeti podaci (u tekstu se navodi samo ime sajta)
    https://www.tehnologijahrane.com/analiza-hrane/efekti-djelovanja-startera

    Osnovni cilj pri navođenju literature je da se da dovoljno podataka da čitalac može lako da pronađe literaturni navod.

    Prezentacija

    Prezentacija treba da bude samo podsetnik.
    Minimalistički stil. Pisati samo teze, ne čitave rečenice i to što kraće.
    U nazivima tabela ostaviti autore, numerisati tabele i slike „Tabela 1“ itd.
    Teorijski deo ne sme biti predug. Akcenat staviti na rezultate rada.

Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.