Autor: Celine Duroc
U februaru 2011. ISAAA (International Service for the Acquisition of Agri-biotech Applications) je objavila statistiku obradivih površina pod GMO u svetu. U 2010. godini u 29 zemalja na svim kontinentima na 148 miliona hektara porast površina pod GMO usevima bio je 10% u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabruje da Evropa sa svojih 91.500 ha obradive površine, sa samo 2 odobrene GMO kulture (kukuruz MON810 i krompir AMFLORA) beleži pad u odnosu na 2009. godinu.
Prošle godine je 15,4 miliona poljoprivrednika u 29 različitih zemalja uzgajalo GMO kulture. Ti usevi su tako sve više prihvaćene u svetu i to naročito u zemljama u razvoju. Sa uvećanjem poljoprivrednih površina od 19%, Brazil (25,4 miliona hektara) ostaje na drugom mestu po najvećoj proizvodnji GMO iza SAD-a (66,8 miliona hektara). Takođe, treba pomenuti i uvećanje od 126 % obradivih površina u Burkini Faso gde 80.000 zemljoradnika obradjuje 260.000 ha GMO.
Što se tiče glavnih kultura, u 2010. godini 29% kukuruza je bilo zasejano kao GMO (na ukupno 158 miliona hektara) nasuprot 26% u 2009. godini. U odnosu na ostale kontinente samo u Evropi postoje značajni otpori gajenju GMO biljaka. To pitanje je u centru mnogih debata a površine pod GMO beleže pad. Tako u 2010. godini, površina pod GMO u Evropi se ustalila na oko 91.500 hektara i skoncentrisana je na više od 80% u Španiji i to sa kukuruzom MON810 otpornim na insekte reda Ostrinia nubilalis i Sesamia nonagrioides. Bugarska se pridružila početkom februara 2011. godine zemljama koje su zabranile uzgajanje MON810 (Francuska, Nemačka, Mađarska, Luksemburg, Grčka i Austrija). Nemačka i Švedska su imale mogućnost gajenja krompira Amflora, i gajile su GMO u 2010. godini nasuprot 2011. godini, ali na veoma limitiranim površinama.