Procjenjuje se da će zemlje Europske unije izgubiti 12 milijardi eura zbog embarga na prehrambene proizvode koji je Rusija uvela kao odgovor na sankcije EU.
Zabrana uvoza odnosi se i na niz proizvoda iz SAD-a, Kanade, Norveške i Australije. Japan se nije našao na crnoj listi iako je također uveo sankcije Rusiji. Postoji mogućnost da će neki strani izvoznici pronaći način da robu distribuiraju usprkos sankcijama. Osim toga, Rusija će se osloniti na domaću proizvodnju i preorijentirati se na uvoz iz Južne Amerike i Azije, piše Ruski vjesnik.
Zbog embarga sve spomenute zemlje će izgubiti jedno od perspektivnih tržišta. Posljedice embarga osjetit će i građani Rusije.
Embargo će biti na snazi godinu dana. U tom periodu zabranjen je uvoz svih vrsta goveđeg i svinjskog mesa, životinja i životinjskih proizvoda, suhomesnatih proizvoda i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda, uključujući i sireve, ribe, povrće i voće, tartufe i orašaste plodove.
Ruski embargo najviše će pogoditi zemlje EU jer su one glavni izvoznici prehrambenih proizvoda na rusko tržište. Prema podacima Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), Rusija iz Europe uvozi 31,5% mesa, 42,6% mliječnih proizvoda i 32% voća i povrća.
“Procjenjuje se da EU može izgubiti čak 12 milijardi eura jer prehrambeni proizvodi čine oko 10% našeg cjelokupnog izvoza u Rusiju“, rekao je šef delegacije Europske unije u Moskvi Vygaudas Ušackas u intervjuu na radio stanici Govori Moskva.
Ušackas napominje da je to okvirna procjena, bez analize konkretnih proizvoda čiji je uvoz zabranjen. Stručnjaci podsjećaju da rusko tržište dosta zavisi od uvozne robe. Prema podacima Federalne carinske službe (FTS) RF, tijekom 2013. u RF je uvezeno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 43,1 milijarde dolara. Prema podacima Instituta za kompleksna strateška istraživanja (IKSI), RF iz inozemstva uvozi 70% voća i bobičastih plodova i oko 50% sireva i mlijeka u prahu.
Posljedice embarga prije svega će osjetiti Letonija, Litva, Poljska i Finska kao veliki izvoznici prehrambenih proizvoda na rusko tržište. Na primjer, Finska je na rusko tržište isporučivala 77% izvoznog sira, preko 70% maslaca i 47% smrznute ribe. Rusiji je namijenjeno i 43% ukupnog izvoza suhomesnatih proizvoda iz Letonije i Litve. Poljska i Litva su više od polovice voća i povrća namijenjenog izvozu slale na tržište RF.
U slučaju Njemačke, Italije, Velike Britanije i Španjolske ruske sankcije će utjecati samo na izvoz pojedinih proizvoda, smatraju stručnjaci Instituta za kompleksna strateška istraživanja. Recimo, Španjolska u Rusiju izvozi 9%, a Italija 6% svog smrznutog goveđeg mesa. Njemačka na rusko tržište isporučuje 6% izvoznog svinjskog mesa i suhog voća (statistika IKSI). Kada je riječ o SAD-u, Kanadi i Australiji, Rusija iz ovih zemalja uvozi meso, ribu, povrće i tartufe, ali u znatno manjim količinama. Prema podacima FTS RF za 2013. godinu, životinjsko meso uvezeno iz SAD-a činilo je svega 5,3% ukupnog ruskog uvoza mesa i mesnih proizvoda. Količina životinjskog mesa izvezenog na rusko tržište čini 6% ukupne izvozne kvote SAD-a.
Zbog embarga sve spomenute zemlje će izgubiti jedno od perspektivnih tržišta. Posljedice embarga osjetit će i građani Rusije. Pozivajući se na izvore u vladi RF, list Kommersant objašnjava logiku i rokove uvedenih sankcija. Pretpostavlja se da će Rusija u narednih nekoliko mjeseci moći osigurati stabilno snabdijevanje tržišta domaćim prehrambenim proizvodima. Tome će pomoći i poticanje kupnje domaćih proizvoda umjesto uvoznih koje spominju u vladi. Rusija također očekuje da će Svjetska trgovinska organizacija (WTO) ukinuti neka od ranije uvedenih ograničenja jer RF namjerava poštivati odluke njene arbitraže. Trgovinski sporovi će ruskim poljoprivrednicima dati vremena da popune praznine na domaćem i probiju se na nova slobodna strana tržišta.
Međutim, stručnjaci procjenjuju da RF neće moći dovoljno brzo povećati domaću proizvodnju i da će zato morati potražiti nove strane dobavljače. “Nedostatak uvoznih prehrambenih proizvoda Rusija neće moći momentalno nadoknaditi domaćim namirnicama. Uz pravilnu državnu politiku, za godinu dana tek 15 do 20 posto proizvoda obuhvaćenih sankcijama može biti zamijenjeno domaćim proizvodima. Dotad ih Rusija mora nabavljati iz inozemstva“, objasnio je za Ruski vjesnik profesor Aleksej Skopin, šef katedre za regionalnu ekonomiju i ekonomsku geografiju Nacionalnog istraživačkog sveučilišta Visoka škola ekonomije.
Rusija će se najvjerojatnije okrenuti partnerima iz Azije i Južne Amerike i tako proširiti postojeću ekonomsku suradnju.
“Police ruskih prodavaonica ni u kom slučaju neće biti prazne: Turska i zemlje Latinske Amerike su spremne u potpunosti nadoknaditi nedostatak prehrambenih proizvoda iz Europe. Jedini problem će biti veći troškovi transporta robe što će svakako utjecati na cijene. Osim toga, proizvodi iz spomenutih zemalja mogu biti nešto lošije kvalitete od onih iz Europe “, kaže profesor Skopin. Prema njegovom mišljenju, cijene poljoprivrednih proizvoda mogu porasti 5 do 10 posto. Oni koji sudjeluju na tržištu za Ruski vjesnik su također potvrdili da će cijene prehrambenih proizvoda porasti. Predstavnici malog poduzetništva očekuju da će zbog mogućeg privremenog deficita dobavljači podići cijene ne samo stranih nego i domaćih prehrambenih proizvoda.
Postoje i druge mogućnosti. Prehrambeni proizvodi iz Europe na rusko tržište mogu stizati preko trećih zemalja i tako ostati na policama ruskih prodavaonica. Prema riječima Dmitrija Potapenka iz Management Development Group Inc., nije isključeno da će prehrambeni proizvodi iz europskih zemalja i dalje stizati u Rusiju preko članica Carinske unije, Bjelorusije i Kazahstana, koje s Rusijom imaju bescarinsku granicu, a same ne sudjeluju u embargu na zapadne prehrambene proizvode.