Žetva pšenice počela je čak tri nedelje ranije pa stručnjaci kažu da će to, iako ne značajno, okrnjiti prinos i kvalitet roda
Klimatske promene napravile su problem i našim konkurentima Francuskoj i Nemačkoj, a u Ukrajini se predviđa čak 30 odsto manji rod pšenice, kaže agroekonomski analitičar Žarko Galetin.
Iako smo proteklih godina dostigli evropski prinos od preko pet tona pšenice po hektaru, ove godine se zbog prerane vegetacije i manje posejanih površina ne možemo nadati rezultatu od prošle godine, kada smo požnjeli tri i po miliona tona pšenice.
“Ako mogu da se izrazim metaforično, što se pšenice tiče imamo jedan prevremeni porođaj. Kada se vama skrati period vegetacije koja traje 250 do 255 dana na nekih 230, to svakako mora imati posledice. S obzirom na to da smo posejali manje površine pod pšenicom nego prošle godine, proizvodni rezultat bi mogao da bude tu negde između 2,7 i tri miliona tona”, kaže Galetin.
Iako su izvoznici izašli sa podacima da na lageru imamo milion i po tona neprodate pšenice prošlogodišnjeg roda, Galetin kaže da u Srbiji nema preciznih podataka o tome, ali da on ne veruje da nam je ostalo manje od milion tona prošlogodišnjeg zrna. Dodaje i da su izvoznici generator stabilnosti i likvidnosti celog sektora te da ih treba uvažavati.
Galetin smatra da će otkupna cena pšenice koja trenutno iznosi oko 23 dinara po kilogramu rasti, te da nam se neće desiti prošlogodišnja situacija kada je posle žetve vrednost pšenice počela da pada. “Mi smo prošle godine imali jedan apsolutni nonsens da nam je cena u žetvi praktično bila najviša cena u toku sezone. Imali smo između 23 do 23,5 dinara po kilogramu. I sa tom cenom sada mi ponovno startujemo ove godine što je vrlo interesantno. Obično u vreme žetve cena pod pritiskom velike ponude bude najniža, a u kasnim periodima dostižete neke sezonske pikove. Ja očekujem da se ove godine vratimo u onu paradigmu tržišnu koju pšenica ima, da je u vreme žetve cena najniža, a da će kasnije ta cena početi da raste”, kaže Galetin.
Klimatske promene pogodile su i naše glavne konkurente u proizvodnji žita, Francusku i Nemačku. Na ruku nam ide i situacija u rumunskoj luci Konstanca, koja je kako kaže Galetin, ponovo postala “protočni bojler” za žitarice. Kaže i to da je problem sa jeftinim ukrajinskim žitom koje je obaralo cenu evropskim proizvođačima rešen.