Život koze traje do 20 godina, a tjelesni razvoj do konca treće godine. Produktivnost ima svoju ekonomsku opravdanost općenito do 7-8 godina starosti, premda ima slučajeva da bude i znatno produžena. Najveći privredni značaj u gajenju koza ima mlijeko. Pojedini primjerci mliječnih koza u stanju su, kroz period od 10 godina mliječnosti, dati čak i 10.000 litara mlijeka. Općenito, mliječne koze daju godišnje 15-20 i više puta mlijeka nego što iznosi njihova tjelesna težina. Kozje mlijeko je veoma kvalitetna namirnica. Odlikuje se lakom probavljivašću, jer sadrži vrlo fine kapljice masti, što omogućuje da se u toku probave u želucu stvara mekan i lako probavljiv ugrušak. Pošto se kozje mlijeko odlikuje i bogatstvom vitamina i minerala, služi i kao odlična hrana za djecu (osobito zbog povoljnog sadržaja kalcija i fosfora), za starije, bolesne i rekonvalescente. Kozje mlijeko je veoma pogodno za proizvodnju kvalitetnih sireva, kao i za proizvodnju jogurta i kefira. Osim toga i meso jaradi je na visokoj cijeni. Mliječne koze daju veliko potomstvo (1,8-2,2 po kozi). U kozarskoj industriji kozja koža je vrijedna sirovina. Mnogo se cijeni u povrtlarstvu i kozji gnoj (jedna koza daje godišnje oko 400 kg gnoja).

Od važnosti je naglasiti da koze, kao i ostali preživači, zahvaljujući funkciji svog predželuca buraga, odnosno njegovoj mikroflori, imaju sposobnost, za razliku od svinja i peradi, sintetizirati sve aminokiseline (aminokiseline su sastavni dio bjelančevina). Svinjama i peradi je neophodno osigurati u hrani i određene količine bjelančevina životinjskog porijekla. Upravo je to razlog što se u budućnosti, u cilju povećanja proizvodnje životinjskih proteina, i daje najveća važnost preživačima.

U poslednjih desetak godina u nekim zemljama poboljšala su se pasminska obilježja pojedinih pasmina koza. Osobito velik napredak na polju kozarstva postigli su Francuzi, koji imaju oko 1,200.000 koza. Od ukupne količine mlijeka, 65% i više koriste za proizvodnju kvalitetnih sireva, koji se sve više izvoze.

Kod nas su se prije II svjetskog rata uzgajale mliječne koze najviše u prigradskim područjima (obično 1-2 koze po domaćinstvu). Također i iza rata susrećemo se sa mliječnim kozama, da bi kasnije nestajale. Napuštanje uzgoja mliječnih koza u domaćinstvima posljedica je preorijentacije stanovništva prema drugim ekonomskim izvorima. Tako na našem priobalnom području, na kojem se uzgajao poveci broj mliječnih koza, kada se stanovništvo preorijentiralo turizmu, došlo je do naglog pada broja koza. Osim toga, Zakon o zabrani držanja koza (1954), a kojim je bilo dozvoljeno držanje samo sanskih koza u stajskom uzgoju, tj. u zatvorenom prostoru, nije poštedio ni mliječne koze koje su se držale polustajski.

SADRŽAJ

PASMINE KOŽA
ANATOMSKE I FIZIOLOŠKE KARAKTERISTIKE KOZA
SISTEMI UZGOJA, SMEŠTAJ, HIGIJENSKE NORME I NEGA KOZA
ISHRANA KOZA
TEHNIKA UZGOJA
Izbor rasplodnjaka
Mrkanje, pripust, oplodnja
Bremenitost, jarenje
Nega i odgoj jaradi .
Uklanjanje rogova i mirisa

SELEKCIJA I POBOLJŠANJE KVALITETA
uzgoj u čistoj krvi
križanje
uzgoj u srodstvu
MLEKO
MESO
KOŽA, KOSTRIJET I GNOJ
BOLESTI KOZA

organske bolesti
zarazne bolesti
parazitarne bolesti

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">