Reklama

Grčki pjesnik i filozof Kalimah, koji je živio u 3. stoljeću prije Krista, pripovjeda kako je maslina bila stvorena jednim udarcem koplja u zemlju kojeg je zadala Atena, božica mudrosti, kao simbol mira i napretka. Biljka je bila postavljena na Akropolu kako bi štitila grad Atenu. Tko god bi srušio jednu od svetih maslina, izravnih potomaka Atenine masline, bio bi osuđen na smrt ili, kasnije, na izgon i zapljenu dobara.

Sadržaj

MASLINA: ZELENO SRCE MEDITERANA
MASLINA I MASLINIK
PODIZANJE NASADA
Priprava zemljišta – Sađenje
OBLICI UZGOJA
GODIŠNJA DOBA MASLINE
PROLJEĆE
Gnojenje – Obrađivanje zemljišta
Zahvati obrezivanja – Zaštita od paunova oka
LJETO
Navodnjavanje – Zaštita od maslinove mušice
JESEN
Obrađivanje zemljišta – Berba maslina za jelo
ZIMA
Berba – Gnojenje
PROIZVODNJA ULJA
MELJAVA MASLINA
EKSTRAKCIJA
BISTRENJE
POZNAVATI I SAČUVATI ULJE
KONZERVIRANJE
ZAČINJANJE ULJA
MASLINE NA STOLU
RJEČNIK
BIBLIOGRAFIJA

Maslina: zeleno srce Mediterana

Prve zapisane vijesti o maslini nam dolaze iz Zakonika najvećeg babilonskog kralja, Hamurabija, koji je živio između 1792. i 1750. godine prije Krista. Taj tekst – najstariji napisani zbornik zakona – sadrži 282 odredaba i jedno čitavo poglavlje posvećeno trgovini uljem.

Maslina je ipak bila poznata već u mlađem kamenom dobu, a kasnije je svaka velika mediteranska civilizacija razrađivala svoj vlastiti mit za objašnjenje izvora prvog uzgojenog drva. Najstariji ostaci maslinova drveta potječu od prije 45.000 godina, a pronađeni su u Izraelu,- u palestinskom gradu Jerihonu su mali plodovi divlje masline (divlji i bodljikav grm) bili korišteni već prije 8.000 godina. Osim toga pouzdano znamo da je prije 4.000 godina maslina bila uzgajana u Mezopotamiji i Siriji. Uzgoj masline na Starom Istoku je pouzdano dokazan u arheološkim nalazištima koja se mogu smjestiti u razdoblje 3.500 godina prije Krista.

Etruščani su ulje najviše dobivali iz samoniklih stabala maslina i koristili su ga, osim u prehrambene svrhe, i za rasvijetu i za kozmetiku. Za Rimljane je trgovina uljem, zajedno s trgovinom žitaricama, bila najvažnija trgovina u Carstvu. U to doba je postojalo više od 20 sorti uzgajanih maslina, koje su davale podrijetlo 5 različitih kategorija ulja:

  • ex albis ulivis, najcijenjenije, dobiveno iz još zelenih maslina, viridae, izvađeno iz maslina početkom zriobe;
  • maturum, proizvod zrelih maslina,
  • caducum, dobiveno iz prezrelih i na pod palih maslina,
  • cibarium, dobiveno od crvljivih maslina i očito namijenjeno robovima.

U davnini su svi stari narodi koji su obitavali na obalama istočnog Mediterana oduvijek polagali pravo na očinstvo uzgoja masline. To nas ne mora čuditi ukoliko znamo da je maslina bila izabrana skoro u rang svete biljke i s obzirom na važnost ulja u gospodarstvu tog doba i s obzirom na i posebne uporabe kojima je ulje bilo namijenjeno.

U stvari, u znak pobjede, su najvrijedniji grčki i rimljanski vođe voljeli opasati čelo maslinovom grančicom, ukrasom predodređenim za pobjednike u bitkama. Osim toga, kao simbol mira, maslina je u različitim okolnostima bila korištena i u Starom zavjetu, u kojem se pripovjeda kako je golubica iz Noeve korablje najavila izbijanje zemlje iz voda donoseći u kljunu maslinovu grančicu. Od tada kršćani, židovi i muslimani u toj biljki prepoznaju simbol ponovnog rođenja i nepretka.

Izgleda da su izvorni prostor širenja ulja bile Mala Azija i Sirija, odakle su ga Feničani, Egipćani (koji su napravili najstariji izvjestni prikaz masline na jednom muralu, koji potječe iz 1350. godine prije Krista) i njima susjedni narodi prevozili u različite predjele Mediterana, gdje je cvala njhova trgovina. S afričkih obala iskrcali su ulje na Sardiniju i u Španjolsku, dok je iz Fenicije bilo odnešeno u Tursku, na Kretu (gdje su bili pronađeni najstariji dokazi o davnašnjem obrezivanju koji potječu iz razdoblja između 3500. i 2100. godine prije Krista), u Grčku i Kartagu, od kud je stiglo sve do Portugala.

Najnoviji pronalasci koštica plodova, ostataka obrezivanja i ostataka keramičkih posuda za ulje u jonskoj sjevernoj Kalabriji stavljaju prvi uzgoj maslina u Italiji u razdoblje koje možemo smjestiti izmeđi 1200. i 1100. godine prije Krista. Na Siciliji su pronađene posude ukrašene maslinovim listovima, smještene u XIV – XIII stoljeće prije Krista. Sve to navelo je arheologe na mišljenje da su temelji uzgoja masline bili od Grka prenešeni starima Italima punih 5 stoljeća prije najstarije helenske kolonizacije apeninskog poluotoka.

Zadnja desetljeća su obilježila ekspanziju uzgoja masline na zemlje koje nikada ranije nije dostigla, kao što je Australija, Kalifornija, Novi Zeland, Južna Afrika, Kina, Vijetnam, a svjetska proizvodnja ulja je u stalnom porastu od 1900. godine, iako mediteranski prostor još uvijek drži skoro potpuni monopol (s Italijom na drugom mjestu, iza Španjolske, na ljestvici svjetskih proizvođača).

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">