Soja — jednogodišnja bjelančevinasto-uljna biljka sa značajni, i sadržajem vitamina i minerala jedno je od svetih zrna stare Kine. U današnje vrijeme ona je strateška kultura mnogih zemalja posebno SAD i spada i medu najvažnije kulturne biljke u svijetu.

Vrijednost soje poznata je našim poljoprivrednim stručnjacima, koji već pedeset godina nastoje proširiti njenu proizvodnju nazivajući je kulturom budućnosti.

U čemu je vrijednost soje? Predgovor dopušta da se neke vrijednosti soje samo spomenu. One proizlaze iz njenog izuzetno povoljnog kemijskog sastava zrna koje sadrži 35—50% proteina, 18—24% ulja, dok su ostatak ugljikohidrati, vitamini i minerali i dr.

Sojino zrno se najčešće prerađuje u dva glavna proizvoda sačmu/brašno i ulje, od kojih se dalje prave proizvodi visoke kvalitete za životinjsku i Ijudsku ishranu, te mnogi industrijski proizvodi. Osim toga soja je prikladna za izravnu Ijudsku ishranu, je razvijeno više od 150 raznih vrsta jela od soje. Proizvodi soje podloga su razvoja suvremenog stočarstva. Bjelančevine — proteine i vitamine u stočnoj hrani najbolje osigurava upravo soja. Znali smo to i ranije, pa smo soju uvozili.

Najavljivana budućnost soje kod nas postaje sadašnjost. Od svega tridesetak hiljada hektara u 1980. godini, površina je već u 1985. godini porasla na preko 115.000 ha u SFRJ. Ovaj trend se nastavlja, pa bi u narednom srednjoročnom razdoblju trebali dostići proizvodnju na razini pokrića vlastitih potreba na soji. Za takav razvoj imamo preduvjete. Znanje iz oplemenjivanja uzgoja soje danas naša zemlja već posjeduje. Uloženo je inventivnog i praktičnog rada da se do toga dođe. U razvoju zapaženo mjesto ima dr Marija Vratarić sa svojim dvadeset godišnjim radom na oplemenjivanju soje. Sa svojim timom kreirala je veliki broj sorata, od kojih je sedam priznatih novih sorata soje, prilagođenih upravo uvjetima našeg tla i klime. Ne radi se samo na oplemenjivanju, već se istovremeno izučava tehnologija, eksperimentira se s obradom tla, tehnikom sjetve, zaštite i žetve.

SADRŽAJ

1. PORIJEKLO I ŠIRENJE SOJE
2. PROIZVODNJA SOJE U SVIJETU I KOD NAS, NJEN ZNAČAJ KAO KULTURE I NAČINI KORIŠTENJA
3. BOTANIČKA KLASIFIKACIJA
4. BOTANIČKE OSOBINE
5. FAZE RAZVOJA SOJE
6. EKOLOŠKI UVJETI ZA PROIZVODNJU SOJE
7. OPLEMENJIVANJE I GENETIKA SOJE
7.1. Sorte
7.1.1. Klasifikacija sorata po grupama zriobe i svjetske kolekcije sorata
7.1.2. Sortiment kod nas

8. PROIZVODNJA SOJE U REDOVNOJ SJETVI
8.1. Agrotehnika soje
8.1.1. Važnost i mjesto soje u plodoredu
8.1.2. Obrada tla
8.1.3. Mineralna ishrana
8.1.4. Sjetveni radovi
8.1.4.1. Kvaliteta sjemena
8.1.4.2. Bakterizacija sjemena
8.1.4.3. Rokovi sjetve
8.1.4.4. Način sjetve i broj biljaka po ha
8.1.4.5. Dubina sjetve
8.1.5. Njega usjeva soje u toku vegetacije
8.1.6. Žetva soje
8.2. Mehanizacija u proizvodnji soje
8.3. Proizvodnja, sušenje i uskladištenje sjemena soje

9. MOGUĆNOST PROIZVODNJE SOJE U NAKNADNOJ I POSTRNOJ SJETVI
10. NAVODNJAVANJE SOJE U REDOVNOJ SJETVI
11. SUZBIJANJE KOROVA U SOJI
12. BOLESTI SOJE I NJIHOVO SUZBIJANJE
13. ŠTETNICI SOJE I NJIHOVO SUZBIJANJE
14. POPIS LITERATURE

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">