Jedna od najunosnijih grana poljoprivrede je bezuvjetno pčelarstvo, a osobito tamo, gdje se to racionalno obavlja. Mala pčela ne hrani samo sebe, nego svojom marljivošću sakuplja med i vosak, koji se na razne načine iskorišćuje, a mnogo doprinosi i oplođivanju voća i drugog bilja.

Sadržaj

Pčelarstvo
Matica
Pčela radilica
Trutovi
Izmjena matica
Hvatanje matice
Nazovi matice
Korist od pčelarstva
Pčelinjak
Košnice (ulišta)
Orginalna rekordna košnica
Rojenje pčela
Neprijatelji pčela
Tuđice
Pčelinje bolesti
Griža ili srdobolja
Tručež, kuga
Pomama ili vrtoglavica
Radnje pčelara
Proljetni radovi
Ljetni radovi
Jesenji radovi
Zimski radovi
Napomena svakom pčelaru početniku
Med kao hrana i lijek za djecu i odrasle
Malokrvnost ili bljedoća
Influenca i prsobolja
Kašalj
Želudačne boli
Čirovi
Difterija
Kolači pripravljeni s medom
Medna pića
Pčelinji metilj (moljac)
Pčelarski kalendar

Pčelarstvo

Svaki onaj, koji želi racionalno pčelariti, mora da ponajprije pozna pčelu i način njezina rada, tj. mora proučiti i teoriju pčelarstva.

Slika br1. Otvoren pčelinjak sa original. rekord. košnicama.

Izostavljeno iz prikaza

Naša domaća pčela posjeduje sva dobra svojstva, uzor marljivosti; pa je njezin rad svakom i poučan, a najbolji nam je dokaz, koliko se može postići zajedničkim neumornim radom.

Pčela živi u društvu, kojeg zovemo rod, njemci vele narod, a rastanjuju se u pletarama, dubovima, i sanducima, a sve zovemo “košnicama“.

U svakoj toj dobroj košnici živi 1 matica, prema godišnjoj dobi od 8—60.000 pčela radilica i par stotina trutova. Tu pčelinju zajednicu zovemo pčelac.

Pčelinje tijelo razdijeljeno je na glavu, nadgrudi i zadak. Na zadku ima žaoku, kojom se služi u obrani. Ubode li koga žaokom, tada i sama životom plati.

Slika br. 2. Košnica dubovina-

Izostavljeno iz prikaza

Slika br. 3. i 4. Prelaz prostog pčelarenja u slamnatim košnicama (pletarama) na racionalno pčelarenje sa pomičnim saćem.

Izostavljeno iz prikaza

Matica

Matica je jedina prava ženka u pčelcu, koja rasplođuje društvo, a po tom je nama svima jasno, da joj se mora i veća pažnja obratiti (posvetiti), pa nas pčele svojim načinom života na to i upućuju. Mnogi narodi je nazivlju Kraljicom. Ona je krupnija i dulja od pčele radilice, žućkasta, a zadak joj je osobito za nesenje jaja toliko dugačak, da ga krila jedva 2U pokriju. I noge su joj žute, a žaoku samo u skranjoj nuždi upotrijebljuje.

Slika br. 5. Matica 5 puta povećana.

Izostavljeno iz prikaza

Slika br. 6. Matičnjak.

Izostavljeno iz prikaza

Matica se može izleći iz svakog oplođenog jajeta, ali samo onda ako joj se njena ćelijica produlji i raširi, koju tada zovemo matičnjak. On je mnogo veći od obične ćelijice, sličan žiru, dole okrenut, dok su sve ćelijice radiličke i trutovske u vodoravnom položaju.

Da se izleže matica treba joj 16 do 17 dana. Matica se jednom u životu na zraku pari sa jednim odabranim trutom i tako se oplođuje, te neki pčelari tvrde, da nikad više ne izlazi napolje; do li za rojenja.

Plodnost njena traje 5 godina, ali prve i druge godine izleže i do 200.000 jajašca, a treće i daljnih godina sve više gubi svoju plodivost.

U zimsko doba za lijepa vremena počinje nositi jaja već u januaru. Nosi li jaja u nepravilnim razmacima, ili ako leže samo trutovska jaja, odmah je valja zamijeniti, jer to čini ili neoplođena ili stara matica, koja nije više za rasplod. Sa takvom maticom pčelac svakim danom biva slabiji, dok na posljetku sasvim ne ugine.

Slika br. 7Uzoran mali pčelinjak.

Izostavljeno iz prikaza

Opazimo li ovakve nepravilnosti u pčelcu, valja mu odmah promijeniti maticu. Pri tom postupajmo ovako: Nađi staru maticu, odstrani ju iz košnice i ubij, a istodobno u malom, za tu svrhu pripravljenom kaveziću dodajmo mladu maticu. Ovaj kavezić smjestimo između okviraca na medenom saću i držimo maticu ovako zatvorenu 24 sata. Kroz to vrijeme pčele će ju zavoliti i rado primiti, pa je po tom možemo onda i pustitiUbijanje stare matice u samom pčelcu ne smije se nikako obavljati, jer ćeš pčele u košnici jako uznemiriti, pa se počnu između sebe gristi i mrcvariti. U tom slučaju za tren oka naćeš na podu košnice dvije tri pregršti mrtvih pčela. Više slabih pčelaca valja spajati u jedan jači, jer više koristi donese jedan dobar pčelac, nego li deset i više slabih.

Razuman pčelar mora nastojati, da na svom pčelinjaku ima uvijek jednako jake pčelce, a to postiže dodavanjem ili oduzimanjem punih okviraca zaleženim jajašcima-

Nestane li matica u pčelcu na bilo koji način, a ima li friška legla, to će pčele same sebi od radiličkih čelijica načiniti matičnjak i sebi novu maticu odgojiti.

Stoga razuman pčelar treba nastojati, da na svom pčelinjaku ima uvijek zališnih matica. Najlakše se zališne matice dobiju na način, ako se 2—3 okvira sa leglom radiličkim, trutovskim te sa pčelama prenese u malu kakvu košnicu. Za nekoliko dana već će pčele odgojiti novu maticu. Ili uzmi slabe rojeve i smjesti ih isto u male košnice,-,eto ti u slučaju potrebe gotove matice.

Pčela radilica

To su one pčele, koje vrše sav posao i u košnici i okolo nje. One proizvadnju hranu za maticu, trutove i prihranjivanje legla. Njihov spolni organ nije razvijen, pa zato ne mogu ni biti oplođene. Manje su i kraće od matice, a tanje od trutova, a ima ih podijeljenih po radu tako zvanih medarica, koje nose med, pelud, vodu, izlučuju vosak; — i čuvarice, koje čuvaju stražu od neprijatelja. Najviše radilica ima u proljeću. Pčela živi Ijeti do 6 tjedana, a po tom je umor svlada i umre, a zimi može živjeti i preko 6 mjeseci, a to su one, koje su se u jeseni izlegle. Dok se iz jajeta razvije pčela radilica treba 21 dan.

Siika br. 8. Radilica, 5 puta povećano.

Izostavljeno iz prikaza

Trutovi

Oni su mnogo krupniji od radilica, svijetlijeg tijela, bez žaoke na zadatku, a postaju od neoplođenih jaja. Ne rade ništa, jedu med, i muku pčela radilica. Izlaze iz košnica na šetnju oko podne i žive jedno ljeto. Čim počne ponestajati paše, počinju radilice goniti trutove iz košnica; ali najdulje žive u bezmatičnom pčelcu, jer ih pčele ne gone, sve do zime. Trut, da se izleže treba 24 — 25 dana.

Izmjena matica

Maticu iz košnice moramo odstraniti, ako je starija od tri godine, jer u toj dobi prestaje nositi jaja, pa pčelac postepeno propada i ugine, ako leže po više jaja u jednu čelijicu, ili ako je naizmjenično u čelijicama saća raštrkano radiličko i trutovsko leglo, te i ako joj je koji dio tijela oštećen. Matica može biti i neplodna, pa da nikako ne nese jaja.

Da je matica i pčelac dobar, raspoznaje se po kratkom i snažnom brujanju, a dotaknemo li se košnice, odmah stražarice izlaze na leto i brane svoju košnicu od svake navale-

Ako smo u košnici pčelca obezmatičili, stavimo u nju jedan dva okvirca sa izgrađenim saćem i matičnjakom. Cim se matica iz matičnjaka izleže, pčele je rado dočekaju, ali se mora paziti, da se ta mlada matica i oplodi. Ne oplodi li se matica radi lošeg vremena za vrijeme od 6 tjedana, to u tom slučaju postaje neplodna, pa nosi samo takova jaja, iz kojih se legu trutovi.

Izmjenjivanje matica obavlja se na ovaj način. Zatvori u kafez staru maticu nekoliko sati, a poslije toga je ubij — ali samo izvan košnice. Na njezino mjesto zatvori u istom kavezu mladu maticu, da primi miris od stare matice i da se time pčele malo zavaraju, pa da misle, da je to njihova prvošnja matica, koja je bila prije zatvorena. Poslije 24 sata pusti maticu iz kafeza, pa će ju pčele rado prigrliti.

Starije matice zamjenjujemo mladim, ako za glavne paše sve stare matice uklonimo, a poslije dva tri dana metnemo u te košnice okvirce sa matičnjakomNa ovaj način još brže pčele dođu do mlade matice, nego da bi iz jajašca morali sebi maticu odgojiti-

Hvatanje matice

U doba rojenja teško je u košnici naći maticu radi prevelikog broja pčela. Ako li je odijeljeno plodište od medišta, matica je svakako u donjem prostoru (plodištu) i tamo je treba tražiti. Obično se matica zadržava u saću, na kome su istom snesena jaja.

Svježa jajašca stoje uspravno na dnu čelijice. Tražimo li maticu, ne upotrebljavajmo nikada dima od duhana, jer se pčele a i matica dimom uzbune i odu na stranu.
Hvatanje matica moramo obaviti oprezno. Ma, kakogod je prstima hvatali, nismo sigurni, da je stiskanjem ne oštetimo i za rasplod onesposobimo, pa da ne ostane neplodna i nekorisna, osim u slučaju, da je želimo iz košnice sasvim ukloniti.

Maticu trebamo mijenjati kod onih košnica, koje smo ostavili za skupljanje meda, dočim kod onih određenih za rojenje nije to potrebno činiti.

Mijenjamo li maticu, to izbor valja tražiti samo iz onih košnica u kojima su pčele najmarljivije i najmirnije. Ove obezmatičimo. Poslije 8 dana ukloni matice i u ostalim košnicama, koje želimo zamijeniti. Uzmi sada iz onog miroljubivog pčelca jedan okvirac sa zatvorenim leglom i matičnjakom i stavi ga u košnicu, u kojoj želimo mijenjati maticu. Kada se matica izleže, valja paziti, da se i oplodi. Ovim načinom mijenjanja matica zaštedimo sebi velik dio posla, a osim toga imaćemo mnogo vrijedniju i bolju pasminu pčela, koju na ovaj način križanja dobijemo-

Matica (kraljica) je duša košnice, a ako je mlada i zdrava više vrijedi od pola pčelca.Na maio većem pčelinjaku treba imati uvijek matica na zalihi. Najbolje su one, koje su oplođene za vrijeme rojenja.

Ko hoće imati ovakovih zališnih matica, mora imati i maiih košnica, da u svaku može stati do 5 okviraca iz onih košnica, kojim pčelarimo.

Slika br. 11. Sat sa ćelijicama.

Izostavljeno iz prikaza

1. Matica.
2. Trutovi. Ostale su pčele radilice.
3. Matičnjak nedovršen.
4. Mitičnjak dovršen.
5. Progrižen matičnjak, iz kojega izlazi matica
6. Izgrižen matičnjak. Manje ćelijice (stanice) jesu ćelijice pčelinja sa jajima i uljevima (crvićima). Veće ćelijice jesu trutovske. Izmeđujednih i drugih ćelijica vid’mo još manje nepravilne ćeli|ice. To su one ćelijice, kad pćele, gradeći pčelinje ćelijice, prelaze na trutovske.

Ja vrlo uspješno odgajam mlade matice na slijedeći način. Iz košnice izvadim nekoliko okviraca sa pčelama starim i mladim leglom kao i sa istom zaleženim jajašcima, pa ih postavim u male košnice. Sve ovo postavim u mračnu prostoriju, jedan do dva dana. Pčele opaze, da im manjka matica, pa od mlada legla naprave matičnjak i brzo sebi odgoje maticu, koju držim u rezervi za svaki slučaj.

Slika br. 12, 13, 14, 15, 16, Kaveščići za hvatanje i izmjenu matice u košnici.

Izostavljeno iz prikaza

Za vrijeme rojenja lako je maticu izmjeniti. Drugenac i trećak ima ih po nekoliko. Pčele i onako poubijaju sve matice u drugencu i trećaku, a ostave samo jednu. Svaki pčelar u drugencu i trećaku lako raspozna maticu, pa neka jednu ostavi u roju, a ostale može odstraniti i dodati ih u sanduke za uzgajanje matica ili pčelcima koji nemaju matice.

I najmanji rojevi nisu za baciti, ako nisu od velike koristi za pčelca, ali ipak imaju veliku vrijednost, što im je zdrava i mlada matica, a taj roj možemo uvijek dodati pčelcu bez matice. Ne zaboravi, da je vrlo potrebno prije spajanja rojeva sa pčelcem nakaditi obadva istim mirisom kakove mirisave trave ili kojim drugim zgodnim mirisavim sredstvom-

Nazovi matice

Nestane li na bilo koji način matice u pčelcu, to stare pčele poumiraju, a da ih mlade ne zamijenjuju. Pčelac propane prije ili kasnije. Dogodi se, da se u ovakovoj košnici koji put pojavi nazovi matica, koja nese neoplođena trutovska jaja. Nazovi matica se ne razlikuje ničim od svake druge radilice. Opazimo li u pčelcu ova-kovu nazovi maticu, to mu je teško pomoći, jer u svakom slučaju pčelac dodanu maticu ubije, a matičnjake poništi.

Slika br. 18. Pčelinjak na otvorenom prostoru.

Izostavljeno iz prikaza

Slika br. 19

Umjetno saće

Slika br. 20. Sprava za lijepljenje

Izostavljeno iz prikaza

Uzmi ovakvu košnicu, pa je prenesi na koje mjesto, a na njezino mjesto stavi koju drugu košnicu, ili pčele istresi na travuIz uklonjene ili istresene košnice dobre pčele vratiće se na svoje staro mjesto u novu košnicu, a pčele sa nazovi maticom valja uništit (poubijati).

Korist od pčelarstva

Nijedna grana poljoprivrede ne donosi čovjeku toliko koristi kao pčelarstvo i to sa malo truda i troška. Razumnu (racionalnu) pčelaru i sućušna pčelica bogato naplaćuje oko nje uloženi trud i kapital.

Slika br. 21. Pčelinjak

Izostavljeno iz prikaza

Slika br. 22. Pogodna košnica nastavljača.

Izostavljeno iz prikaza

Jedna osrednja košnica, ako je paša iole dobra, donese godišnje 20 do 30 kgr meda, a u dobrim rodnim godinama i do 50 kgr. Rijetke su godine, da nam košnica ne bi dala do 20 kgr. No, u sasvim lošim i nerodnim godinama ne možemo se nadati obilnoj koristi kao ni od drugih grana poljoprivrede. Ali ipak i u najlošijoj godini mogu pčele nanijeti u košnici toliko meda, koliko im treba. za zimsku prehranu.

Slika br. 23. Narodna košnica.

Izostavljeno iz prikaza

Nema na daleko u umjerenom pojasu naše zemaljske kuglezgodnijih krajeva za pčelarenje, nego što je naša Jugoslavija, samo trebamo imati volje, znanja i rada.

Osim ove koristi, koju nam pčele donose u medu i vosku, još je veća korist, što nam pčele oplođuju bilje i voćkeMotnmo samo malu pčelicu, kako ona hitro od cvijeta do cvijeta prelazi, pa tamo siše cvijetni sok, kojeg pretvara u med, nosi prašak (pelud), kojim hrani svoje leglo (crviće), te koji joj je potreban i za izgradnju saća. Tim hitrim obilaženjem i nehotice oplođuje cvjetove voćaka, koji bi u mnogo slučajeva ostali neplodni. Pčelarstvo i voćarstvo su u poljoprivredi kao brat i sestra, te u voćnim krajevima, gdje se pčele gaje, donose i voćke obilan plod, dočim u krajevima gdje nema, ili je vrlo malo pčela, ni voćke ne rode plodom.

Slika br. 25. Pčelinjak vani.

Izostavljeno iz prikaza

Život male pčelice je vrlo zanimiv i poučanSvaka od njih je spremna i svoj život položiti za svoju dragu domovinu (otadžbinu), košnicu, a tako je resi vjernost i pokoravanje za svoju kraljicu (vladaricu, maticu). Motrimo samo onu silnu očajničku bitku, kada pčelu napadne tuđica. Hrvaju se međusobno, dok na posljetku jedna od njih ili obje životom ne plate. Pa ima li istinitijeg domoljublja?

Sl. 26 Mali topionik za lijepljenje saća.
Izostavljeno iz prikaza

Sl. 27. Sprava za sumporisanje saća.

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 28. Cijev za lijepljenje saća.

Izostavljeno iz prikaza

Nema nigdje boljeg primjera u organizovanju rada i reda kao kod pčele. Dok jedne priređuju mliječ, hranu i griju leglo; dotle druge sa najvećom hitrinom i vještinom prave saće, stražare, čiste košnicu, a ostale donose med, pelud i vodu. Čim ostavi jedan teret, odmah leti po drugi. Njoj ne smeta trnje, rosa, kiša ni vjetar, koju kadkad i na zemlju obori. U životu ne nalazi zapreka. Zato je siroticu veliki rad i umor svlada, pa su pčele izležene za vrijeme glavne paše i kraćeg vijeka. Sirotica preživi tek 5 do 6 tjedana.

Slika br. 29. Rekord košnica-

Izostavljeno iz prikaza

Slika br. 30, 31, 32, 33. Pčelarske kape.

Izostavljeno iz prikaza

Sav ovaj golemi rad obavljaju bez ikakove galame i izbiranja posla, a da pri tom nijedna drugoj ne smeta. Koliko cijenimo marljivost pčele, to rado ističemo i u našim poslovicama: „Radi kao pčela!“ „Marljiv kao pčela!“ i t. d.

Dok starije pčele ovako časno izumiru, ipak daju život narodu svome. Ostavljaju svoju domovinu (košnicu) punu i sretnu sa mlađima i tako njihova domovina dugim i sretnim životom živi.

Slika br. 34. Košnica mobil.

Izostavljeno iz prikaza

Ne prednjači nam mala pčela samo u marljivosti, nego i u štednji. Mi se upravo moramo čuditi, kako pčelac sa malo meda zimu prezimi. Samo u najvećoj potrebi otvara zatvorene ćelijice meda i tada ga troši, ali se ne događa nikada, da bi ga iz lakomnosti potrošio.

Vrijedne pčelice marljivo rade i čiste svoju košnicu, pa ne trpe da se u njoj udomi nered i nečistoća. Ako li sam pčelar zavuče nered u košnici, to mu je pčelac brzo upropašten od metilja, ušiju ostale gamadi, Pa, ne daje li nam mala pčelica svima lijepu uputu i u marljivosti, štednji i čistoći još osim one velike koristi, koju nam daje u medu i vosku. Pčele mnogočem oplemenjuju čovjeka, upućuju ga na dobro i odvraćaju od zla.

Sllka br. 35, 36, 37. Posude za prehranjivanje i napajanje pčelaca.

Izostavljeno iz prikaza

Pčelinjak

Pčelinjak, uljanik, u Bosni i Srbiji zovu kovanluk. Tako nazivamo kućicu u koju postavljamo košnice. 0 smještaju i položaju pčelinjaka ovisi uspješan rad u njem. Za gradnju pčelinjaka evo nekoliko uputa:

Pčelinjak gradi u zavjetrini, da je zaklonjen od vjetrova. Cuvaj pčelinjak od promahe, jer je ona pčelama pogibeljnija od samog vjetra. Namjesti ga tako, da ti najdonji red košnica stoji nad površinom zemlje najmanje 40—50 cm. Pobrini se, da ti je oko pčelinjaka sve čisto. Pčelinjak ne smije biti zarašten travurinom. Čeonu stranu pčelinjaka okreni jugu ili jugoistoku. Oko pčelinjaka neka vlada potpuni mir, jer buka i lupanje pčelama ne godi. Ne gradi pčelinjak kraj velikih voda i baruština, ali ipak manja voda, dobro im dođe, jer se pčele tamo napajaju. Košnice u pčelinjaku poredaj u dva, a najviše u tri reda jedan nad drugim, jer ako ih previsoko postavljamo, teže je oko njih raditi.

Okolo pčelinjaka posadi koju nisku voćkicu, da se rojevi imaju za što hvatati, a da ih je i tebi lakše uhvatiti i spraviti.

Sl. br. 38. Pčelinjak vani

Izostavljeno iz prikaza

Košnice (ulišta)

Većina naših pčelara pčelari još starinskim načinom u trnkama, pleterama opletenim od slame, šiblja ili rogozovine, te u dubovima ili panjevima. Ove postave pod strehom kuće, staje ili kakove druge zgrade i to u više slučajeva u neposrednoj blizini đubrišta.

Kod većine od ovih pčelara uvriježile su se i gatke i razna vjerovanja o pčelama, rojevima, plodovitosti matice, pčela i t. d. u što iskusan i razuman pčelar ne smije vjerovati.

To su ulišta (košnice) sa nepomičnim saćemS njima je teže raditi, pčelar nije njihov pravi gospodar, med iz njih ne može biti čist i pomiješan je sa leglom, crvima i praškom, a nazivamo ga muljani med. Pošto se većinom mora topiti u posudi na vatri, to ga nazivamo: Na vatri topljeni (cijeđeni) med.

Dobro je ipak po koju ovakovu pletaru držati u pčelinjaku, jer su one prostornom sadržinom manje, brzo se napune pčelom, te rano i rojeve puštaju-

Slika br. 30Amerikanska ležeća stublika košnica sa vagom.

Izostavljeno iz prikaza

Slika 40. Džirzonka uspravna košnica sa nadmetkom.

Izostavljeno iz prikaza

Košnice (sanduci) sa pomičnim saćem u okvircima, koji se mogu svaki čas izvaditi i unutra opet u košnicu staviti, zovemo moderne košnice. Ove mogu biti dulje i šire, te sa više ili manje okviraca, a da se mogu podijeliti u dva prostora i to u plodište (odjeljenje sa maticom) i medište, kamo matica ne zalazi. Ovo se lako pregradjuje sa hanemanovom rešetkom.

U svakoj košnici širina okviraca neka je 37 mm, a razmak jednog okvirca do drugog neka je 1 cm., da pčele mogu lako preIaziti sa jednog okvirca na drugi. Širi prostor ne valja ostaviti, jer ga pčele izgrade saćem i pčelaru zadaje dosta posla odstranjivanjem toga saća. Debljina daske u okvircu može biti od 6 mm do 10 mm-

Za upoznavanje sa svima sistemima (vrstama) modernih košnica trebali bi mnogo vremena i troška. I kod nas je udomaćeno već mnogo vrsta košnica. Svaki ih pčelar gradi ponajviše prema svojoj volji i džepu. U tome bi trebala i država nešto urediti i tipizirati košnice kao i mnoge naprednije države, da se u cijeloj zemlji uvede jedan glavni sistem košnica. U drugim državama, pa tako i kod nas najraširenija je amerikanka t. j. ležeća (ležakinja) košnica, koje se mogu otvarati odozgo i sa strane i džerzonke, koje se otvaraju samo otraga, pa je sa ovim potonjim teže i baratati. Dugogodišnjim mojim iskustvom ja sam se osvjedočio, da se 3 do 4 amerikanke mogu prije pregledati i izvrcati nego li jedna džerzonka.

Slika br. 41. Originalna rekorda košnica sa nastavkom i letom sprijeda.

Izostavljeno iz prikaza

Najpoznatije su kod nas Zivanovićeva, Banovićeva amerikanka, Baračevka lisnjača, Bečka i Osječka uzor džerzonka, ali veliku prednost pred svima nosi.

Med kao hrana i lijek za djecu i odrasle

Naši su stari znali, a i medicinska je nauka potpuno dokazala o ljekovitosti meda.

Čuveni praktični ljekari i špecijaliste kao Dr. Schilig, Bem, Steiner i drugi, praktičnim liječenjem dokazali su, da djeca blijeda i slabokrvna, kao i ona zdrava uvijek traže slatkiše. Ovaj se nagon osniva na tome. da se tijelu dade hrana, koja vrlo brzo i neposredno prelazi u kpvTu spadaju šećerne materije, koje se u tijelu upotrebljuju kao toplinaPa i sama priroda daje u medu čistu i slatku tvar, koja zbog prilične sadržine grožđanog sladora, a i zbog tog što nema skoro ništa gušika, najlakše se pretvara u krv.

Zato treba djeci davati dosta meda. Kako će se taj med davati djeci, ima više načina.

Najbolje je izjutra djeci mlijeko zasladiti medom, neka ga sa pšeničnim ili raženim kućnim kruhom doručkuju. Mlijeko i kruh pružaju hranu, med zagrijava tijelo, krijepi i jača organe za disanje, a djeluje brzo, jer se med u želudcu vrlo kratko vari i probavlja.

Sl. br. 75. 76. Klanfice za razmak okviraca

Izostavljeno iz prikaza

Med je neprocjenjivo sredstvo protiv mnogih bolesti, pa mnogi liječnici preporučuju opet ne samo kod malokrvnih osoba, a osobito djece, nego i protiv rastrojstvu živčanog sustava i staračkoj iznemoglosti.

Ima liječnika, koji su preporučavali med sa vodom za ispiranje grla i svih grlenih bolesti i cijenili su ga više od drugih lijekova.

Brižljive majke, vrijedne domaćice, ne omalovažujte vrijednost i ljekovitost meda, već i s toga, što su ti lijekovi priručni, jeftini i svako ih zna prigotoviti, osobito u onim mjestima, gđe liječnik nije svaki čas pri ruci.

Svi istočni narodi, pa Evropljani i praktični Amerikanci prigotavljaju ne samo lijekove od meda, nego njime pripravljaju najmilija i najzdravija jela. Pa evo nekoliko važnih uputa u liječenju raznih bolesti s medom

• Apiol sa staklenkom i štrcaljkom za umirivanje pčela.
• Lula za kađenje pčela
• Gumene rukavice
• Šarafi za košnice

Med kao lek

Malokrvnost ili bljedoća

1. Uzmi meda izjutra dnevno 6—9 mjeseci, isprva u manjim obrocima (kavenu kašiku), a poslije u većim (veliku kašiku).
2. Skuhaj jednu četvrtinu kilograma meda sa pol litre dobra crna vina i pol litre čiste vode sve dotle, dok ne prokuha. Ovako pripravljen lijek pij topal više puta po pola vinske čaše.

Influenca i prsobolja

Pij vruće vino ili limunadu vruću s medom zaslađenu.

Kašalj

1. Natari i nastruži hrena i pomiješaj ga sa medom i maslacein, pa ovu smjesu jedi na tašte kao i prije svakog obroka po jednu do dvije kašike.
2. Nema boljeg čaja od uvarka zovina ili lipova cvijeta zaslađena dobrim medom.
3. Natari rodakvu i izmješaj je s medom, pa uzimaj jednu do dvije kašike na tašte.
4. Uvarak od kadulje ili žalfije dobro zamedi i k tomu pridodaj vrlo malo vinska sirćeta, pa ovo pij češće.
5. Uzmi tri dijela meda i jedan dio guščije masti, ovo namaži na hlijeb i jedi na tašte kao i prije jela.

Katar u prsima

Skuhaj jednu trećinu kilograma meda sa pol litre piva, k tomu pridodaj šaku mekinja ili posija. Kad prokuha, odstrani pjenu i procijedi, pa uzimaj po jednu kašiku prije i poslije spavanja.

Groznica, kašalj hripavac (kukurikavac)

1. U groznici izvanredno gasi žeđu napitak od vina u kome ima rastopljenog meda ili još je najbolje pomiješana kiseljaka (Rohić kiselicu), vina i meda.
2. Pola kilograma oljuštena i izrezanog crvenog luka skuhaj u litri vode sa 10 do 20 deka meda i isto toliko kandis šećera. Sve ovo kuhaj jedno dva sata, pa onda pusti, da se ohladi. Poslije procijedi kroz gusto sito ili krpu, pa nalij u bocu i začepi.

Uzimaj dnevno 4 do 5 kašika, ali prije uporabe malo podgrij.

Potreban alat kod pčelarenja.
Koritašce za prihranjivanje pčela.

Sipnja (astma).

Jedi meda tri do četiri kašike pomiješana sa malo istucane (mljevene) pržene kave.

Sušica, sućija, jektika, suha bolest, tuberkuloza.

Izmješaj med sa slatkim skorupom (kajmakom od kuhana mlijeka), pa uzimaj pet do šet tjedana i to po više kašika dnevno, a pri tom se mogu upotrebljavati i gornji napitci, koji tijelu više gode.

Zeludčane boli.

U četvrt litre vode kuhaj pola sata jednu kašiku koprivinog (žare) sjemena i malo meda, pa pij ovaj napitak svaka dva sata po jednu kašiku.

Čirovi.

Smjesu sastavljenu od jednakih dijelova meda, maslaca, (putra), nulera brašna izmješaj i dobiješ melem. Dva do tri obloga u dva dana biće dosta, da čir prokine i očisti.

Difterija

1. Uvarkom od kadulje (žalfije) u kojem ima nešto meda i sirćeta ispiraj grlo više puta na dan.
2. Čistim medom namažu se krajnici, guša i usta, a izvana obloži vrat sa papirom namazanim medom. Ovo valja tri do četiri puta ponoviti dnevno. Ovo se preporučuje naročito u onim krajevima, kojima je daleka liječnička pomoć.

Gljiste

1. Bijeli luk stucan i pomiješan sa medom valja davati djeci jesti na tašte.
2. Jedna kašika čistog meda, a za njom jedna čaša čiste vode tjera gljiste. Ovo je naročito preporuke vrijedno za djecu, a uzima se prije doručka.

Krajnici

Izmješaj u čaši komovice rakije sa dvije kašike čista meda i jednu polovinu kavene kašike sitno istucana nišadora. Od tog lijeka, neka se daje bolesniku svako pol sata po jednu kašiku. Tako treba činiti sve dotle, dok bolest ne prođe.

Nazeba

1. Vruću limunadu zaslađenu sa medom valja popiti pred spavanje. Za jedan četvrt sata se osoba oznoji i nazebe nestaje. Naravski, da se treba kod spavanja dobro pokriti.
2Smijesu od 100 deka meda, 750 deka dobra bijela vina, nešto korice od cimeta i limunova soka kuhaj i pij dok je vruće.

Nesanica

Neko običaje kod nesanice uzimati po 2 do 3 kašike čista meda prije spavanja.

Rekonvalescentima (oporavljajućim).

Uzmi 5 deka finog konjaka, pa ovome dodaj svjež žumanjak i pomiješaj sa 2 do 3 kašike vrcanog meda rastopljena prije u malo vode. Ovo vrlo dobro godi bolesnicima kao i onim, koji su prebolili kakvu veću bolest, pa se oporavljuju.

Srdobolja

Protiv srdobolje dobra je crna kava dobro zameđena.

Najljepši i najskuplji med je onaj, koji je vrcan. Brzo se kristalizira (ušećeri), te sliči stisnutoj guščijoj masti.

Topljen med na vatri gubi na svojoj vrijednosti i nije ugodna teka, a može se upotrebljavati jedino za prehranu pčela.

Med valja spravljati u čiste posude. Najbolje su staklenke. Svaku posudu dobro začepi i ne drži je na vlažnom mjestu i slabo zatvorenu, jer će primiti duh vlage i ukiseliti se.

Med je jako hraniv i ljekovit, pa ga zdravi i bolesni, mladi i stari rado uzimaju i jedu. Pripravljaju od njega razna jela i pića.

Vosak je koristan proizvod male pčelice. Upotrebljuje se za pravljenje svijeća voštanica, u razne industrijske svrhe, pa je i na cijeni.

Kolači pripravljeni s medom

Medenjaci

1. Pofuri 30 dkg brašna sa dvije kašike meda i jednom kašikom masti. Kada se to ohladi, onda dodaj jednu kavenu kašiku soda bikarbone, malo cimeta u prahu, karanfila i dvije kašike šećera, jedno cijelo jaje i jedan žumanjak. Sve ovo zamijesi, pa izreži na vrlo tanke komade kakve želiš, bjelankom namaži i pospi sa nešto izrezanih badema ili oraha, pa peci. Sta medenjaci dulje stoje, to bolji bivaju.
2. Uzmi 30 dkg brašna, 14 dkg sitna šećera, jednu kašiku soda bikarbone, malo sitna cimeta i klinčića, dva žumanjka i dvije dobre kašike meda. Od svega ovog umijesi tijesto, izreži na komade, namaži bjelankom, pospi sa izrezanim bademima ili orasima i peci.
3. Uzmi 1 kgr meda i jedan kgr brašna. Pomiješaj to u tijesto sa 10 gr. narančina i 10 gr limunova soka, 2 gr samljevenih klinčića i 5 gr potaše amonium karbonata i 100 gr izrezanih badema. To tijesto izreži u male komade i ispeci.
4. Jednu polovinu kg vrela meda smiješaj sa 200 gr sitno istucanog šećera. Tome dodaj sok od jednog limuna, nešto cimeta i istrugane kore od limuna, 100 gr badema i 40 gr grožđica (cveba, rozina) i 6 gr potaše. Sve se ovo pomiješa sa jednim kilogramom finog brašna. Tijesto se rastanji do 1 cm i peče.
5. U 500 gr meda smiješaj 200 gr maslaca, sok od limuna i jedan izrezani muškatov oraščić. Pridodaj k tomu fina brašna, zamijesi tijesto na 1 cm debelo, izreži u table i peci.
6. Uzmi Vi 1 vruća mlijeka, te ovomu dodaj V2 kg meda. Kad provrije, doda se 1 kgr brašna i 5 gr potašeIzmjesi u kolačiće i 1 sat peci na laganoj vatri.
7. U V-t kg meda dodaj 200 gr izabrane čokolade i malo sitna cimeta, 200 gr fina brašna i pola kavene kašike hirschhornsalza (amoniumkarbonata). Od svega napravi tijesto, koje mora dokisavati 24 sataOvo se tijesto opet izvalja, u male tablice izreže ispeče i vruće glazira.

Medena torta

Uzmi 8 žumanjka i 60 dkg meda i pomiješaj sa 30 dkg brašna. Ovo sve treba miješati jedno četvrt sata. Dok se ovo miješa u isto doba treba da neko drugi pravi pjenu od onih 8 bjelanjaka. U tu smjesu se doda još 30 dkg brašna, pjenu od bjelanjaka i jednu kavenu kašiku bikarbone. Nekoliko puta se promiješa, saspe u tepsiju i na umjerenoj vatri peče.

Kolači za čaj

Uzmi 500 gr meda 6/10 lit vode, 300 gr maslaca i jedna vanilija ili 100 gr vanilina šećera. K tomu se pridoda 3 jajeta 5 maiih kašika Backpulvera i po prilici pola kgr fina brašnaOd toga se napravi tijesto i peče na laganoj vatri.

Baklava s bademima

Razvijeno tanko tijesto (jufke) slažu se u tepsiju i svaka se zalije maslacem. Po svakoj trećoj ovoj jufki naspe se sitno izrezanih badema ili oraha. Nasred tepsije razrežu se jufke na kockaste komade. Sada se ovo peče, a kasnije se zalije slatkom zamedenom vodom i malo pokrije, da se upari.

Hurmašice

Za jednu tepsiju treba 600 gr meda sa isto toliko maslaca ili masla. To se umiješa u brašno i mijesi na dugoljaste kolačiće. Da izgledaju nešto šareniji, meću se na brdo ili erende i peku u tepsiji. Kada se ispeku, treba ih onako vruće zaliti dobro zaslađenom medenom vodom.

Gurabije

Uzmi jednake dijelove maslaca, meda, žumanjaka i sve to sa finim brašnom zamijesi, napravi od tog tijesta loptice, rastanji ih, a u sredini metni po polovinu obarena i oljuštena badema, pa poredaj po tepsiji i peci. Iz tepsije ne smiješ ih izvaditi dok se ne ohlade, jer se raspadaju.

Halva

1). Poprži u bakrenoi posudi ili od aluminiuma V2 kgr najfinijeg brašna sa V2 kg najfinijeg opet kukuruzna. Napose u posudi neka dobro uzavrije jedna litra meda u jednoj litri vode. To brašno valja zaliti vrelom vodom i dobro miješati. Kad se dobro umiješa, zalije se opet medom. Jede se hladna.
2). Uzmi po prilici pola kgr fina brašna, pomiješaj i prži ga u masti kao zapržak i neprestano miješaj. U drugoj posudi kuhaj meda sa šećerom, da je to dosta gusto. Sada pomalo lijevaj ovu gustu zaslađenu vodu u zapržak i neprestano miješaj dok ne postane tvrdo. Jede se vruća sa mekanim kruhom.

Medena pića

Medeno vino

1. U bakrenom kotlu na tihoj vatri kuhaj dva sata 15 kgr. meda u 15 litara vode. Za vrijeme kuhanja treba pjenu marljivo skidati. Kada se ohladi, saspi u burence i dodaj u krpici zavezan jedan mali muškatni oraščić (dževiz orah), pomiješan sa malo istučenog cimeta. Na otvor bureta metni lanenu krpu. Posiije 6 nedeija pretoči to bez taloga u drugo burence i ostavi da prevri. Kad pređe vrenje, vino je gotovo i razlije se u boce.
2. U bure nalij 60 litara tople vode i saspi u njeg 30 kgr. medaPromućkaj bure i ostavi ga na miru. Ako je prostorija topla, nastupi vrenje odmah. Poslije vrenja od nekoliko dana, pretoči ga u boce. Što je ovakovo vino starije, to je bolje.

Medeni šampanjac

U dvije litre dobra bijela vina stavimo 200 grama najboljeg meda i dvije kašikice likera. Ovu smjesu postavimo u hladnu prostoriju. Poslije nekoliko dana pretočimo u jake i čvrste boce, pa ih začepimo. Čepove treba žicom povezatiKada odleži jedan mjesec dana, šampanjac je gotov.

Malaga vino

U 20 litara čiste kišnice pomiješa se 7 kgr. meda i 250 gr. hmelja. Ova se smjesa kuha jedno četvrt sata. Kod kuhanja valja pjenu neprestano skidati. Ova se smjesa pusti u buretu, da prevri, pa joj se doda malo vanilije, cimeta i klinčića. Procijedi kroz gustu krpu, salij u bure i tamo neka odleži jedan mjesec dana, pa je vino potpuno zrelo i neka se pretoči u boce. Ovo je vino slično malagi, a što je starije, to je bolje.

Medica (medovina)

Za 50 litara medovine uzme se 7 litara meda i 45 lit. vode. Ova se smjesa polako u bakrenu kotlu kuha U/s do 2 sata. Med se salije u kotao, kada je voda topla, a ne ključala. Pjenu treba skidati, inače će medovina skisnuti. Kada se med pomiješao s vodom i dobro prokuhao, treba ga u buretu ostaviti da prevrije. Zatim se pretoči u drugo bure i pazi, da se ne zamuti.

Prema svome ukusu postavi isto u zavezanoj krpici nešto muškatnog oraščića, cimeta i klinčića i to mora u buretu ostati sve dotle, dok medovina ne prevrije. Neko običaje dodavati medovini soka od jagoda ili malina, da skupa prevrije.

Likeri

Za pravljenje likera uzmi litru čista špirita od 96% i u taj špirit stavi esencu za likere (limunovu, narančinu, kimelovu, ananas, vanilijinu ili drugu), koja se mora dobro promiješati pa ostaviti da stoji, 12 sati. U ovu tekućinu uspi jedan kgr kuhana meda 2 1/2 lit kišnice i opet dobro izmješaj. Po želji ga možemo obojiti sa neškodljivim bojama, a može se i voćnim bojama od raznih plodova cikle, šafrana, karamela (upržena šećera) i t. d. Esence za likere možemo dobiti u špecerajskim trgovinama, apotekama ili drogerijama.

Našto treba pčelar osobito pripaziti.

Pčelinji metilj (moljac)

To su oni bijeli crvi, koji izgledaju kao gusjenice i tamane pčelinje saće. Prave po njemu hodnike, dok ga za kratko vrijeme ne pretvore u paučinu i smeće.

Ove gusjenice leže leptirica. Cim se iz jaja izleže crvić, zavuče se u saće i hrani se voskom. Za sobom ostavlja paučinu, a pčele tu paučinu teško odstranjuju. Ako li je pčelac slab ili bezmatak, brzo će ga moljac uništiti.

Da pčelce spasimo od moljca, moramo ih čuvati. Čuvaju se, ako im pod u košnice često čistimo, te da košnice nemaju pukotina i rupa. U košnici drži samo toliko okviraca sa saćem, koliko ih pčele mogu pokriti, a nastoj, da u pčelinjaku nemaš ni bezmatičnih ni slabih pčelaca.

Pčelinja uš

To je dvokrilac, mušica, a nema krila. Boje je tamnocrvene, a velika kao proseno zrno. Na nogama ima kandže, kojima se za pčelu zakvači. Ženka leže ličinke, koje se hrane mrvicama i otpadcima u košnici. Poslije 14 dana izleže se uš, koja se prikvači pčeli na grudnjak. Hrani se medom, a ne krvi pčelinjom. Jako uznemiruje pčele. Pčele, koje su napale uši, omlitave, i izgube volju za rad.