Reklama

Meso, Vol. VII No. 2, 2005
Datum izdavanja: Travanj 2005.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.

.

Sadržaj

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Aktualno: Kakvoća i održivost smrznutog svinjskog mesa iz uvoza

Mirza Hadžiosmanović

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Ocjena proizvođača od strane trgovine – IFS – International food standard

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Deklariranje mesnih proizvoda

Miroslav Kolovrat

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

„Convenience food“ – hrana budućnosti

Tatjana Grossi

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Iz literature i prakse: Promjene u opremi za vaganje i pakiranje mesa peradi

Zlatko Janječić

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Stručnjaci odgovaraju

Bela Njari, Ivana Filipović

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Znanstveno stručni prilozi

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Usporedba kakvoće dimljenih smrznutih i ohlađenih proizvoda od pačjeg mesa

Peter Popelka, J. Nagy, L’. Korimová, S. Marcinčák

Cilj ispitivanja je bila procjena utjecaja procesa konzerviranja (hlađenja i smrzavanja) na kvalitativne parametre termički obrađenih proizvoda od mesa peradi. Pačja prsa su najprije odmrznuta, a zatim kuhana i konzervirana hlađenjem ili smrzavanjem. U sljedećoj fazi, uspoređeni su pojedini senzorni, te fizikalni, kemijski i mikrobiološki parametri. Nakon toga je slijedilo praćenje njihovog utjecaja na kvalitativna svojstva oba proizvoda.
Usporedba kakvoće dimljenih pačjih prsiju, prethodno smrznutih ili ohlađenih, pokazala je da oba načina konzerviranja ne utječu na izvorna svojstva proizvoda iako su u analizi pojedinih senzornih parametara (okus, miris i nježnost) veće vrijednosti dobivene u parnim usporednim testovima. Mikrobiološka kakvoća oba proizvoda bila je sukladna zahtjevima Codex alimentarius Republike Slovačke.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Fizikalno-kemijske osobine slavonskog kulena

Danijel Karolyi, Krešimir Salajpal, Marija Đikić, Antun Kostelić, Ivan Jurić

Na 100 uzoraka kulena s ¨Večernjakove kulenijade 2004¨, iz različitih područja Slavonije (Posavina, n=35; središnja i istočna Slavonija, n=32 i zapadna Slavonija, n=33) izmjerene su vrijednosti pH i aktiviteta vode (aw). Utvrđena je visoka homogenost uzoraka Slavonskog kulena glede analiziranih osobina (koeficijenti varijabilnosti za pH=3.5 % i aw=4.2 %), kao i nepostojanje značajnijih razlika analiziranih pH i aw svojstava između uzoraka iz različitih regija (p>0.05). Uz 95%-tnu vjerojatnost, procijenjeni su intervali pouzdanosti za prosječni pH (5.42-5.49) i prosječni aw (0.780-0.800) zrelog kulena.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Uzgoj peradi na ekološki prihvatljiv način

Željko Pavičić, Alenka Tofant, Marija Vučemilo, Tomislav Balenović, Mirza Hadžiosmanović, Željko Mikulec

Za proizvodnju hrane na ekološki prihvatljiv način u našoj zemlji postoji sve veći interes, jer težimo u našu prehranu uključiti što više namirnica životinjskog i biljnog podrijetla, koje su proizvedene bez upotrebe pesticida, stimulatora rasta i drugih štetnih tvari po ljudski organizam. U tom pogledu imamo velike mogućnosti, jer obzirom na geografski položaj, klimatske specifičnosti, čisti okoliš i kvalitetne pašnjake možemo proizvoditi takvu vrstu hrane ne samo za potrebe vlastitog stanovništva, već i za inozemno tržište. Tijekom posljednjih nekoliko godina je u nas doneseno više zakonskih propisa iz područja ekološke poljoprivrede, što zapravo čini skup standarada za ekološku proizvodnju, preradu i označavanje ekoloških proizvoda. Ekološko stočarstvo kao dio ekološke poljoprivrede posebno je zastupljeno u „Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda“ (NN 13/02) koji između ostalog propisuje uvjete uzgoja peradi na ekološki prihvatljiv način. Stoga su na osnovu navedenog pravilnika u radu navedeni minimalni zahtijevi za uzgoj peradi na što prirodniji način radi zadovoljenja njihovih bioloških i etoloških potreba te brige za sprječavanje onečišćenja okoliša.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Higijena ruku

Alenka Tofant

Higijena ruku jedna je od najvažnijih mjera prevencije u širenju infekcija. Provodi se radi sprečavanja prenošenja mikroorganizama u kontaktu s ljudima, životinjama, namirnicama i predmetima. U analizi opasnosti kontrolom kritičnih točaka (HACCP) u praksi, kao i u provedbi dobre higijenske prakse (GHP) ruke predstavljaju kritičnu točku na koju treba obratiti pozornost. U radu su opisane definicije za higijensko pranje ruku i higijensko utrljavanje. Opisani su kemijski spojevi s antiseptičkim učinkom, koji se najčešće upotrebljavaju za pranje i dezinfekciju ruku. Također su istaknuti važnost načina pranja i vrijeme trajanja. U veterinarskoj praksi higijena ruku važan je čimbenik u svim djelatnostima, u radu s pacijentima, proizvodnji i preradi namirnica kao i u higijeni smještaja i držanja životinja.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Rogovlje u bastu kao medicinski pripravak i dodatak prehrani

Dean Konjević, Zdravko Janicki, George A. Bubenik

Farmski uzgoj jelenske divljači karakteriziran je proizvodnjom kvalitetne divljačine i rogova u bastu te pored toga predstavlja osnovu za napučivanje prirodnih staništa jelenskom divljači. Ova je činjenica od posebna značaja za ugrožene vrste jelena. Rogovi u bastu predstavljaju rastuće, nepotpuno mineralizirano tkivo prekriveno specifičnom kožnom tvorbom zvanom bast. Odstranjivanje rogova u bastu je složen kirurški zahvat koji zahtijeva primjenu neke od postojećih metoda anestezije. Nakon odstranjivanja, rogovi u bastu prolaze postupak pripreme, u pravilu kroz dehidraciju, otapanje u alkoholu ili vodenu ekstrakciju. Sastav rastućih rogova pokazuje izrazitu dijetetsku komponentu te prisutnost velikog broja različitih biološki aktivnih molekula. Ovakav je sastav razlogom njihove izrazite primjene u sklopu tradicijske medicine Dalekog Istoka. Unatoč svemu, njihova primjena na zapadnom tržištu je neznatna, prvenstveno uslijed brojnih predrasuda i nedostatka znanstvenih potvrda o njihovom djelovanju. Konačno, u proizvodnji rogova u bastu neophodno je zadovoljiti sve aspekte dobrobiti mužjaka, pravilne pripreme i dodatnih mogućnosti zaštite produkta te veterinarsko sanitarnog nadzora u proizvodnji.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Prikaz iz literature

Ivana Filipović

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">