Reklama

Meso, Vol. VIII No. 5, 2006
Datum izdavanja: Srpanj 2006.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.

.

Sadržaj

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Mogućnost unapređenja malog i srednjeg poduzetništva u području hrane, poljoprivrede i biotehnologije unutar 7. okvirnog programa Europke Unije

Mirza Hadžiosmanović

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Što je novo?

Miroslav Kolovrat

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Punjenje uz pomoć Handtmann-wolf sustava GD 93-3

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Međunarodna norma ISO 22000 u kontroli sigurnosti hrane

Nikolina Pavličević, Marin Torti

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Iz Hrvatske agencije za hranu

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Tvrtka Skiba iz Chojnice ušla spremna u Europsku Uniju

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Odabrane stranice: EU:Ukidanje zabrana na promet peradi; EU:Smanjenje izlovnih kvota za bakalar iz Baltičkog mora

Ivana Filipović

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Mataš-M.N.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Poboljšati produktivnost s pasminom Charolaise

Marijan Biškup

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Novi katalog hrvatskih norma 2006.; Svjetski dan norma-14.listopada; Otvorenje tvornice stočne hrane Biodar 15.rujna 2006.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Znanstveno-stručni prilozi

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Premi(R)Test-Brzi test za dokaz ostataka sulfonamida u tkivu peradi

Slavomir Marcinčák, Jana Janošová, Khaled Hussein, Nevijo Zdolec

Four Plate Test referentna je metoda za otkrivanje ostataka sulfonamida u hrani životinjskog podrijetla. Bacillus subtillis BGA (pH 7.2) uz dodatak trimetoprima (0.05 μg ml-1) najosjetljiviji je na ostatke sulfonamida u usporedbi s drugim indikatorskim mikroorganizmima. Nedavno je razvijen još jedan “screening” test za otkrivanje ostataka antibiotika i sulfonamida – Premi®Test. Cilj ovog istraživanja bio je detektirati ostatke sulfonamida u jestivim tkivima nesilica pomoću Four Plate i Premi® testa te rezultate provjeriti HPLC-om.
U istraživanju su korištene nesilice (n=35) u 35. tjednu nesenja. Sulfadimidin PG plv. sol. a. u. v. apliciran je sondom u dozi 120 mg/kg (preporučena doza proizvođača). Sulfonamid je primjenjivan tijekom 3 dana te ponovno trokratno nakon 3 dana stanke. Nakon prestanka davanja preparata nesilice su privedene klanju (n=2) tijekom 15-dnevnog perioda izlučivanja (karencija). Ostaci sulfonamida određivani su u mišićju i unutrašnjim organima.
Za Premi®Test iz mišićja, jetre i želuca izdvojeno je 250 μl tkivnog soka, a 100 μl je prebačeno u testne ampule i preinkubirano 20 minuta na sobnoj temperaturi. Nakon preinkubacije zaostali tkivni sok je ispran. Ampule su potom inkubirane 3 sata ± 15 min na 64 °C ± 0,5 °C, nakon čega je provjerena boja medija. Koncentracije sulfonamida ispod granice detekcije ili negativan nalaz očitovali su se promjenom boje medija iz ljubičaste u žutu, a u prisustvu ostataka sulfonamida u količini iznad granice detekcije boja medija je ostala nepromijenjena.
Postojeća legislativa propisuje 0.1 mg/kg kao najviše dopuštenu količinu ostataka sulfonamida u animalnim namirnicama. Four Plate testom ostaci sulfonamida utvrđeni su samo prvog dana nakon prestanka njegove aplikacije nesilicama. Provjerom rezultata HPLC metodom uočeno je da je Four Plate Test davao lažno negativne rezultate od 2. do 5. dana 15-dnevnog perioda izlučivanja. Uporabom Premi Testa prisutnost ostataka sulfonamida iznad granice detekcije (0.05 mg/kg) zabilježena je u uzorcima mišićja i jetre tijekom prvih 5 dana izlučivanja, a u uzorcima želuca tijekom prva 3 dana. Rezultati Premi testa potvrđeni su kvantitativno na HPLC-u, što upućuje na prikladnost Premi testa za detekciju ostataka sulfonamida u jestivim tkivima nesilica.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Čimbenici kakvoće pršuta

Marina Krvavica

Zdravstvena ispravnost sirovine, proizvodnja i prerada u odgovarajućim registriranim objektima i veterinarsko-sanitarni nadzor od farme do maloprodaje preduvjeti su bez kojih nema legalne proizvodnje pršuta. Tek uz navedene uvjete zdravstvene ispravnosti može se govoriti o kakvoći proizvoda, odnosno o čimbenicima koji utječu na proizvodnju više ili manje kvalitetnog proizvoda. Proizvodi koji se proizvode s namjerom stavljanja na tržište moraju zadovoljiti propisane veterinarsko-sanitarne uvjete proizvodnje. Spomenuti čimbenici koji u lancu proizvodnje pršuta od farme do stola utječu na konačnu kakvoću pršuta, iako brojni, mogu se u osnovi podijeliti na čimbenike izbora sirovine i čimbenike načina prerade, odnosno preradbene tehnologije. Izbor sirovine, odnosno kakvoća buta prvenstveno ovisi o genotipu, dobi i tjelesnoj masi svinja, ali i o brojnim drugim čimbenicima kao što su tehnologija uzgoja i tova svinja, postupku sa svinjama ante i post mortem, morfološkim osobinama svinja, odnosu mišićnog i masnog tkiva, fizikalno – kemijskim osobinama mesa (pH, WHC, sastav enzimskog sustava itd.) i dr. Definiranje odgovarajućih genotipova svinja pogodnih za proizvodnju pršuta, te tehnologije njihova uzgoja i tova uz uvođenje standarda u tehnološki postupak prerade pršuta, osobito tradicionalnih tipova (dalmatinski i istarski pršut) značajno bi doprinijelo rješavanju problema neujednačenosti kakvoće finalnog proizvoda. Time bi se, uz definiranje osobina finalnog proizvoda i zakonsku zaštitu imena (zaštita izvornosti i zemljopisnog podrijetla temeljem važećih zakonskih propisa) doprinijelo očuvanju i unaprjeđenju visoke kakvoće i tržišne vrijednosti naših tradicionalnih tipova pršuta, te njihova konkurentnost na domaćem i svjetskom tržištu.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Nalaz parazitarnih invazija u mesu ribe s hrvatskog tržišta

Lidija Kozačinski, Nevijo Zdolec, Mirza Hadžiosmanović, Željka Cvrtila, Ivana Filipović

Paraziti i njihovi larvalni oblici u mesu riba mogu uzrokovati oboljenja ljudi ili pak organoleptičke promjene uslijed kojih se riba ocjenjuje higijenski neispravnom za prehranu ljudi. U tom smislu najveće značenje u ocjeni higijenske ispravnosti ribe imaju plerocerkoidni razvojni stadij Diphylobotrium latum, metacerkarija Opistorchis felineus, larve nematoda Anisakis spp te razvojni oblici Myxosporea, Kudoa spp i Henneguya zschokkei te invazije ektoparazitom Sphyrion lumpi iz roda Copepoda (Kozačinski i sur., 2002 ; Hadžiosmanović i Kozačinski, 2004). Navedene činjenice o štetnosti parazita i njihovih razvojnih oblika razlogom su provođenju sustavnih mjera kontrole i nadzora u domaćem i međunarodnom prometu ribom i ribljim proizvodima. Budući da je na hrvatskom tržištu, pored bogate ponude domaće morske ribe, svoje mjesto našla i riba iz uvoza koja je često upitne kakvoće, cilj ovog rad bio je utvrditi stupanj invadiranosti parazitima smrznutih oslića i škarpina podrijetlom iz uvoza.
Parazitološka pretraga obavljena je na uzorcima smrznutih oslića i škarpina uzorkovanih pri veterinarskoj kontroli i nadzoru kod uvoza. Uzorci su potjecali iz 4 pošiljke proizvoda podrijetlom iz uvoza (smrznuti blokovi škarpina i oslića). Po odmrzavanju uzorci škarpina i oslića pregledani su na prisutnost nematoda u trbušnoj šupljini i mišićju. Prisutnost nematoda u mišićju provjerena je postupkom umjetne probave (Goverment of Canada, 1995). Morfologija nematoda provjerena je mikroskopski. Nakon filetiranja mišićje ribe je pretraženo na prisutnost pseudocista miksosporidija, a uzorci škarpina i na prisutnost ektoparazita na koži i u dubini mišićja. Sadržaj pseudocista je razmazan na predmetnicu, obojan briljantnim zelenilom i pregledan mikroskopski.
U tablici 1 prikazani su skupni rezultati parazitološke pretrage smrznutih škarpina i oslića. U prvom uzorku škarpina (n=112) utvrđeni su ostaci utrobe, a u 47 % škarpina pronađene su uginule spiralno zavijene larve Anisakis spp žućkasto bijele boje koje su se nalazile slobodni u trbušnoj šupljini. Broj larvi po ribi kretao se od 4 do 10. Na površini kože 4,5 % riba nađeni su 5-10 cm dugački, dijelom oštećeni ektoparaziti vrste Sphyrion lumpi, ubušeni u mišićje riba. U mišićju 21 % riba utvrđene su sivosmeđe tvorbe veličine graha u kojima je pronađen samo cefalotoraks parazita. U drugom uzorku škarpina (n=272) također je utvrđena nepotpuna evisceracija svih riba, a u trbušnoj šupljini 65% škarpina utvrđene su uginule spiralno zavijene larve Anisakis spp. Broj larvi po ribi kretao se od 3 do 10. Na površini kože 15 % škarpina nađeni su 15 cm dugački, bijeli ektoparaziti vrste Sphyrion lumpi, ubušeni u mišićje ribe, dok su u mišićju 5 % riba utvrđene ograničene reakcije tkiva sivosmeđe boje veličine graha u kojima je pronađen samo cefalotoraks parazita. U prvom uzorku oslića (n=105) također su uočeni ostaci utrobe, a u trbušnoj šupljini i mišićju (umjetnom probavom) 90.5 % riba utvrđene su larve Anisakis spp. U drugom uzorku oslića (n=38) u ukupno 80.4 % riba nakon filetiranja su uočene ovalne, mliječnobijele do smeđe cistične tvorbe veličine 1 do 5 mm ispunjene sivo-žućkastom kašastom masom. Mikroskopskom pretragom utvrđeno je da se radi o sporama Myxozoa, Kudoa spp.
Ocjena zdravstvene ispravnosti hrane u R Hrvatskoj regulirana je Zakonom o hrani (NN 117/2003) te Pravilnikom o načinu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla (NN 53/91). Prema Zakonu o hrani štetnom za zdravlje ljudi smatra se hrana koja sadrži tkivne parazite opasne po zdravlje ljudi kao i druge tkivne parazite iznad dopuštenih količina. Nadalje, hrana je neprikladna za ljudsku konzumaciju ukoliko su senzorna svojstva hrane zbog fizikalnih, kemijskih, mikrobioloških ili drugih procesa toliko izmijenjena da hrana nije prikladna za prehranu ljudi. Pravilnikom o načinu obavljanja veterinarsko-sanitarnog pregleda životinja prije klanja i proizvoda životinjskog podrijetla (NN 53/91) u dijelu koji se odnosi na higijensku ispravnost zamrznute ribe, propisano je da se higijenski neispravnom za javnu potrošnju smatra zamrznuta riba u čijem su mesu pronađene razvojni oblici Diphylobotrium latum, Opistorchis felineus, Anisakis spp ili drugi paraziti i njihovi razvojni stadiji patogeni za ljude, kao i nepatogeni paraziti koji su uzrokovali organoleptičke promjene ribe. U duhu navedenih odredbi, pretraženi uzorci škarpina i oslića proglašeni su zdravstveno neispravnima, uslijed pronađenih parazita štetnih po zdravlje ljudi, kao i organoleptičkih promjena uzrokovanih nepatogenim parazitima.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Ekološki uzgoj svinja

Zrinka Radoević, Željko Pavičić

U Republici Hrvatskoj postoje svi prirodni uvjeti za uspješnim uzgojem svinja na ekološki prihvatljiv način. Pritom treba poštivati zakonom određene zahtjeve, a odnose se na: opće uvjete, zootehničke postupke, smještaj i držanje te hranidbu i zdravstvenu zaštitu svinja. Pri organizaciji smještaja svinje se mogu držati u zatvorenim prostorima ili na otvorenom. Kod držanja svinja u zatvorenom razlikujemo nekoliko funkcionalnih prostora, koji se dijele na prostor za baleganje, ležanje, hranjenje i izlaz za slobodno kretanje. Držanje na otvorenom može biti organizirano za sve kategorije svinja izuzev krmača neposredno pred prasenje i prasadi u prvom periodu života. Pritom treba izbjegavati nepropusna i močvarna tla, jer prekomjerna vlažnost može biti uzrokom zdravstvenih poremetnji. U cilju zaštite od sunca i nepovoljnih vremenskih prilika, na otvorenim površinama postavlja se dovoljan broj kućica, koje veličinom odgovaraju pojedinim dobnim skupinama svinja.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza životinja-Izvješće znanstvenog odbora EU za zdravstvenu zaštitu i dobrobit životinja

Srećko Matković, Kristina Matković

U radu se detaljno opisuju uvjeti mikroklime u vozilu tijekom cestovnog prijevoza životinja prema izvješću znanstvenog odbora EU za zdravstvenu zaštitu i dobrobit životinja. Opisani su uvjeti temperature zraka, relativne vlage zraka, brzine strujanja, količina štetnih plinova te njihove granične vrijednosti za pojedine vrste životinja. Također su opisani ventilacijski sustavi te preporuke za ubuduće, u svrhu osiguravanja uvjeta koji će biti u skladu sa dobrobiti životinja.

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Prikaz iz literature

Nevijo Zdolec

Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">