Knjige  |  

Pre izlaska na teren:

Prvo gljivarsko pravilo: Sakupljajte za jelo samo one vrste gljiva koje sa sigurnošću možete da odredite. Ako niste sigurni u ono što ste pronašli, odvojte u neku kutiju, namenjenu sakupljanju nepoznatih vrsta. Kasnije možete konsultovati literaturu i potražiti pomoć u nekom gljivarskom udruženju. Sve što sakupljate radi ishrane nakon branja dobro očistite i nosite u korpama pletenim od pruća, u platnenim i papirnatim kesama. Ne berite gljive u blizini prometnih saobraćajnica ili u industrijskim zonama grada. Otrovaćete se teškim metalima i ostalim otrovima koji će se usisani iz zagađene životne sredine naći u plodnim telima. Ako je šuma blizu puta, udaljite se najmanje 100 metara pre no što počnete da sakupljate gljive radi konzumiranja.

Drugo gljivarsko pravilo: Gljive secite nožem samo ako rastu na stablu i to tik uz samu koru. Ako rastu na zemlji lagano ih zavrćite u smeru kretanja kazaljke na satu dok gljivu ne uberete. Sitnije vrste, kao na primer lisičarke, borovog mišića i slično, čije su micelije veoma blizu površine zemlje ili u samoj stelji, bolje odrežete nožem što bliže zemlji, nego da prilikom branja pokidate i samu miceliju. Ne čupajte ih i ne šutirajte. One su samo plodovi gljivače (micelije), koja živi skrivena od vašeg pogleda u stablu, zemlji ili šumskoj stelji i koju treba čuvati i negovati, da bi nam i sledeće sezone podarila svoje plodove u obliku gljiva. Nikada ne berite previše mlade niti previše stare primerke. Uvek ostavite dovoljan broj zrelih primeraka koji će pustiti spore iz kojih će se razviti novi živi organizam. Berite samo onoliko koliko vam je potrebno.

Treće gljivarsko pravilo: Otpatke industrijskog porekla ne bacajte po šumi, posebno ne plastiku. Nju bakterije i gljive ne mogu da razgrade jer nije prirodnog porekla.

Četvito gljivarsko pravilo: Gljive nakon povratka sa terena preradite što pre. Njihovi proteini su lako razgradljivi. Ako ih ostavite da stoje više od 12 sati nakon branja, a da ih termički niste obradili, počeće proces kvarenja. Ako konzumirate takvu gljivu imaćete iste simptome kao da ste se trovali pokvarenim mesom. U termičku obradu spada i odlaganje u zamrzivač.

Peto gljivarsko pravilo: Svaku novu gljivu koju želite da uvrstite u svoj jelovnik prvo probajte. Ako nakon 24 sata ne dođe do pojave bilo kakve alergijske reakcije, sigurno je možete konzumirati. Ne jedite gljive svakodnevno niti u preteranim količinama, to vodi zasićenju organizma. Gljive su pre svega začin i dodatak jelima. Sedmično možete pojesti 1/2 – 1 kg različitih vrsta, ali povremeno pravite i pauze. Proteini iz gljiva su svarljivi samo 70%, a hitin, koji gradi njihov ćelijski zid u našem organizmu razgrađuju bakterije koje žive u tankom crevu. Zato veće količine gljiva izazivaju neprijatna nadimanja. Ako niste sigurni šta ste ubrali, bolje je baciti i dobru, jestivu gljivu, nego nasumično pojesti neku otrovnu iz čiste lakomosti. Zapamtite: U SVET GLJIVA SE ULAZI POLAGANO.

Indeks naučnih naziva

A

Agaricus arvensis
Agaricus augustus var. perrarus
Agaricus campestris
Agaricus silvaticus
Agaricus xanthodemus
Agrocybe cylindracea
Aleuria aurantia
Amanita caesarea
Amanita fulva
Amanita muscaria
Amanita pantherina
Amanita phalloides
Amanita rubescens
Amanita verna
Armillaria mellea
Armillaria tabescens
Auricularia auricula-judae

B

Boletus aereus
Boletus aestivalis
Boletus calopus
Boletus edulis
Boletus erythropus
Boletus pinophilus
Boletus regius
Boletus satanas

C

Calocybe gambosa
Cantharellus cibarius
Catatelasma imperiale
Chroogomphus rutilus
Clitocybe aealbata
Clitocybe geotropa
Clitocybe gibba
Clitocybe nebularis
Clitopilus prunulus
Coprinus comatus
Coprinus picaceus
Cortinarius alboviolaceus
Cortinarius orellanus
Cortinarius praestans
Cortinarius violaceus
Craterellus cornucopioides

D

Disciotis venosa

E

Entoloma clypeatum
Entoloma sinuatum

F

Fistulina hepatica
Flammulina velutipes

G

Galerina marginata
Geastrum sessile
Gomphidius glutinosus
Gymnopilus penetrans
Gyromitra esculenta

H

Helvella acetabulum
Helvella crispa
Hydnum repandum
Hygrocybe conica
Hygrocvbe punicea
Hygropnorus marzuolus
Hygrophorus poetarum
Hygrophorus russula
Hypholoma fasciculare

I

Inocybe geophylla
Inocybe rimosa

K

Kuehneromyces mutabilis

L

Lactarius piperatus
Lactarius sanguifluus
Lactarius torminosus
Lactarius volemus
Laetiporus sulphureus
Langermania gigantea
Leccinum rufum
Leccinum scabrum
Lepiota clypeolaria
Lepista nuda
Lycoperdon perlatum
Lyopnyllum decastes

M

Macrolepiota procera
Macrolepiota rhacodes
Marasmius oreades
Meripilus giganteus
Mitrophora nybrida
Morcnella conica

O

Omphalotus olearius
Otidea onotica

P

Paxillus involutus
Phallus impudicus
Pholiota populnea
Pleurotus ostreatus
Pluteus cervinus
Polyporus squamosus
Pseudohydnum gelatinosum

R

Ramaria flava
Ramaria formosa
Russula cyanoxantha
Russula emetica
Russula nigricans
Russula virescens

S

Sarcodon imbricatum
Sarcoscypha coccinea
Scleroderma citrinum
Suillus granulatus
Suillus luteus

T

Tremiscus helvelloides
Tricholoma acerbum
Tricholoma bresadolanum
Tricholoma fulvum
Tricholoma portentosum
Tricholoma sejunctum
Tricholoma terreum

V

Verpa digitaliformis

X

Xerocomus badius

Indeks domaćih naziva

B

babino uvo
bakrenjak
bela pupavka
beli jarčić
beloljubičasta koprenka
biserka
bljuvara
borov mišić
borov vrganj
brezov ded
brezovka
bukovača

C

carska pečurka
crna truba
crni vrganji
crvena želatinka
crveniača
crvenkasta puževica

Č

čupava suncobranka
čupava sunčanica

D
debelonoška

džinovska puhara

Đ

đurđevača

G

golubača
goveđi jezik
grbava grlašica
grmača

H

hrastova dlakavica

J

jasikin turčin
jastrebača
jesenji hrčak
jesenji vrganj
jestiva brašnjača

K

kestenjasti baršunovac
kneginia
kraljevka
krompirača
krovnjača
krvava rujnica
kupasti smrčak

L

leponogi vrganj
letnja bademovka
lisičarka
livadska anisovka
ludara

Lj

Ljubičasta koprenka
Ljubičastozelena zeka
Ljuta dlakavica

M

magareće uvo
maglenka
mala smrt
martovka
maslenka
medenjača
modrikača
muhara

N

naježena želatinka

O

obični falus
olovasta rudoliska
otrovna brašnjača
otrovna rudnjača

P

panterovka
paprenjača
pesnička gljiva
planinska panjevčica
pocrnela vlažnica
presnac
prolećni hrčak
prolećni vrganj
prstasta smrčkovica

R

riđa dlakavica
riđa preslica
rudnjača

S

sivka
sivo-žućkasta dlakavica
slinavka
smrčica
srnjača
stoglavka
sumporača
sunčanica
supača
svračak

Š

škripavac
šljivovača
šumarica
šumska zvezda
šumsko pile
šumsko uvo

T

tikvasta puhara
topolova razornica
topolovača
trobojna koralka

U

uvijača

V

velika crna zeka
velika crvena vlažnica
velika grlašica
veliki slinar
visoka čašica

Z

zašiljena cepača
zavodnica
zelena pupavka
zelenjaca
zemliasta cepača
zimska panjevčica
zlatna panjevača
zlatno-crvena čašica

Ž

žilasta tavica
žuta ieževica
žuta koralka

O autoru

Mirjana Davidović je rođena 1954. godine u Beogradu, gde je završila studije sociologije na Filozofskom fakultetu. Fotografijom se bavi od najranijeg detinjstva, a gljive fotografiše od 1994. godine. U knjizi CAR- STVO GLJIVA grupe autora, koja je štampana u Beogradu 1998., objavljeno je ukupno 58 fotografija koje je snimila zajedno sa suprugom Zvonimirom.

Osim toga, izvesno vreme je pisala za časopise MOĆ PRIRODE, ZOV, FUNGI- PLANET, a takođe su joj objavljivane fotografije i u časopisima ŠUME i DOBRO JUTRO. Član je redakcije časopisa SVET GLJIVA, koji izdaje MDS (Mikološko društvo Srbije), čiji je član i predsednik Izvršnog odbora. Gljivama se kao mikolog amater bavi od 1983. godine. Od 1997. je angažovana na izložbama gljiva širom Srbije, kao jedan od glavnih determinatora izloženih vrsta. U periodu 2000-2005 godine, u istom svojstvu učestvuje i na izložba- ma u BiH (Bijeljina, Banjaluka, Sarajevo). Aktivno se bavi edukacijom iz oblasti mikologije, učestvuje na raznim tribinama i predavanjima namenjenima deci i odraslima. Jedan je od osnivača ekološke organizacije za istraživanje i zaštitu gljiva “Čuvari blaga” i glavni urednik sajta te organizacije http://www.treasurekeepers.rs/sr/index.htm.

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">