Knjige  |  

Činjenica je da „crveni plodovi“ sve više osvajaju tržište. Oni do potrošača stižu u svježem stanju ili zamrznuti. Takođe se prerađuju u sokove, sirupe i koncentrate. Riječ je o jagodama koje sve više zaokupljuju pažnju proizvođača i p otrošača.

Jagode su samo jedan od članova velike porodice koja nosi zajedničko ime „sitno voće“. U ovu grupu dolaze još malina, kupina, ribizla i ogrozd.

Po porijeklu teško je nači predvodnika. To nije toliko ni značajno. Rasprave o tome vode stručnjaci koji se sve više bave usavršavanjem ove proizvodnje.

Poznato je da postoje takozvane šumske sorte, ali je mnogo više onih koje su strpljivim ukrštanjem dobile nove osobine: krupnoću, izgled, otpornost na transport, povećani procenat šećera i posebno prilagođavanje periodu sazrijevanja zavisno od potreba tržišta. Tako se izrodilo mnogo vrsta koje su već oprobane i dale bezbrojne vagone plodova u mnogim našim krajevima.

Uporedo sa obogaćivanjem sortnosti uporno se radilo i na ispitivanju tla. Stručnjacima po svemu sudeći nije teško dati sud o tome da li može sa manje ili više uspjeha da uspijeva „sitno voće“ u pojedinim rejonima gdje je ispitan sastav tla, klimatski uslovi.

Ubrzo su svoj interes uvidjeli prerađivači ove kulture i izvoznici. Zato su proizvođačima ponudili dobre uslove kupovine.

U nekim dijelovima naše zemlje veliki broj poljoprivrednika već nekoliko godina puni novčanike od prodaje jagoda, malina i kupina.

Veliki je broj domaćinstava u raznim krajevima Bosne i Hercegovine koja upravo sada brinu o tome kako će blagovremeno dobiti kvalitetne sadnice i razviti ovu proizvodnju.

Nekoliko većih prerađivačkih organizacija i kolektiva koji se bave izvozom pružaju ruku saradnje poljoprivrednicima nudeći povoljne uslove. Traži se zaključivanje ugovora o proizvodnji i isporuci na pet, deset pa i 15 godina, besplatna stručna pomoć, besplatne sadnice, garantovane minimalne cijene koje obezbjeđuju zaradu i neke druge povoljnosti. To treba prihvatiti bez dvoumljenja.

Možda ćete lakše doći do tog uvjerenja ako se pročitaju stranice ove popularne brošure „Zadrugara“ namijenjene i onim proizvodačima koji su već slali plodove jagoda i malina na tržište, a i onima koji se kolebaju ili tek odlučuju na te poslove.

Autor
Inž. Riza Hadžiomerspahić

Sadržaj

Jagodasto voće u domaćinstvu i privredi

I. Jagoda

Osobine jagoda
Zemljište i klima
Kako se jagode razmnožavaju
Kada se sade jagode
Tri načina sadnje jagoda
Održavanje zemljišta
Đubrenje jagodnjaka
Njega i berba jagoda
Sorte

II. Malina

Osobine malina
Zemljište i klima
Kako se razmnožava malina
Vrijeme i način sadnje
Održavanje zemljišta
Đubrenje malinjaka
Njega malina
Podizanje naslona
Berba malina
Sorte

Kupina

III. Ribizla

Osobine ribizla
Razmnožavanje i način sadnje ribizla
Održavanje zemljišta
Đubrenje
Njega posadenih ribizla
Berba
Sorte ribizla

Ogrozd

IV. Osnovna obrada i njega jagodastog voća

Pripreme zemljišta za sadnju
Podjela i vrste đubriva
Održavanje zemljišta
Zaštita jagodastog voća

V. Prihodi od jagodastog voća

Uloga zadruga u širenju jagodastog voća

Literatura

Jagoda

Jagoda je voće koje stiže na rod u godini sadnje. To je kultura koja u odnosu na uložena sredstva daje najveću korist proizvođaču. Sadnja jagoda u vrtovima i voćnjacima brzo povećava prihode zadruga i zadrugara. Jagoda se može uzgajati i sa slabijom radnom snagom, na manjim i većim površinama. Jagoda je kultura za čije gajenje nije potrebno naročito stručno znanje.

U svijetu raste proizvodnja jagoda. Najveći proizvođači su: Poljska sa godišnjom proizvodnjom od oko 150.000 tona, Italija sa 70.000 tona, Francuska — 60.000 tona, Holandija — .30.000 tona itd. Jugoslavija na 5.800 ha proizvodi oko 23.000 tona od čega se izvozi oko 2.500 tona. Bosna i Hercegovina na 200 ha proizvodi oko 650 tona.

Osobine jagoda

Jagoda je zeljasta višegodišnja biljka koja raste kao bokor. Ona spada u rod jagoda (Fragaria), koji obuhvata velik broj raznih kulturnih sorti. Rod jagoda i rod malina (Rubus) spadaju u istu podfamiliju (Rosaidea) familija ruža (Rosaceae). Karakteristika ova dva roda je da imaju list perast. Cvjetovi su pravilni i potpuni, sakupljeni u cvat (gronja, grozdić) i svaki cvijet ima po pet čašićnih i po pet kruničnih listića, čiji tučak ima više plodnica. Tučak nakon oplodnje postaje mesnat, plodnice po periferiji ploda formiraju zgusnute jednosjemene bobice. Plod se lako odvaja od čašice (lože) i peteljke.

Nadzemni dio jagode pušta vriježe koje puze po zemlji. Na mjestu gdje se koljence vriježe pričvrsti za zemlju stvara se nova biljka (bokor ili živić). Stvaranje živića obilnije je iza berbe, nego u toku i pred berbu.

Jagoda ima veoma plitke i sitne žile, zbog čega traži dobio usitnjenu i plodnu zemlju.

Jagoda se, kao i ostalo jagodasto voće, može gajiti u čistim zasadima ili kao međukultura u prostoru između redova mladih voćaka ili kao združeni usjev sa raznim povrćem.

Zemljište i klima

Jagoda traži plodna humusna zemljišta. Dobro uspijeva i na plodnijim pjeskovitim ilovačama, a ne podnosi previše lagano i pjeskovito zemljište. Tešku i zbijenu pepeljušu podnosi samo ako se dublje pripremi, snabdije krečom i obilno đubri stajskim đubrivom.

Jagoda traži zaštićen položaj i dosta vlage u zemljištu i zato podnosi i traži zalijevanje. Vjetrovite položaje ne trpi. Jagoda najbolje uspijeva na blago nagnutom i prozračnom zemljištu. Bolji su sjeverni zaštićeni, nego južni položaji. Na južnim položajima često tokom zime ili tokom ranog proljeća, nastaju naizmjenična zagrijavanja i rashlađivanja zemljišta, što dovodi do izmrzavanja cvjetnih pupova, pa i same biljke. Na tom položaju tokom ljeta nastupa sušni period u kome bez natapanja dolazi do propadanja biljaka.

Opisano zemljište, klima i položaj traže i druge vrste jagodastog voća.

Malina

Podizanje naslona

Plantažni način gajenja nekiih sort; malina, kupina i njihovih križanaca zahtijeva podizanje naslona. Naslon se prav; tako da se na svakih desetak metara u redu pobije jače kolje na koje se nategne pocinčana žica promjera 2 — 2,2 mm. Razmak kolja, broj ; razmak žica zavisi od bujnosti malina. Obično se postavlja jedna ili dvije žice, prva na pola, a druga na jedan metar iznad zemlje. Izdanke treba vezati za žicu. Negdje se umjesto vezivanja stavlja jedan par žica između kojih se provlače izdanci. Ovaj se par žica po potrebi može micati uz kolje. U vrtovima naslon može biti ograda i razno kolje.

Berba

Maline zriju pete-šeste nedelje iza cvatnje. Malina se bere u punoj zriobi. Preranom berbom dobija se slab kvalitet. Odgađanje pak berbe donosi štetu, jer prezreli plodovi opadaju. Malina se bere rukom, a postoje i mašine za berbu ovog proizvoda.

Berba se vrši ujutro ; pred veće. Ne smije se brati mokra, a ni zagrijana malina za transport i čuvanje, jer će se brzo pokvariti. Berba za transport vrši se u pliće kotarice, kartonske kutije i sandučiće. Berba za preradu vrši se u razno posuđe najbolje drveno, a nipošto u željezno posuđe pošto u njemu sok maline dobija plavičastu boju i postaje štetan za zdravlje.

Branje malina i ostalog jagodaistog voća vrši se u nekoliko navrata, a traje 3 — 4 nedjelje. U berbi se vrši klasiranje na prezrele plodove za preradu, zrele za upotrebu u svježem stanju i za duboko zaimrzavanje i na bolesne i trule koje treba uništavati. Maline na dvogodišnjim izdancima zriju od polovine juna do. polovine jula, a na jednogodišnjim u septembru, Za berbu jednog hektara bolje rodnili malina može se uposliti deset radnika u trajanju od 25 dana. Radnik ‘za jedan sat može nabrati 4 — 6 kg malina. Jedan žbun sa 6 — 7 izdanaka daje prinos od najmanje 0,8 kg. Prinosi malina uz bolju agrotehniku mogu se kretati i do 150 mtc po jednom hektaru.

Za jedan hektar malina u rodu potrebno je godišnje 278 radnih đana ako se svi radovi osim obrade vrše ručno, 9 mtc mineralnog i 100 mtc stajskog đubriva. Uz bolju organizaciju rada sa upotrebom ručnog traktora potrebna su 210 — 220 radna dana.

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">