Kada sam napisao priručnik Elementi, koji je Oxford University Press prvi put tiskao godine 1989., namijenio sam ga znanstvenicima, posebno kemičarima. Njegove su stranice ispunjavale tabele s brojčanim podacima. Sadržavao je i neke pojedinosti općenitog interesa, kao što su: kada je i gdje pojedini element otkriven, zašto je tako nazvan, ima li bitnu ulogu u živom svijetu, te koliko ga ima u stijenama zemljine kore i u moru. U drugom i trećem izdanju Elemenata, tiskanima 1991. i 1998. godine, nalazili su se i dijelovi u kojima sam pisao o njihovoj biološkoj ulozi i utjecaju na okoliš, što je uključivalo i djelovanje čovjeka, štetnost, najvažnije rude, industrijsku proizvodnju i drugo. Ali, to je još uvijek bio priručnik za znanstvenike.

Ovaj Vodič kroz elemente namijenjen je mnogo širem krugu čitatelja, posebno onima koji su možda imali slabo znanstveno obrazovanje. Kao znanstveno-popularni pisac svjestan sam da ljudi žele znati više o svijetu koji ih okružuje. Mnogima je poznato da se svijet sastoji od ograničenog broja elemenata, vjerojatno znaju i njihove nazive, kao i neke od najpoznatijih upotreba ili zloupotreba. Poznato je da je natrij dio kuhinjske soli, da bismo bez kisika vrlo brzo umrli, da je arsen otrovan, da nam je kalcij potreban za zube i kosti, da nekim Ijudima nedostaje željeza te da je radon opasan plin.

U Vodiču kroz elemente naći ćete takve podatke, ali ova će vam knjiga reći još mnogo više o elementima. Nadam se da je to prikazano na pristupačan i lako razumljiv način. Za svaki element ukratko je navedeno kako je otkriven, malo opširnije za što ga upotrebljavamo, a još više o njegovoj ulozi u živom svijetu, posebice koliko je važan za ljude. U kojoj se hrani nalazi određeni element? Zadržava li ga naše tijelo ili ga brzo izbacuje? Je li neki element bitan za zdravlje? Ako jest, zašto? Također sam unio mnogo podataka o okolišu, te gospodarske podatke o proizvodnji, poznatim rezervama i rudnim nalazištima. Za svaki sam element dodao i manju tabelu brojčanih podataka kao što su talište, gustoća itd, jer takve informacije otkrivaju zašto neki element ima određena svojstva.

Dok sam pisao ovu knjigu pokušavao sam dati odgovore na pitanja koja bi, po mojem mišljenju, htjeli dobiti čitatelji kad su za njom posegnuli. Na primjer, je li neki element prijetnja za okoliš? Postoji li opasnost da nestanu zalihe? Je li potreban živom svijetu? Je li otrovan? Za što se upotrebljava?

Kako bih olakšao upotrebu knjige elementi su poredani abecednim redom, a za svaki sam element pripremio informacije u jednakom obliku.

Ovaj je planet sve što imamo. Ako ga onečistimo, naša će se djeca morati potruditi da srede nered koji smo napravili. Naše je tijelo sve što imamo. Ako ga zloupotrijebimo ili ga iz neznanja loše hranimo, jednog ćemo dana platiti cijenu. Više nije dopušteno reći da ništa ne možemo i da dobrobit našega planeta moramo prepustiti onima koji se proglašavaju njegovim zaštitarima. Isto tako, kada nam je poznato koje su tvari potrebne našem tijelu, ne možemo jednostavno prepustiti liječnicima i dijetetičarima da popravljaju ako nešto pođe naopako zbog toga što su naše hranidbene navike loše.

Imamo obavezu doznati što više o svijetu u kojemu živimo, iako nam se mogu činiti proturječne brojne informacije koje dobivamo iz medija. Dopustite da vam dam jedan primjer. Svaki puta kada vidite ili čujete promidžbu u kojoj se naglašava korist od fluorne paste za zdravlje naših zuba možete se upitati kako je to moguće, jer fluor je smrtonosan i opasan plin. Ako se obratite Vodiču kroz elemente dobit ćete odgovor: fluor možc škoditi, ali može biti i ljekovit – sve ovisi o njegovom kemijskom obliku. Otkrijte koje se izvrsne stvari u borbi protiv bolesti mogu na primjer postići fluorom i što se može očekivati u budućnosti.

Sve što činimo mora proizlaziti iz našega znanja, a ne neznanja i predrasuda. Mora nas voditi čista znanost, a ja sam pokušao da znanost u Vodiču kroz elemente bude, koliko je najviše moguće, vjerodostojna. Ova je knjiga izvornik kojega svatko može razumjeti, a nadam se da će čitatelji u njoj i uživati.

J. E.
London, travnja 2001.

U pisanju Vodiča kroz elemente neizmjerno su mi pomogla tri čovjeka: Michael Rodgers, Norman Greenwood i Walter Saxon. Dr. Michael Rodgers je zamislio knjigu, a djelovao je kao prijatelj i dobronamjerni urednik. Profesor na Leedskom sveučilištu Norman Greenwood, član Kraljevske akademije, koautor vodećeg udžbenika iz kemije, Kemija elemenata, dao mi je posebice korisne savjete o kemijskim svojstvima elemenata. Walter Saxon sa Jackson Heightsa, iz New Yorka, po obrazovanju fizičar i iskusni urednik priručnika, pregledao je rukopis i dao mi je jednako korisne savjete za poboljšanje prikaza težih elemenata, te je pribavio neke najzanimljivije podatke, koji se odnose na upotrebu vodika i helija u raketama. U pojedinim sam se primjerima zahvalio Walteru za pribavljene informacije, koje bi inače izostale iz knjige. Svima dugujem duboku zahvalnost.

Za sudjelovanju u projektu također bih se želio zahvaliti onima koji su pročitali neke dijelove i dodali brojne zanimljivosti. Oliver Sacks osigurao je zabavne pojedinosti o nekim elementima; upravo me je on upozorio zbog čega antimon u lijekovima pomaže onima kojima je prepisan a pridonio je informacijom o poznatim vječnim pilulama (vidi str. 41). Bill Catling, iskusni kemijski tehnolog, dao mi je informaciju o prvim kemijskim pesticidima. Profesor Iain Campbell pridonio je s informacijom o otkriću uloge selenija u enzimima. Hugh Aldersey-Williams istražio je gdje se u Švedskoj nalazi Ytter-by, po kojem su nazvani elementi erbij, iterbij, itrij i terbij. Ian Donaldson iz Bishop-stona poslao mi je koristan materijal o ranoj povijesti alauna (lat. alumen), koji je uz druge povijesne podatke uključen u dio o aluminiju. Nick Lane, koji je autor knjige o kisiku, dao je vrijedne podatke u vezi s tim elementom. Michael Utidjian iz Waynea, New Jersey, također je dao neka korisna tumačenja o otrovnosti elemenata. Profesor Peter Craig sa Sveučilišta De Montford dao je primjedbe na dio o antimonu i arsenu. Drugi koji su također pregledali dijelove teksta bili su Mark Sephton iz Otvorenog sveučilišta, Lesley Coldham sa De Beera, Paul Dargan iz Bolnice Guy, Peter Harris sa Sveučilišta Reading i Trevor Watts sa Kraljevskog koledža za stomatologiju. Tapani Mutanen iz Rovaniemija, Finska, priskrbio je mnoge geološke podatke.
Na kraju, i najvažnije, iskrena zahvalnost mojoj supruzi Joan za njezinu pomoć i strpljivost.

Predgovor
Zahvale
Uvod

Elementi (A-Z)
Periodni sustav elemenata
Dodatak: Otkrića elemenata, kronološkim redom
Bibliografija
Kemijski elementi slijedom njihovih atomskih brojeva, s kemijskim simbolom
Kemijski elementi abecednim slijedom kemijskih simbola, s atomskim brojevima
Tablica periodnog sustava elemenata
Kazalo imena

Napravi novu temu u “Literatura”

Napišite komentar



<a href="" title="" rel="" target=""> <blockquote cite=""> <code> <pre> <em> <strong> <del datetime=""> <ul> <ol start=""> <li> <img src="" border="" alt="" height="" width="">