Namirnice su najznačajniji proizvodi široke potrošnje. S obzirom na privredni značaj i potrebe za ovim proizvodima dati su brojni propisi koji regulišu proces proizvodnje, prometa, kvaliteta i kontrole kvaliteta namirnica, uvoza i izvoza namirnica i slično. U realizaciji ovih aktivnosti učestvuje veliki broj stučnjaka različitog profila.
Kvalitet namirnice se može definisati kao kvalitet u užem i kvalitet u širem smislu. Kvalitet u užem smislu podrazumijeva hemijski sastav, koji utiče na održivost i organoleptičku ocjenu namirnice. Kvalitet u širem smislu obuhvata način pakovanja. tip ambalaže, dizajn i sl. U savremenim uslovima poslovanja zahtijeva se da proizvodi imaju ujednačen kvalitet. Da bi proizvodi imali jednak kvalitet. bilo je potrebno definisati minimalni nivo kvaliteta. Disciplina koja se bavi ovom problematikom naziva se standardizacija.
Informaciju o kvalitetu namirnica potrošači dobijaju preko deklaracije, odnosno oznake koja se nalazi na namirnici. Ova informacija mora biti lako razumljiva, čitljiva, lako uočljiva i neizbrisiva. kako bi kupacu svakom trenutku dobio potrebne podatke. Na deklaraciji se moraju naći sve relevantne činjenice, ali se često postavlja pitanje isticanja suvišnih podataka jer u tom slučaju nisu uočljive potrebne informacije. U svijetu su dati standardi o deklarisanju namirnica. Evropski i američki pristup označavanju i deklarisanju namirnica donekle se razlikuju.
U posljednje vrijeme prioriteti u ishrani ljudi su se promijenili. Doskora je najveći problem bio nedostatak pojedinih sastojaka hrane, dok se danas najveći problemi u ishrani odnose na višak energije, natrijuma i neodgovarajuće celuloze u namirnicama. Dakle, nutritivna informacija na deklaracijama proizvoda treba da naglasi sadržaj ovih sastojaka. Cilj ovakvog načina označavanja jeste da se privuče pažnja kupaca na sastojke koji imaju najveći zna čaj za njih. Na primjer. proizvod koji je siromašan u sadržaju zasićenim mastim treba da bude privlačniji za potrošače od proizvoda koji ima povećan sadržaj vitamina i mineralnih materija.
Kao osnova za izradu standarda koriste se naučna dostignuća i iskustva iz prakse. Prilikom izrade nacionalnih standarda koriste se odgovarajući međunarodni standardi i preporuke. Ovo se naročito odnosima standarde za proizvodnju i promet namirnicama. Namirnice imaju značajna svjetskom nivou. zbog čega je neophodno da su standardi za njihovu proizvodnju i promet takođe na svjetskom nivou. Mnogi proizvođači hrane iz Republike Srpske imaju mogućnosti i želju da svoje proizvode plasiraju na evropsko tržište. Međutim, to često ne uspijevaju iz formalnih razloga. Jedan od njih jeste i neadekvatno deklarisanje i označavanje proizvoda prilikom prodaje. To je i bio povod da se na što jednostavniji način čitaoci upoznu sa osnovnim propisima koji se primjenjuju u oblasti proizvodnje i prometa hrane u zemljama članicama Evropske unije. Budući da ja riječ o veoma mnogo propisa, odlučeno je da se ovom prilikom proizvođači hrane. preduzeća koja se bave izvozom i uvozom hrane upoznaju samo sa dijelom propisa koji se odnose na način deklarisanja i označavanja namirnica.
Sadržaj ovog priručnika je namijenjen i studentima tehnološkog i poljoprivrednog fakulteta kao budućim stručnjacima u oblasti proizvodnje hrane.
Dr Radoslav Grujić
Sadržaj
Predgovor.
1. Standardi i standardizacija
2. Osnovni principi deklarisanјa namirnica
3. Jezik koji se koristi za pisanјe deklaracija
4 Osnovni zahtjevi propisa za deklarisanјe
5. Naziv proizvoda
6. Lista sastojaka
7. Neto količina
8. Rok upotrebe
9. Uslovi skladištenјa i upotrebe namirnica
10. Naziv proizvođača
11. Podaci 0 porijeklu namirnica
12. Uputstvo za upotrebu namirnice
13. Označavanјe partije (šarže)
14. Deklarisanјe nutritivnih sastojaka
15. Zaštita geografskih oznaka porijekla
16. Proizvodnјa organske hrane
17. Specifičnosti deklarisanјa nekih grupa namirnica
18. Nova hrana
19. Certifikati specifičnih karakteristika
20. Označavanјe alergena
21. Označavanјe materijala od kojeg je izrađena ambalaža
22. Cijena po jedinicima SE
23. Rječnik pojmova koji se najčešće koriste prilikom deklarisanјa namirnica 83
24. Literatura
Sadržaj